DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 10 <-- 10 --> PDF |
1. ZaMjeT stroge potrajncti šumskoga gospodarstva a smisla stalnoga i sumjernoga prihoda u drvima prama današnjim prilikama potrebe i prometa drva ne može više obastati kao obćeniti zahtjev, nego može - dokle ^sumjernost prihoda drugim naSmom ujamSena nije ~ tek za onaj šumski posjed^vneđiti, kojemu je obilježje fideicommissa, naklade ili posebne zađužbme, koji ima dakle svaki put pravo uživati dotižni posjednik. 2. U svrhu ujamčenja potrajnosti kod prije napomenute vrsti šumskoga posjeda posve je dovoljno, da se samo za prvih desetak godina cjelokupni iznos drva u napried izraSuna, a za daljna obhodna razdoblja da se uzčuvaju njima pripadajuće normalne sječne površine; pređpostavlja se dakako, da će se novomu pomladku posvetiti pažnja, nužđna za uzgoj šum^ i prirasta. 3. Kok se obhođnje za označene vrsti šumS neka ne snizuje izpod dobe. najvećega poprieSnoga prirasta, koji je opredieljen za dotični način šumarenja. Postojeća glavnica cjelokupne zalihe đrvž neka se uzdrži bar na visini normalnoga, gospodarstveno opravdanoj obhodnji primjerenoga iznosa. 4. Na vrieme, u koje će se potrošiti imati razpoloživi suvišci zalihe, ne upliva zahtjev potrajnosti, nego je ovisno jedino o postojećim tržnim i drugim gospodarskim prilikama, 5. U takvom se pako ovećem šumskom posjedu, koji nije naveden u prijašnjoj kategoriji, nema doduše ::ahtjevati stroga potrajnast,. ali se ipak mora nastojati za nekom stalnošću i priličnom sumjernošdu gospodarenja, kojemu je doista najshodnijim temeljem pođignuće stanovitoga, prama veličini i položaju dobro udešenog razmjera međju pojedinim dobnim razredima. 6. Glede količine godišnje sječe ima se šumskoj upravi na volju pustiti djelovanje unutar sječnoga nacrta za dotično razdoblje, te će se ona svaki put ravnati prama postojećem stanju prodje. , . Nakon što je zaključio profesor A. vitez Guttenberg svoje predavanje, nastavi o istom predmetu šumarnik i docent E. Ostwal d iz Rige sliedeće izviešćivati : 1. Izvanredni napredak, što ga je postigao obrt i promet u drugoj polovici našega stoljeća, uzrokovao je u svim gospodarstvenim prilikama vrlo zamašan pokret. Za šumsko gospodarstvo leži težište tih promjena u r az vi t k u t rgovine sa šumskim proizvodima. Ogrievno je drvo doduše a nazadak potisnuto od kamenog ugljena, ali je zato popit za gradjevnim drvom preko svakog očekivanja učestao, K tomu pridolazi, što povodom bitnog olakšanja prometa šumsko gospodarstvo nije više, kao što redovito dosad vezano lih na namirivanje mjestni h potreba na šumskim proizvodima, nego je drvo tg r a d j e V B 0 d r V 0 već postalo znatnim predmetom medjunarodnoga prometa » robom svjetske trgovine. Pošto se pako.daljna dograda opremila (Trat.sport^ittel) i uobčivanje prometnih polakšica pouzdano očekivati može vnednost će građjevnoga drva sve više rasti. oceKivati može, |