DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 23 <-- 23 --> PDF |
: Dat U s-e,.nepTesTano radi o ran j erijm-žilama,.koj.e su p, a r a s i t iffi a n a j V i š e p r i s t u p n e! Na poznato mi je iz više dopisa, kako se nekoja ^gobp-ođa strukovnjaci sjećaju pred ,40 godina usadjeiiih šuma (jelika), dapače posve tošao i samoga načina, da su naime bile presadnicama žile ošte<5ene, ali da su ipak iz njih imrasle posve zdrave šume — a to je u očitom protiislovju s mojim razprav- Ijanjera ! Ako li se u ovakovim slučajevima nisu pojavile sveudilj prieteće parasit^ke bolesti, dočim su ipak — a drugo se ni pomisliti ne da — one šume jamačno štetovale u razvoju stabala i pomladka, onda je tim istom dokazano, da u dotičnom zemljištu srećom-nema klica kojekakvih parasita, i da ovakovi s toga ni nun prispjeli u ranjene žile i nadalje, da je moralo biti zgodne prilike za liečenje takovih rana. Ovi slučaji dakle ništa ne mienjaju na neobhodnoj, znanošću i izkustvom dokazanoj potrebi, da pređpostavljajuć oprezan postupak prije sadjenja zabacimo kao neprikladne sve one načine sadjenja, kojima se stabalca jamačno moraju ozliediti, ili da ovakove načine sadjenja što više izpravimo. Sto je 0 neuspjelim nasadima rečeno, svakako vriedi tek za iznimke; nu naša je dužnost, da se uklone ovakove iznimke, koje često i veći obseg zauzimlju a za eielo nijednomu posjedniku šuma nisu po ćudi, i da na temelju napredka pomoćnih znanosti vazda za tim težimo, što je bolje. Što se pako tiče područja zemijištne fizike, svakako je vrlo nužđno, da se njezine što više uvaže u radji (praksi). Tu ću samo ove dvije poznate zasade navesti: a) Za tvari, kojima se hrani bilje, raste upojitost (Absorptionsfahigkeit) tla ^. prama množini sadržaja sipke zemlje. , b) Primljivost vode (Wassercapacitat) jednoga te istoga tla u obće je toliko veća, što sitnije i sumjernije zrnate su njegove najmanje cestice. Neki stanoviti nu ne prenizki stupanj vlage odlučno djeluje na presadnice, dok su još posve mlade, s toga treba da se njamči kapilarno usisa.anje vode iz tla, koje sadržava zalihu za vrieme nastale suše; isto tako se ima i za to skrbiti, da može vlaga odozgor dopirat?, pri čem će često imati rosa važnu ulogu. Nasuprot treba što više zapriečiti izhlapljivanje vlage. U sadjevnim se rupama ovakova svojstva vrlo lasno postići dadu: donji ee naime sloj zemljišta zbije a gornji razrieđi; s gledišta zemijištne fizike imalo bi kod sadjenja ovo kao giavao pravilo vriediti: da se naime zemlja u rupama dobro razmrvi te na dnu oko žila više zbije a na površini manje. Sad mi još preostaje, da navedem nekoje dokaze protiv nazora svoga vrlo štovanoga prijatelja g. šumarnika Reussa. Šumarnik je Reuss ljetos izložio u Prateru vrlo zanimivu zbirku omoričinih žila, te izvadjao" dokaz, da okomiti, načinom sadjenja uzrokovani, položaj žila za sobom povadja stanovite bolesti. |