DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 5 <-- 5 --> PDF |
na viših nijestih, ne može se neposredno prispodobiti sa osrednjom šumom u nirini ili u predgorju, Na ipak je moguće posredstvom visoke šume- redovitog sjeka nažiHiti most, kojim će se obje vrsti spojiti i zaključak izvesti/ Kiedko upravo iznimno se sgađja, te m ovako opri-ecoe vrsti bližu jedna drugoj nalaze; nuždno je s toga poslužiti se sa svakom ovakovom povoljnom prilikom, to je zadaća internacioBalaa. Naprotiv može se već na manjih prostorih pružiti prilika, da se promatra, razlika medju uplivi crnogorice i onimi´bjelogorice, i to imenito u srednjem gorju. Moglo bi se k tomu pitati, da li bi i za to bilo potrebito za* jedničko djelovanje država, jer se bjelogorica, imenito bukva, sve to više umanjuje. Nu ipak mi se 6ini, da bi se i to pitanje imalo povući u krug internacionalnih poslova, jer je moguće, da je upliv ovih u raznih geografskih položajih i u razniti visinah različit. Da u tom smjera dalje koraknemo, te 0(žredimo razlike izmedju razni h važnijih vrsti drveća, koje sačinjava sastojinu, mislim, da možemo mimoići. Sjedne strane govori razlika u sadržini drva i sastojine za to, da bi takova daljna iztraživanja mogla uroditi novimi važnimi rezultati; treba samo da pomislimo na opreku izmedju bora i omorike, ili ariža i jele, hrasta i bukve i t. d. Nu s druge strane upliva kod toga tlo, koje je toli razlicno, da se po mom mnienju ne bi mogli uplivi pojedinih vrsti drveća dovoljno izolirati i toeno označiti. Ako na pr, i nadjemo u gori osamljen bor, to ga ipak ne ćemo moći prispodobiti sa bukvom ili smrekom, koja se u blizini ter na obroncih više zaklonjenih nalazi, dok onaj samo u toplijem sunčanom položaju čistu sastojinu sačinjava. Slično će biti i kod drugih vrsti drveća, koje smo gore naveli, pak s toga ne vjerujem, da bi se ono kod naših pokušaja imalo dalje lučiti, nego li je gore predloženo, naime u bjelogoricu i crnogoricu; premda moram napomenuti, da će na pr. bor radi toga, jer mu je sjena slaba a iglice riedke, sasma drugačije uplivati na toplinu zraka i tla nego li smreka ili bukva; sjetimo se samo upravo nesnosljive vrućine u sjeni stare borove šume, pak ju prispodobimo s ugodnim hladom krošnjate bukve. Bez dvojbe je, da razno uplivaju na blagostanje pojedini dobni razredi, pak bi bilo od velike koristi po znanost, točno ih opređieliti. Samo ćemo ovdje najprvo naići na tu potežkoću, što je za sva naša opažanja potrebito podulje vrieme, da postignemo sigurne popriečne rezultate. Nu kroz ovo vrieme će i sastojina, koju iztražujemo, toliko godina starijom biti, koliko traje opažanje. Čine li se dakle desetgodišnje periode prekratkimi; da se pronadju sigurni popriečni brojevi o pojedinih uplivih na blagostanje; to nam se može objekt u slučaju, ako opažanja dulje traju u to doba prilično promieniti tako, te će se rezultat moći samo približno oporaviti na srednji dobni razred. Uvažimo li nadalje, da će obseg sastojina u pojedinih dobnih razredih U; toliko manji biti, u koliko je veća i češća sječa, da se dakle već s toga iztraživanje ne može ograničiti samo na jedan dobni razred, to mislim, da je dovoljno, ako lučimo u šumi, koja se odgaja redovitim sjekom, tri razreda: |