DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 15 - Kod takovih promatranja, koja se ogramčaju na pomanja mjesta ttuždno nastaje pitanje, da li se usljed krčenja šume tuče množaju Ili pogibelj, da će mnogo tuče biti, ili se ovdje raii samo o promjeni smjera, kojim će se gradoviti oblaci kretati, s ćega za cielost ni korist ni šteta ne nastaje; jer u koliko stanoviti dio gubi u toliko drugi dobiva. Ako je ova predpostavka istinita, to nebi trebalo osobitih izviđa; ovi bi se mogli uspješno izpostaviti u obće samo onda, kad bi se ujedno zabilježila dotična visina šume u okolici, i to u prosjeka. Gdje se pako radi o mnogo zamašnijim iztraživanjima o mjestu , gdje tuca nastaje i o njezinom tečaju, tu svakako šuma obzirom na veče dielove djelatnost neku ima (sravni primjer, što je naveden u mom Jjehrbuck" strana 589« iz južne Francezke, koji medjutim nije potvrdjen promatranjima u Wurttembergu); nu siguran dokaz o razmjernom i mjestnom obsegu ovog djelovanja mogao bi se podignuti samo onda, kad bi se mogla izujeti promatranja u jednakim vremenim razdobjima za isto područje u jednom slučaju, kad je tlo osamljeno, u drugom pak, kad nije šumom obraslo. Pak i ova promatranja oebi još tačnijih rezultata podala; jer^ kao što je poznato množina tuče je u stanovitih godina vrlo razna, pak uz to nisu još ni s daleka poznati svi uzroci, kako tuča nastaje, a kamo li da su znanstveno iztraženi i dokazani. S ovih razloga nije mi pošlo za rukom, da iznadjem način promatranja, kako da se dokaže upliv šume na stvaranje tuce i na tečaj oluje, koja tuču nosi. Da šuma na količinu kisika i ozona vrlo pogodno djeluje, ter po tom zrak zdravim čini, to je već po iiečnicima i neliečnicima potvrdjena istina. Nu i u tom obziru je znanstvena provedba otegoćena, jer još ima vrlo mnogo uzroka koji tu djeluju i koji se ne mogu odieliti i odstraniti ni na moru, u strujama vjetrova, ni u odnošajima života i običaja ljudi, pa da se po tom prikaže upliv osvežujučeg i oživljujućeg šumskog zraka. Kako je poznato pred nekoliko godina, bilo je mnogo govora o korlstnom upliva tako zvanog Eucaljptus globulus; osobito se upozoravalo na uspjeh u rimskoj Campagui, pa akoprem u novije vrieme manje povoljni glasovi odanle dolaze, ipak bi bilo vriedno, da se stvar tačaije iztražl, kod čega je svakako medjunarodna djelatnost već radi toga izključena, što modro gummidrvo (Blaugummibaum) samo u području sredozemnoga mora uspjeva, dok se u ostaloj Evropi u obće ne smatra šumskim drvetom. Od velike bi važnosti bilo, kad bi se iznašlo njeko sigurno mjerilo za skup klimatičkih upliva šume. Već su se u tom pogledu upotriebili razni načini, akoprem se može reći, da se našla karakteristična tačna oznaka u tom obziru. Uzmicanje sjeverne medje njemačke loze, za koje se prije navađjao kao uzrok postupačno krčenje šnme ima sasvim druge uzroke. U najnovije doba navadja se kao uzrok uništenju voćnjaka u nekim planinskim dolinama Graubiindena, što su šume izkrčene. Ovo je tumačenje doduše valjano, ali se ipak na druge predjele i zemlje, gdje ne ima voća^ ne može protegnuti; jer ima vrsti voća, koje se razno opire navalam prirode. I medju zelenjem ima preraznih podvrsti, kojima je sad duže sad kraće vrieme za vegetacija nuždno, te |