DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 46 — I kod jež^ razlikuje Baš narod više pasmina. U Kavuici kod Velikog. Trgoji^ta (n Zagorju) poznaju tri pasmine: „volosak" ima gubicu ko vol, «^viusčaR m „praščak^^ (oko Brihova) kao svinja, .pješak" ili .pajsjak« (oko Enhova) i]i „pesjak " (oko Bieke kod Križevaca) ima gubicu kao pas i narod veii, aa Bije za jesti. . . a [ A n } Bodlje u ježa 20V11 se u IvankoTu kod Tinkovacah ..bodljivie e , kod tsanioj vica „sešarice^´ i Jgle,^ oko Brihora kod Netreti (Slnnj), „prikviči- (Kieka-Križevci). ,,sgiiri se" (Ivankovo), „sfrkne se (Brihovoj, „smota se^^ (Fagijari kod Garešnice)„ Kad se smota, valja željezom udariti ^o željezo^ a kad se je razmofcao, igra i gubicom kima. Dragutm I[irc. Šumske štete. Bila je mnogo puta povedena rieS, da se još uviek ogromne šumske Uete dogadjaju, da se slabo prepriečuju, i ntivadjam su bili načini, kako da se iste umanje. — U tim razpravama, od kojih i u cienjenom „Šumarskomu listu" bijaše dovoljno objelodanjeno, svaki je svoju tvrdio i dokazivao, ođkuda potječu, zašto se ne umanjuju i kako da se napokon na minimum svedu. Kako i u koje doba se sve te šumske Štete prave, kakovi ljudi i životinje, ter koje prirodne sile ih prave, nije ml na umu ovdje razpravljati, jer je to svakomu strukovnjakn, koj je u svojoj praksi imao dovoljno prilike to vidjeti i doživjeti, dobro poznato. Ovdje ml je navesti samo nekoliko 0 odnosajima imovne obćine križevacke i njezinom stanju obzirom na šumske štete. Godine 188G. u III. kotar, šumariji dostigao je broj svakovrstnih Šteta do 4000 prijava; jednako g. 1887.-, g. 1888. postigle su ietc svoj vrliunae (do 6000 prijava), i to radi čvrste i duge zime, te ogromnog snlega; g. 188^. radi blaže zime znatno su se umanjile; —kolike su pako Štete, koje su neodkrivene ostale. — Frispodobivši gtefce s onima, koje su po<5injene kod II. kot. šumarije, viđit c´emo još žalostnijih primjera. — Pita sej što je tomu svemu uzrok? ~ Odgovorit <5u na to sam, ne imajući pri tom na umu, da ma ikoga krivo obiedim. 1. PoiitiSke oblasti u prvom su redu najviše krive tolikim štetam, što slabo ili ništa ne mare za utjerivanje šumskih šteta. 2, Često premještivanje lugara takodjer je uzrokom osjetljivim šfcetam. Da su ove dvie točke nepobitna istina, evo dokaza. Ad 1. Lugar podnese prijavu šumariji, recimo za vrieduiju vrst drva, koja nakon obračunanja po šumariji i preizpitanja po šumsko-gospodarstvenom uredu dodje kn kot. oblasti. — Ova prigodom liquidacije odsudi stranku i kazni može biti dotiSnika sa 1 ili 2 dana zatvora ili baš i ništa, dostavi tad i^kaz dosudjenih šteta šumsko^gospodar, uredu, koj predloži izkaze o dugovlnah obć. poglavarstvom na utjerivanje. — Ye6 je tim dugovina dosta dugo ležala, a sad tek pocimlje ono neliajstvo. — Oh6. poglavarstva utjeraju sve ine đacSe 1 dugovine državne, obcinske i privatne, a na šumske gtete niti da bi pomislili, — A kad ih kralj. Županijska oblast sjeti, da se požure s utjerivanjem, onda obć. poglavarstva (činovnici) sa posmjehom kažu: „a što šumske štete dospjet će se, i ta imovna obćina samo sa svojim štetama dosadjuje, neka plati tko će utjerivati/´ — Napokon ipak nešto utjeraju i pošalju misleći da jo dosta učinjeno Pučanstvo pako videći, da se štete nikako no utjcrivaju, pravi takove i dalie bez ikakove bojazui, držeći, da to nikad ni platiti n. će, što se 5esto puta dogodi da ee faktićno kasmje ni utjerati ne može. ~ Kad BC pako kakovo drvo može dobiti´ eto ti obćme nviek na vratu da ne može.^ ni odahnuti, jer bi se drvom upravo hval mle da se gnztt dade. ^ KM s, strože poene postupati, onda po.^uu opot sa iadikovkama, da su izkaz, netočni, da nisu pravi štefcoćinei navedeni, da su drugim strankama dugovme u_ odpiB stavljene, a ne onim, koje su pi.tile^ i svakako, samo da opet zav^iku utjerivanje. ^ ´ ^ ** |