DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 21 <-- 21 --> PDF |
_ 2i ™ Tako prelazim na drn,gi dio rtasega pitaAJa: ^0 utjecaju neprildadna podizanja nasada na razvoj šuma (s osobitim osvrtom na omoriku)." UzmeiB li u ob/ir đaua.šnje stanje bilinske fiziologije kao što i lizike tla, osvrnem li .se dovoljno i).a oauku o bolestima, drveća te si stvorim na temelju ovih »lai^ka mjerilo za kakvoću većine načina sadjenja, ne imajuć tu dakako na imiu pojedine možda vriednije nasade, te kad bii), onda ne obazirući se na kojekakve taste i udomaćile ise navade imao svome nazoru dati izraza, morao bib priznati, da današnji naći n g a j e n j a , n a r o č i t o p a k o s a d j e n j e u svojoj cjelokupnosti, ne drži koraka s naprednijim stečevinama znanosti te je dakle za njima zaostalo. Mi smo poimeiice glede sadjenja premalo pazili „na uporabu stečevina na polju teoretičnih spoznaja i praktičnih izkustva´^ inače ne bi najnovija djela 0 gajenju, budući da služe kao mčevne knjige, toliko razpravljala o „batu i malju", što je svakako vrlo zgodno orudje u raci rudara, nu nikako u šumarevoj, osobito, kada se stao gajenjem zanimati. Dok smo uvidjeli, da se stvari doista tako imaju, samom smo spoznajom pogrieške već znatno napredovali te bih samo želio, da gospodarsko-šumarski sastanak u Beču g. 1890. označuje početak ovoga napredka. Pošto mi je do toga, da budem što kraći, navesti ću samo neke slučaje, kako neobičnim i vrlo č^ ^^ d n o v a t i m se sredstvima služimo kod gajenja nasadima! U novije doba čuvenim nekim imenom preporučeni način sadjenja s Biermanovim svrdlom završuju, kako slieđi: „U tu lukn.iu se utakne presadnica, a rubovi se luknje neka onda čekićem prituku i šupljina tako zatvori." Da li to možda postupak po nau´-rama biliaske fiziologije? Ili se možda temelji na Uzici zemljišta? Možda se pak ove nauke kao stol nauka o bolestima drveća tek na pukim hipotezama osniva?! Izvadimo samo oprezno tako usadjeno stabalce opet iz zemlje, namočimo mu žilice u vođi, pa mu ogledajmo ozliede. Nastane li suša, okrutiti će tako batom sbijeno zemljište kao na guvnu, a biljka onda redovito propane; primi 11 tlo vlage, tada postane mnogo postotaka tako ozliedjenih presadnica žrtvom parasita ili škodljivih zareznika. Sadjenje ću sjekirom tek kao ,,varia curiosa^ napomenuti: propis glasi: „Ušicama se sjekire ili čekićem nekoliko puta udari tik usadjenoga drvca.^ Ako danas što takva vriedi kao način ošumljivanja, doista se moramo zabrinuti za budućnost naših šuma. Pravilo se o sadjenju sa stanovitom vrsti lopata (Solinger Spaten) s toga čudno iztiče niedju naputcima o gajenju, pošto se lopata težka do 10 kg, i u kamenitom zemljištu uparabiti ima, te što se u dotičnim propisima sa svom pouzdanošću uztvrđjuje, da ovakova lopata takodjer i kod kamenitog tla dobro služi; što li pako nejaka presadnica uz to trpi, kada se s toli težkom i jakom polugom usadjuje u kamenito tlo i kamenite slojeve, za to pristaše ove metode sadjenja ni najmanje glava ne boli! |