DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 14     <-- 14 -->        PDF

- 14 —
ier onda premnogi drugi uplivi štetno bila. Prevelika ne smijtt takođjer da budu i 1 ^A;a^ rio hiidii jer uuu i ^ J


djeluju. S toga bit ie izvorno područje neke Labe u Ceskoj pieveliko, a da se


dokažu Ltore spomenuta naSela. , , ^ y T


Xod iztrLivanja o upliva šume na toplinu u zraku, te na vlagu nu dno je,
po nmn nazora mnogo manje neko medjunarodno promatranje, nego sto je to
potrebno kod promatranja drugih upliva. Svakako je od velike vnednosti, da
da se 1 ovdje preduzmu neka obća promatranja, jer će uslied toga više vnediti
dokazni materijal, te će mnogi računi i dragi poslovi u tom postupanju suviŠni
postati. . T . -,


S toga razloga uslobodjiijem se da predložim, da se uvaže i posvuda jednako
upotrebe metode, što jih je gosp. Lorenz vitez Libuma u iztakao u
svom nedavao objelodanjenom spisu: .Resultate forstlicher meteorologischer
Beobachtungen, I. Theil, Wien 1890".


Drugi takodjer istom ne davno izašli spis dokazuje međjuso b n i odnos
a j pošumljivanja i tuce. Spomenuti spis je zaslužno i mu5no djelo
zilriškog profesora dr A. Bilhlera: ^Dle HagelbescttiidiguBgen in "W,urtember^
wahrend der 60 Jahre von 1828 bis 1887, Stattgart 1890". Ova razprava
došla je do rezultata, da se upliv šuma na pojavljene, učestanje i pogibelj tuce
nije mogao dokazati kod ovog tako bogatog materijala 2 a promatraje n predjelu,
koji je razmjerno mnogo tuče pretrpio i koji ipak preraznih vrsti šume ima.


Ako se i slažemo sa piscem, da predstojeći materijal^ budući da je u prvom
redu poduzet u svrhe porezne obćine, ne odgovara u svim svojim potankostima
postavljenim pitanjima, to smo ipak u ovom slučaju više nego u drugom kojem
uvjereni, da se mogu izjednačiti nedostatci, što ih ovaj pokazuje. Kraj svega
toga ne smatramo još ovo pitanje riešenim, već držimo, da su nuždna daljnja
iztraživauja.


Osobito otežčava se stvar time, što gorske kose, duž kojih se oblaci potežu,
ili po kojima budu burom u visinu tjerani, tvorbu tuče podpomažu, te
što su te gorske kose većim djelom šumom obrasle tako^ da se oba faktora, to
jest šuma i tuča, u tom slučaju razlučiti ne mogu.


S druge strane treba uračunati i tu okolnosl. što se poglavito u starim
sumama bura i tuča opaža. Slučajno sam doznao, da su na razmedju Tuttlingen
stanovita mjesta od tuče sačuvana bila, odkako je šuma starijom postala na
zapadnom djelu briega.


Drugi primjer priobćuje „Journal fiir das Jagd- und Jagdwesen" iz prošlog


1 oVV;;^"-^ r " "´""´ ´ ^´^´^^^ L"clwigBburg, gdje su iza izkrćenja


ume od 200 jutara polja na pol sata daleko usljed promjene zračne stru e


tučom poharana. I to se dogadjalo 12 godina redom * Li.?! -´ i T


brati može b^^iua, teaom, kako se iz članka razia-


U spisu Bliclilerovu zabilježena sn samo tr´ 1 x t v
na razmjerno malenoj površini (ukupno 149 « h. ^ ´ n "T , ´"´ " ´"=^^´^«^J" °^ ^^ S-
m pitanje, đa U n ve,5em radobj« vremena ne nastaju´´´^ ´ ´^-´^´"´^^´´ "´´"´ ´ "´´""*´´´


Sešći slu(5ajevi tueo