DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1890 str. 38 <-- 38 --> PDF |
~ 566 — tavo.j strukovnoj literaturi ovakovi nuždu! izpravci i ne promjene li se^ u zbirkania nadpisi, nastati će na mnogo godina nesigurnost, dvojba i smetnja. Da Vvi stari na.^ivi bar toliko pristaju, te bi se iz imena vrst, ako ne prepoznati, a to barem pogoditi mogla! Nu u zbilji to nije tako, već se često baš protivno dogadja. Anthus .arboreus« naziv je vrlo prikladan dok ,A. trivialis´´ ni najmanje ne odgovara načinu života ove umiljate ptičice. Svatko poznaje ^hagiuni niordax; kad bi se pako najednom ovo ime zamjenilo sa ,sycophanta, nikako ne bi zgodno bilo za šumara, koji je dosta samo veliki „Calesim^- poznavao. — Xa posve drugi način se opravdavaju popravci onih prijašnjih pogriešaka, koje su nastale krivim opredielji.anjem vrsti. Tako se na pr, .JMobias abietis" nikako ne smije nazivati „pini", „Grapholitha paccolona´ nikada „dorsona", a „comitona" pođnipošto „hergjaiana". Ako li se pak u kojem riedkom slučaju obćenito poprimila ovakova pogrieška, posto se tako našao zgodniji naziv, onda bi takodjer i u ovakovom slučaju dotle odustajao od izpravka, dok ne bi postignuo naziv u popisima i knjigama bar prilično obćenitu vriednost. Tu imam na umu one 2 vrsti j,Cerambycida" i to j.b.eros" i „cerdo"*. Svatko nehotice pomišlja kod naziva „heros" nekoga kukca ogromne veličine docim rečeno ime ovdje tek naznačuje veću, krupniju vrst strižibuba. S toga predlažem glede naziva vrsti sliedeće: a) Da se izprvični, šumarima posve nepoznati nazivi ne prihvate, ali da se sa strane spisatelja i docenta oko toga nastoji, da se ovakovi nazivi kao sinonimni navađjaju i tim što više uobičaje. Tako bibilovriedno, dasekodgorenapomenutog „Anthus arboreus´- takodjer navede Bechst, (tr^vialis Lin.). Ako li pako postoji nekoliko više manje običajnih naziva za jedn u te ist u vrst. onda treb a jedino izprvičBo ime dopustiti , na pr. „Circus acruginosus " neka se samo tako nazivlje, a „rufus Briss." neka se izostavi. seb) Dokazane izpravit i pegriešk e kod opredieljivanj a vrst i imadu Ye6ina Linne-ovih genera (rodova) razširena je na familije, koje cesto više rodova sadržavaju. Množim gradiva, što se imalo svesti u sustav, posve odgovara znanstveno razlučivanje većih odjela u pođodjele; neprestano je rastenje ove množine uzrokovalo da se sveudilj stvaraju novi podođjeli. Ovaj se postupak bezuvjetno ima smatrati opravdanim, pošto odgovara znanstvenim zahtjevima i omogućuje jasnu spoznaju srodnih oblika, koje unutar nekoga većega odjela prikazuje kao jednu skupinu. Prihvat se ovakovih pododjela u obćenitosti preporučuje tamo, gdje se radi 0 odjelu, koji vrlo obiluje rodovima. Kada se dakje razpravlja o kojem takvom odieiu, ito je zastupan po čitavoj zemlji ih na nek^m dielu svieta. težko će se moći r)ez pododjeJa izlaziti. Imali li odjel tek nekoliko rodova, ili kada se osvrće samo na nekoje domaće v^sti, tada će se redovTio preporučat uporaba odjelnih naziva, |