DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 13 <-- 13 --> PDF |
se dakako p o d n i y o š t o s a s v i m rs a ]) u s t. i 1 i ne s ID i j e , ua koji dragi Tir^čia odrediti počrebiti nadzor. Oko toga se nastojalo na razni način. Sasvim obćenito t^e ]H»najpnjc mora jjaponjenuti, da. se tu ne radi vise o iijamčenju prihoda na drvima, nego se ima osobito a obzir uzeti novčano ii^ražena vriednost. Kadaije mi se čini najsfcodnije, da se svaki put pojedini godišnji dohodci izpituju prama iznosu dobiti i količini glavnice: pošto se s gospodarskih obzira nuždne promjene razpoložive glavnice vazda jedizK) pomoću primjerene preinačbe godišnjega zahtjeva provesti dadu^ tada fee mogu sjeeoni uzrokovane promjene imovne glavnice na gornji način najlakše sh.vaćati< Osim toga ima onakovo izračunavanje godišnjih dohodaka i neposrednu vriednosi naročito, gdje se radi o nstanovljeiija prihoda obvezaooga šumskoga posjeda (državnih, obćinskih i povjerbenih šuma). Jer u takvom slučaju dotični užitnici pravo imadu tek na dobit šumske glavnice, ali ne onakove njezine česti, koje bi se kod uređjenja vrlosti (IntensitiltJ gospodarenja eventualno i upotrebiti mogle, to se imadu one glavnične česti odmah odlučiti i nadalje ukamaćivati. A kod slobodnoga privatnoga posjeda treba je bar željeti, da se posjedniku šume koncem svake godine saobći, koji je iznos prihoda nnišao kao dobit, i za koliko se umanjila šumska glavnica potroškom, koji siže preko ustanovljene medje. (U protivnom slučaju, gdje se glavnica manjim potroškom povisila, treba analogno postupati). 7. Za razčinbu godišojega pinhoda u iznos dobiti (Bentenhetrag) i količinu glavnice — radi k?:aćega izračunavanja uzeti će se u obzir samo slučaj za glavnični suvišak — dva su se razna načina preporučala. Dr. R a s s u svojem, prije nekoliko mjeseci izašlom djelu „Uređjenje š:nnskoga prihoda prama zahtjevn najstrože potrajnosti", opredieljuje normalni novčani prihod iz glavnice pomoću dobitne mjere (Zinsfuss), koja vriedi za šum.sko gospodarstvo. Znači li i^ šumsku glavnicu i i^ dobitnu mjeru, onia je normalni novčani prihod ŠX^´^>PI z p r v i č J: a šumska glavnica jednaka je imovini, a promjenjena sastoji od zemljišta i imovine, ako se poveća 2;a aktivne, odnosno umanji za pasivne, izvan prirodnoga šumogojstva ležeće glavnice- Tako se iznos dobiti posrednim načinom izračunava a točno će biti tek onda cpredieljeo, ako je dobitna mjera posve primjerena postojećim prilikama, i ako je način i obseg sječe po tom dakle i šumska glavnica pravo procieojena. Drugi način hoće da iznos dobiti neposredno izračuna. Ja sam ga kušao prije kakovih pet godina pobliže označiti u listu „Allgem, Forstund Jagdzeitung (1885) u članku pod naslovom; „Die Waiđrent.e´´. Temeljem je ovoga načina godišnji prirasta Od cjelokupnoga se dohodka ponajprije odbije i na račun šumske dobiti pripiše čisti prihod nuzgredne sječe (pročisćivanja i prorieđjivanja), koji se svakako im*a u obzir uzeti radi svota, što su unišle od onako privredjencga drva. Ova svota sačinjava vazda u s^´´om čitavom iznosu neki dio šumske dobiti. Amo se ima nadalje i onaj dio sječe uračunati, koji je zajedno s onom nuzgredaom jednak godišnjemu prirasta čitave šume. Vriednost se ovoga diela usječenoga drva ima odred-itl prama rola ti vn oj količini šumske |