DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 21     <-- 21 -->        PDF

_ 2i ™


Tako prelazim na drn,gi dio rtasega pitaAJa: ^0 utjecaju neprildadna podizanja
nasada na razvoj šuma (s osobitim osvrtom na omoriku)." UzmeiB li u
ob/ir đaua.šnje stanje bilinske fiziologije kao što i lizike tla, osvrnem li .se dovoljno
i).a oauku o bolestima, drveća te si stvorim na temelju ovih »lai^ka mjerilo
za kakvoću većine načina sadjenja, ne imajuć tu dakako na imiu pojedine možda
vriednije nasade, te kad bii), onda ne obazirući se na kojekakve taste i udomaćile
ise navade imao svome nazoru dati izraza, morao bib priznati, da današnji
naći n g a j e n j a , n a r o č i t o p a k o s a d j e n j e u svojoj
cjelokupnosti, ne drži koraka s naprednijim stečevinama
znanosti te je dakle za njima zaostalo.


Mi smo poimeiice glede sadjenja premalo pazili „na uporabu stečevina
na polju teoretičnih spoznaja i praktičnih izkustva´^ inače ne bi najnovija djela
0 gajenju, budući da služe kao mčevne knjige, toliko razpravljala o „batu i
malju", što je svakako vrlo zgodno orudje u raci rudara, nu nikako u šumarevoj,
osobito, kada se stao gajenjem zanimati.


Dok smo uvidjeli, da se stvari doista tako imaju, samom smo spoznajom
pogrieške već znatno napredovali te bih samo želio, da gospodarsko-šumarski
sastanak u Beču g. 1890. označuje početak ovoga napredka.


Pošto mi je do toga, da budem što kraći, navesti ću samo neke slučaje,
kako neobičnim i vrlo č^
^^ d n o v a t i m se sredstvima služimo
kod gajenja nasadima!


U novije doba čuvenim nekim imenom preporučeni način sadjenja s Biermanovim
svrdlom završuju, kako slieđi: „U tu lukn.iu se utakne presadnica, a
rubovi se luknje neka onda čekićem prituku i šupljina tako zatvori."


Da li to možda postupak po nau´-rama biliaske fiziologije? Ili se možda
temelji na Uzici zemljišta? Možda se pak ove nauke kao stol nauka o bolestima
drveća tek na pukim hipotezama osniva?!


Izvadimo samo oprezno tako usadjeno stabalce opet iz zemlje, namočimo
mu žilice u vođi, pa mu ogledajmo ozliede. Nastane li suša, okrutiti će tako
batom sbijeno zemljište kao na guvnu, a biljka onda redovito propane; primi
11 tlo vlage, tada postane mnogo postotaka tako ozliedjenih presadnica žrtvom
parasita ili škodljivih zareznika.


Sadjenje ću sjekirom tek kao ,,varia curiosa^ napomenuti: propis glasi:
„Ušicama se sjekire ili čekićem nekoliko puta udari tik usadjenoga drvca.^
Ako danas što takva vriedi kao način ošumljivanja, doista se moramo zabrinuti
za budućnost naših šuma.


Pravilo se o sadjenju sa stanovitom vrsti lopata (Solinger Spaten) s toga
čudno iztiče niedju naputcima o gajenju, pošto se lopata težka do 10 kg, i u
kamenitom zemljištu uparabiti ima, te što se u dotičnim propisima sa svom
pouzdanošću uztvrđjuje, da ovakova lopata takodjer i kod kamenitog tla dobro
služi; što li pako nejaka presadnica uz to trpi, kada se s toli težkom i jakom
polugom usadjuje u kamenito tlo i kamenite slojeve, za to pristaše ove metode
sadjenja ni najmanje glava ne boli!