DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 11     <-- 11 -->        PDF

šaje, koji se osobito često mienjaju a izvana se nikada sasvim ta&Bo prosuditi
i dokazati ne dadu. Ovo, što smo spomenuli, dokazat ćemo sliedećimi primjeri:


Nemogućim se ima smatrati, pak je to jasno i temeljito opovrgao gosp.
izvjestitelj Loren z u »Ceiitralblatt ftlr das gesammte Forstwesen", da je naime
na Kilian-izvor, koji leži u sredini grada Heilbrontij nplivalo, što je u gradskoj
šumi bio jedan dio sasvim sasječen A ne moguće je radi toga, što relativni položaj
izvora i gradske šume, kao što u obće položaj slojeva u švabsko-franačkim
vitlenim gorama svako podzemno đovadjanje vođe s te strane izključuje. U keuperskih
formacijah, koje se tamo nalaze, položaj je slojeva najpravilniji. One
su prema lienu uzdignute, a spuštaju se na protivnu stranu tako, da su prema
iztoka mnogo niže, nego li prema zapadu. Posljedica jest tomu, da podzemne
vođene žile malo ne pravilno kao izvori iziiaze na podnožju gorja, koje se prema
istoku stere, dok voda s druge strane doline vrlo rieđko izvire. S toga ne odaju
takođjer gore, koje leže iztocoo od Heilbronna, svoju vodu na zapadnu stranu
prema gradu, nego ju odvajaju pravcem dalje na iztot


Nu ne ovisi samo o spuštanju formacionalnih slojeva podzemno žilje vode,
nego se čini, da takođjer i nutarnji sastav istih djeluje. Tako je u Wurttembergii
dolnji Keuper, bio on ošumljen ili ne, svagda bez vođe= Tako je i sa okolicom
Stuttgarta, koja je manje ošumljena a i s vrlo ošumljenim Heuclielben´om
(jugo-iztočno od HeilbroBna) i sa burgberžkom šumom kod Crailsheima.


Slično se ima sa gornjim formacijama crnog Jura, kada mladje naslage,
koje drugdje za ovima sliede, manjkaju. U obim slučajima ne radi se o razlom-
Ijenom kamenju, kao što je vapnenac bielog Jura i Krasa, nego o gustoj glini
i laporUj koji su od jednakih naslaga mulja sačinjeni. Po pločama ovih odtiče
vođa dalje. Bez obzira na to nailazimo u ovim gorskim naslagama samo rielko
po koju slabu žilu vode, te u čitavom području formacije ove vrsti se rieđko
nalaze izvori jednako slabo u šumi kao i na otvorenom polja.


Bez obzira na geognostičke odnošeje tla ne može se tacno označiti upliv
šume na stanje vode te na pravilnost u množini vode. Pošto su rieđki slučajevi,
gdje se nadje vrelovito tlo od jednake slojne sastavine, mx jedan put ošumljeno,
a drugi put ne, s toga je nuždno kod sveobćeg promatranja tačno izpitati sve
prilike ove vrsti. Gosp. Robe rt Lauterburg, Švicar, koji si je mnoge zasluge
stekao u tom pogledu, pretražio je pomno, kako je poznato, slučajeve
ove vrsti, pak je pronašao, da voda stanovitih izvora kod Berna, koji dobivaju
svoju Yodu iz ošuraljenog predjela najviše samo sedmerostruko naraste obzirom
na najmanju množinu, dok voda, koja dolazi iz neošumljenog predjela, naraste
i za 3 puta više.


Kod ovih iztraživanja je najteže točno označiti mjesto izpod zemlje, s kojega
dolazi voda pojedinim Izvorima, odakle bi se onda lako proračunato pošumljenje
tla, S toga se ne mogu obća pravila predložiti kod tolike razlike
geognostičHh naslaga, nego se mora opreku i vještini iztraživaoca prepustiti,
da uvaživ sve mjerodavne prilike pronadje, što je istinito.