DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1890 str. 40 <-- 40 --> PDF |
^ 568 — po lietii i po obliku, a isto tako i po Dačinii gradjfnja gBJezda razlikuju; u ovom slučaju će razlučivanje svakako biti unijestno osobito, što se na taj uacm pojedine sroduije vrsti združuju u skupine. Ovakovo nejednako nomenklatoroo shvaćanje nikako nije odabrano samovoljno ili možda praioa ukusu, nego s obzira na pravu potrebu šumarovu. Na osnovi netom raspravljenih nazora uslobodjujem se glede druge točke slieđeće predložiti: Napuštanjem svih šumaru nepotrebnih pododjela imade se nazivlje, dapače čitavi ucevni sustav učiniti što jednostavnijim- Da se poluči Jedinstveno nazivlje% biti će svakako potrebno, da se đotiSna imena ne samo pravilno pišu, nego da se takodjer i dobro izgovaraju. Proti pravilnomu se izgovoru osobito cesto grieši. Šumarsko-praktične vriednosti pravilni izgovor doduše nema, ali 6Q svakako biti vriedno, da docenti oko što pravilnijega i2;govora nastoje. Pogrieške, koje tim načinom nastaju, učestaše s vremenom po čitavoj pokrajini. Tako možeš na putovanju po više dana i tjedana neprestano čuti „Hjlesinus" mjesto „Hjlesinu´s´^, onda opet „Detrita" mjesto ^jDetrita´^, „Hommatochims" mjesto „Hommatochirus", „Oeiorhjaehus" ^Otiorhjnclius" i t, đ. Tu će zgodan riečnik vazda pouzdano i lasno pomoći. Zatim bude preduzeta điskuzija o gornjoj razpravi; profesor đr. Harti g drži za pogibeljno, ako bi se šumari ovim načinom u nazivlja ođdieljivali. Šumarski upravitelj F- A. Wacht} iz Beča upozoruje, da bi trebali referenti u obzir uzeti satno sadašnjost, a ne takodjer i budućnost. Za dotičnog učenika da neima nikakova već od prije poznatog ili uobćenoga naziva, on oči naziv, kakav mu se kaže, te tako stopram postaje zanj poznatim. Nađšumarnik profesor đr. Borggreve iz Mlindena je istoga nazora, nu mnije, da valja i na to obzir uzeti, da bi se mogao i stariji šumar u praksi vani sa mkdjim u nazivlju razumjeti. On predlaže, da bi trebalo u ovom pogledu jednako postupati, kao što se je ujedinilo nazivlje glede raznih vrsti četinjača na kongresu u Dražđjanih god. 1887. i kod nekog drugog sastanka u Berlinu, gdje se je ustanovilo sistematično razdieljenje i točno nazivlje četinjača, koje se sada jedino rabi. — Tajni dvorski savjetnik dn Judeic h iz Tharanđa reče, da je slični predlog izvjestitelj profesor Nitsche u svojem izvještaja naglasio, upozoruje nadalje na potežkoće, koje postoje glede ustrojenja takovog povjerenstva, a na koji način imalo bi se to upriličiti? Na to bje odgovoreno, da se ne može nitko prisiliti; u ostalom se predpostavlja, da će se dotične ličnosti dragovoljno sami sastati u povjerenstvo. Nadalje mogle bi se u tom smjeni potrebite radnje i predloži takodjer pism^nim putem riešiti. Glede sazova takova povjerenstva umoljavaju se sva tri izvjestitelja i predsjednik. Skupština primi onda jednoglasno predlog nadšumarnika prof. Borggreve a i zaključi: „1. Jedinstveno nazivlje na polju botanike i zoologije postići će se najshodnije, ako se od strane jednoga povjerenstva sastavi katalog. |