DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 8     <-- 8 -->        PDF

starosti. Osamljeni pomladjeni bukvik prepustit će veliki dio oboriiie dok će
će stara šuma sa svojom gustom krošnjom velika množmu kiše zadržati, koja
će osobito, ako kiša kratko vrieme potraje, opet izhlapiti.


´ Da se dakle izmjeri oborina, koja kroz krošnju drveća na tlo padne, nije
dovoljno, da se ista ustanovi samo za jeda dobni razred, nego se imadu promatrati
najmanje tri ^ dobna razreda imenito mlada šuma, stara, i šuma srednje
dobe. Kod stare šume zadaje izbor mjesta za kišomjer osobitih potežkoća; na
Sstini u šumi naravno da se on ne smije namjestiti, kao ni na takovo mjesto,
gdje se tri ili više krošanja dotiče. U tom pogledu ne će biti moguće za osobite
yrsti drveća i šume postaviti pravila; već će se morat tražiti sredina sa više sprava,
koje se imadu postaviti u istoj šumi, ali ne na mjestih, koja su jednako gusto
zaklonjena.


Na granSicah, granah i deblih starijega drveća zaustavlja se dio kišnice.
Ova se sakuplja u kapljice i curi po drvetu, pak na taj način dolazi do tla, i
to kod nekih vrsti drveća u većoj, a kod drugih u manjoj mjeri prema tomu,
da li mu grane više okomito stoje, kako je to kod bukve i kod jele, ili vise,
kako je to kod starijih breza i kod smreke. Kod zadnjih kaplje sa skrajnjih
okrajakah vođa, koja se skuplja na deblu i na granah skoro sasvim i vrlo brzo
na tlo, —


Dakle i ovdje se ne može generalizujoći opažanja doći do cilja^ pak se


moraju opetovati koliko je moguće. Najprvo se imadu vrsti drveća po gore na


značenom načinu klasificirati i onda zasebice promatrati. Zatim se neka pro


matraju razni dobni razredi istih.


Kod drveća upravnih grana postupa se vrlo jednostavno, kako je to već


prvi motrilac, nađšumar Ney, uHagenau^uuveo, a štacija za motrenje u Maria


brunnu poboljšano upotrebila.


Deblo se opaše s limnatom posudom prstenasta obika, a rupe međju njom


i korom zatvrde se kaučukom tako, te ne može vođa nikako dok curi po deblu


neposredno do tla doći i neizmjerena ostati. Na taj način imadu se stabla razne


dobe i različite površine koli debla toli kršnje iztražiti. Tim će se načinom do


biti za svaku običniju vrst drveća poprlečni broj, koji će površini krošnje od


govarati. Ovaj se ima tad u postotcih omjeriti sa popriečnim brojem, koji po


kazuje množinu kiše.


One vrsti drveća, kojim je kora hrapava i izpucana, zahtievaju da im se


debla pomnjivije priprave i to tako, da se odgrebu prije hrapavi dielovi i koliko


Je moguće, izgladi površina. Inače ne će trebati postupka bitno mienjati. Na


protiv težko, da će biti potrebno takovo iztraživanje kod drveća, kojemu grane


vise, jer onu vodu, koja sa viška grana kaplje, sabire kiša, koja neposredno (di


rektno) na tlo pada. Ovdje treba još navlastito iztaknuti, da pojedine vrsti drveća


sa visećimi granami istom u nekoj stanovitoj starosti dobivaju krošnju ovoga


obhka. Tako je osobito kod vrlo razgranjene smreke; za nju može se uzeti, da


ona u sastojinah pravilno zatvorenih zadobiva onakove viseće grane istom onda


kad prestanu rasti u visinu. ´