DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1890 str. 31 <-- 31 --> PDF |
-´ — 550^ — . ". Prigodom´slledivse điska:si]e o predpoiHenutam predmetu pristao je vladiii ^ ,šavjetnik Dr. Fiirs t iz^ Aschaffenburga na nazore šumariiika Reussa, da naime nauka 0 čistom prihodu nastoji stegnuti troškove za uzgoj, usljeđ česa da se sadnje n obće lošo izvadjajti, a to je baš najglavnija mana te nauke. Usuprot nebi se imao zabaciti načio sadjenja biljka pritiskanjem, kao što bi to obadva izvjestitelja učiBila; neka, se samo taj naČio izvede pravilno i dobro, tim se bo jeftino sadi, a uspieh istoga nije nipošto hrđjav. Uzmimo da od 10.000 biljka samo 1000 pogine usljed loše sadnje, to će nam preostavžib 9000 biljka dostatno biti za ošumljenje dotične površine. Fređnavedeni način sadnje upotrebit ćemo n rahlom tlu i za malene biljke, dok ćemo jake biljke saditi najbolje :s humom´ili-u dubokih rupicah. Nadalje sudielovahu pri debati o gornjoj razpravi profesor pl Tjniecki iz Lavova, šumarski savjetnik i profesor Henscbe l iz Beča, Dr. Ciesla r iz Mariabrunna, šumarnik Zenke r iz Piseka i ravnatelj Buchmaje r iz Eulenberga, razviv svaki svoje nazore o raznih načinih sadjenja biljka u obće. Konačno stavi šumaz^ski savjetnik grof Uezkull-Grjllenband iz Wurttemberga predlog, da se prepusti sastavak resolucije obadvojici referenta, koju neka isti sliedeći dan kongresu podnesu. Taj predlog bje prihvaćen, a resolucija odobrena zaključkom glasi: . „Medjunarodqi gosp.-šumarski kongres priznaje osobita gospodarsku važ nost racionalnoga načina sadjenja, izriče uvjerenje, da mora kakvoća provedbe u najstrožem suglasju stajati s uspiesi iztraživanja na polju fisiologije biljka i naravi tla, a pri tom neka bojazan glede velikih troškova za gojenje neima mjesta." Pod predsjedanjem profesora Dr. Rob.Hartig a iz Monakova budepreduzeta razprava o predmetu: „Kako da postignemo j ed in stveno nazivlje na polju entomologije i botanike." Pri toj razpravi sudjelovahu kao izvjestitelji profesor Dr. H. Nitsch e iz Tharanđa, šumarski savjet, nik profesor G.Henschel iz Beča i profesor Dr. Altum iz Eberswalda.. Profesor Dr. H. Nitsche izviestio je ob upitnom predmetu sliedeće: „Kako da postignemo jedinstveno nazivlje u području entimologije.i bilinstva?" čini mi se, da je tek dio obsežnijega pitanja^ koje bi se imalo ovako staviti: „Kako ćemo postići jedinstveno´ nazivlje, koje bi´zbilja odgovaralo svrsi uporabljene prirođopisoe nauke a području. životinstva i bilinstva?^^ Ovo bi se pitanje zapravo u suvislosti razpraviti imalo, nu ja ću se morati s nedostatka potrebnoga strukovnoga poznavanja Mlinskoga svieta omeđjiti na životinjski dio, te ću izprvično pitanje donekle razširiti, ne obazirući se izključivo na entomologiju, nego na životinjstvo u obće. U ostalom sam posve uvjeren, da će načela, koja su koristna obzirom na zoologiju, takodjer i za botaniku vriediti. , Pošto se uporabljene prirodne nauke,-dok se pravo goje, tia istim temeljima imaju osnivati, kao što i znanstvene prirodne nauke, te se istom u toliko |