DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 8 <-- 8 --> PDF |
starosti. Osamljeni pomladjeni bukvik prepustit će veliki dio oboriiie dok će će stara šuma sa svojom gustom krošnjom velika množmu kiše zadržati, koja će osobito, ako kiša kratko vrieme potraje, opet izhlapiti. ´ Da se dakle izmjeri oborina, koja kroz krošnju drveća na tlo padne, nije dovoljno, da se ista ustanovi samo za jeda dobni razred, nego se imadu promatrati najmanje tri ^ dobna razreda imenito mlada šuma, stara, i šuma srednje dobe. Kod stare šume zadaje izbor mjesta za kišomjer osobitih potežkoća; na Sstini u šumi naravno da se on ne smije namjestiti, kao ni na takovo mjesto, gdje se tri ili više krošanja dotiče. U tom pogledu ne će biti moguće za osobite yrsti drveća i šume postaviti pravila; već će se morat tražiti sredina sa više sprava, koje se imadu postaviti u istoj šumi, ali ne na mjestih, koja su jednako gusto zaklonjena. Na granSicah, granah i deblih starijega drveća zaustavlja se dio kišnice. Ova se sakuplja u kapljice i curi po drvetu, pak na taj način dolazi do tla, i to kod nekih vrsti drveća u većoj, a kod drugih u manjoj mjeri prema tomu, da li mu grane više okomito stoje, kako je to kod bukve i kod jele, ili vise, kako je to kod starijih breza i kod smreke. Kod zadnjih kaplje sa skrajnjih okrajakah vođa, koja se skuplja na deblu i na granah skoro sasvim i vrlo brzo na tlo, — Dakle i ovdje se ne može generalizujoći opažanja doći do cilja^ pak se moraju opetovati koliko je moguće. Najprvo se imadu vrsti drveća po gore na značenom načinu klasificirati i onda zasebice promatrati. Zatim se neka pro matraju razni dobni razredi istih. Kod drveća upravnih grana postupa se vrlo jednostavno, kako je to već prvi motrilac, nađšumar Ney, uHagenau^uuveo, a štacija za motrenje u Maria brunnu poboljšano upotrebila. Deblo se opaše s limnatom posudom prstenasta obika, a rupe međju njom i korom zatvrde se kaučukom tako, te ne može vođa nikako dok curi po deblu neposredno do tla doći i neizmjerena ostati. Na taj način imadu se stabla razne dobe i različite površine koli debla toli kršnje iztražiti. Tim će se načinom do biti za svaku običniju vrst drveća poprlečni broj, koji će površini krošnje od govarati. Ovaj se ima tad u postotcih omjeriti sa popriečnim brojem, koji po kazuje množinu kiše. One vrsti drveća, kojim je kora hrapava i izpucana, zahtievaju da im se debla pomnjivije priprave i to tako, da se odgrebu prije hrapavi dielovi i koliko Je moguće, izgladi površina. Inače ne će trebati postupka bitno mienjati. Na protiv težko, da će biti potrebno takovo iztraživanje kod drveća, kojemu grane vise, jer onu vodu, koja sa viška grana kaplje, sabire kiša, koja neposredno (di rektno) na tlo pada. Ovdje treba još navlastito iztaknuti, da pojedine vrsti drveća sa visećimi granami istom u nekoj stanovitoj starosti dobivaju krošnju ovoga obhka. Tako je osobito kod vrlo razgranjene smreke; za nju može se uzeti, da ona u sastojinah pravilno zatvorenih zadobiva onakove viseće grane istom onda kad prestanu rasti u visinu. ´ |