DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 11 <-- 11 --> PDF |
2. Činjenica, da je drvo postalo predmetom svjetske trgovine, od prevelike je važnosti za uredjenje šuDiskoga gospodai´stva. Šumsko je gospodarstvo u itovije doba moralo primiti obilježje po privatno-gospodarskim načelima uredjenog obrta te je konačno uklonilo dosada jos vrJo često zagovarane zalitjeve stare policajne države, da je naime svrha suma obskrbljivati pučanstvo u dovoljnoj mjeri jeftinim, građjevnim i ogrjevnim drvom. Obzirom na to, sto je poti-eba goriva toli neizmjerno narasla, da je postojeće žurne šanse po gotovo nikako namiriti ne bi mogle, i što nadalje dosada nikakvoga janistva nema, da se a tuzemstvu proizvedeno gradjevno drvo i zbilja ovdje potroši, te da ne prelazi u kojem god obliku više manje zemaljskih medja, danas nema vise govora o kakvoj dužnosti izdašnog obskrbljivanja pučanstva jeftiaim ogrievnim i gradjevnim drvom. 3. Obrtno se obilježje šumskoga gospodarstva ima pako samo unutar onih medja izražavati, koje su ođređjene tako zvanim državno - gospodarskim zadaćam.a uzgoja šuma. Ove pako državno-gospođarske zadaće uzgoja šuma redovno podnipošto ne predpostavljaju izvanredan postupak sa sumarni,, nego im se obćenito već tim posve zadovoljiti može, da se ujamči trajan obstanak šuma na stanovitim mjestima. Gospodarenje smije onda posve sam.ostalnim pravcem udariti. Ako je dakle stanovita, po obćenitim gledištima odabrana i drvom obraštena ploština stalno ođredjena za uzgoj šume te je gospodarenje u ostalom udešeuo po ekonomićkim načelima privatnoga obrtnoga pođhvata, onda se ovakov uređjaj nema samo u privatno- već i u državnogospodarskom pogledu smatrati posve shodnim. Činjenica, da je drvo postalo predmetom svjetske trgovine ima još i drugih posljedica. Što se razvila trgovina šumskim proizvodima a promet se vrlo olakšao, stala je konjunktura , ovo obilježje modernoga narodnoga gospodarstva, sve više utjecati takodjer i na uspjeh šumskoga gospodarstva — tim više, što je posljednje, premda tek polagano sliedi toli znatnomu prekretu trgovine, baš osobito prikladno, da se prolaznom nestalncšću eiena što više okoristi. Jer šumar svoje proizvode uz nepovoljne ciene nagomilati može ostavljajući jednostavne sječne šume neupotrebljene a da mu niti skladnine (Lagermiethe) plaćati ne treba, niti mu se je posvema odreći ukamaćenja onih glavnica; nadalje ima svu priliku, da uz visoke ciene bez ikakvih potežkoća sječu za više godina u napried obavi, pošto ju kašuje opet maio po malo uzgojiti može. Iz toga sliedi, da je šumogojstvo; predpostavljajaći primjerno uredjeno gospodarenje, sasvioi s|)OsobGo, da upotrebi povoljno stanje ciena a nepovoljno mimoidje, te da konjunktura na ovakov način bitno djelovati može na njegov ekonomički uspjeh, premda se ne smije s oka pustiti, đa je količinu sječe tek u b a š o s o b i t o p o v ol j n i m p r i I i k a m a posve m a udesiti možno prama stanju ciena. Svakako se pako mora priznati, da će uz sve veće polakšice prometa, uz neprestano metenje pos-otka i;-L´adjevnoga drva, kao što i većom raznolikošću prihoda — dakle u občc unapredjiv-anjem prometa — i konjunktura sve veću važnost postizavati^ premda će izdašnost toga utjecaja |