DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1890 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 657 — iieima iiikakova interesa ivd takovih niedjunarouriih sporazumcih, jer da sve njeziDe rieke u more neposredno utieu, a U> isto da valja i glede Švicarske, jer se i njezine rieke nedotica nijedne druge zemlje. Sasvim drugi odnošaji postoje u tom pogledu u Austriji, osobito Da juga, nu po njegovom nazoru nebi se imao ovaj predmet medjanarođnim putem rr^zpravljati. Minist. savjetnik Salze r pako je dragoga nazora. On nmije naime, da se svakako ima neka zenjlja zanimati za to, ako se u kojoj drugoj zemlji stanovita bujica zagradi. Kao primjer navadja rieku Ecavu^ dd se korito njezino sveudilj uzvisuje s tim, što se u nju iz prostranih pritoka nanožina šljunka dovaljuje, a usljeđ toga da veiike povodnje nastaju. Jedan drugi od članova navadja, da se je rieka Rajna za vrienie od deset godina za 1´5 m. povisila. Što se pako propustilo u Švicarskoj provadjati zagradjivanje bujica, posljedicom je naravskom, da su velike povodnje u Austriji nastale= Tim je dovoljno dokazano, da je zagradjivanje bujica pitanje od rnedjunarodne važnosti. Nadšumar Br. Jilge r iz Tiibingena nesmatra sa svog stanovišta- za shodno, da bi se imalo glede prepriečenja bujica medjunarodnim putem razpravijatij on naime stavlja najveću važnost na pošurnljenje. Medju ostalim govorili su još njekoji članovi ob ovom pitanju, da bi ga trebalo na svaki načm kao r^iOdjunarodno smatrati. Posljedak ove zanimive i veoma živahne razprave bijaše, što su se sva trojica od gg. referenta sa svojimi nazori složili, ter na zaključak sliedeće očitovanje- predložili: 1. Zagradjivanje bujica i uredjeuje rieka, koje nabuje i |>oplav]juju. Jest od prieke miMe ter treba to najvećom ozbiljnošću provesti. 2. Ovo se pitanje tiče svih zemalja Europe, akoprem dudu^ie medju raznimi okolnostmi, ter bi imalo biti predmetom aiedjunarodno konferencije: potonja bi morala točno u^itanoviti u glavnih načelih sve potrebite mjere, koje bi valjalo poprimiti. Daljnja sredstva za provadjanje takovih radnja u osobitih slučajevih imala bi se medju dctičnimi zemljami, kojih se tiće, sporazumno dogovoriti i potrebito odrediti. Nakon kratkog odmora bude pod predsjedanjem preuzv. grofa Hoyos- Sprinzenstein a sjednica nastavljena i sliedeća razprava u pretres uzeta: „Kojeputeve valja udariti, da dokažemo, da šuma n a b 1 a g 0 s t a n j e u p i i V a r" Nadšumarnik Dr. pl. Fischbae h iz Sigmaringena kao referent sažaljnje sa svoje strane, da je koreferent c. kr. minister. savjetnik Dr. Loren z pl. Liburna u zapriečen o svojoj referadi izviestiti, zatim je ^razpravljao ovo pitanje poduljim govorom, iztaknuv u glavnom važnost hilinskog zastora na našoj zemaljskoj kruglji, imenito pako šume, ter uzdržanje ravnovjcsi ti naravi u obće. Ovu razprava ćemo posebno u budućem broju našega Usta pi-iobcui. MmisL sa^´jetnik Dimitz iztiče zatim, daje točno znanstveno iziraživanje upliva knm ua blžgosfanje u raznih državab do znatnih uspiehah voailo, iva |