DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 28 — Nu takodier kod u z gaja nj a š u m a se može "^«f ^^^^^^´^^^^^^^^^ šumarskih poslova prouzročiti obolja ne samo pojeđmih stabala, nego Lve sume. Lml li se drveće »ekaBe kore, što je uzraslo u sMopu, nastati će npala kore, radi 5ega .ije uiBJestno, da takova stabla s gMkom_ korom preostaju Osimi li se hrast, a da se ne vodi briga za zaštitu tla, koje biva lošijim, tada će mu se krošnja stati sušiti, isto kao sto se i grab jami kod sgrtanja sušaja tla vrlo škodi, te drveće raBO postane suhovrhim Ista će se nevolja pojaviti, kad se zemljište odviše izsuši. Podkresivanje zelenih grana u doba kad je već udarila mezga u drveće, uzrokuje gotovo uvjek obolju drveća, pa i okatranila se prorezima. Kasnom pako jeseni i zimi moći će se taj posao obaviti bez ikakve pogibelji za drveće, pošto se katran u drvo upije te tako prieči, da se prorezima ozliedi ili izsuši i u njoj nastane nametne gljivice. Šumaru je nadalje i to Ba brizi, da p o s j e č e n o zdravo drveće ne oboli, dok leži u šumi, te da ne ponese iz šume zametke budućih bolesti, od kojih je najpogubnija đrvojedka (Poljporus destructor), trulež i okoružljivost. Izbor shođne sjefine dobe, pravilan postupak s posjećenim stablima u šumi, najprikladniji način opreme (transporta) uz što veće izbjegavanje šumske paše i splavljenja drva, to su sredstva, kojima šumar razpolaže. Gore bijasmo-naveli, čim će se služiti šumar, da očuva šumu od, pobolje. Oboli li pako gdjegod šuma, tada će šumar poput brižna liećnika što brže prihvatiti sredstva, koja će mu poslužiti u tu svrhu, đa se zaustavi daljni razvoj bolesti, S malo iznimaka, kamo naročito pripadaju bolesti nastale od đinaa kamenog ogljena, od vode splavnice (Abfallwasser) tvornicž, i od grabalja, kojim se u šumi zgrće sušanj, sve se bolesti šumskoga drveća razvijaju od malih zametaka do sve većega obsega te su zarazne t j. redovno je uzrokuju organizmi, naročito gljivice i zareznici. Ovdje vriedi isto pravilo, kao što i priijepćive bolesti u čovjeka i životinja, da je jedino tada F.ožno svladati bolest, kad preduzmu najodlučnije mjere, prije nego li se bolest posvema razvila; kašnje većinom nema više pomoći. S toga je čistoća i red takodjer i u šumi najshodnije sredstvo protiv većih gubitaka, a to će se najlasnije postići, kad se unište ili iz šume odstrane Stara, škodljivim gljivicama i zareznicima oštećena stabla ili njihovi đjelovi. Češće je možnoisam razvitak bolesti uspješno zaustavljati, kad se naime uklone spoljašnji uvjeti napredovanja i razprostranjivanja gljivica. To se dade postići, ako se na pn odstrane sve zaštite i tako pospješuje izsušenje tla i presadnica u sjemeništu ili da se polove i otruju miševi, koji širenju gljivnoga trasa (Pil^sporn) mnogo doprinašaju. U boricima oboljelim od borovke treba, da se novi dielovi šume tako zasade, te zapadnjak, što do njih dopire, ne prolazi prije kroz onakove bolestne prediele. |