DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1890 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 556 —." horizontalne naslage. Rrt gore Matterhorii osamljea je stup, koji je preostaoiza nekadašnjega svoda. Po tvrdnjama g. Heiraa je sadašnje oblićje površine Alpa pretežno posljedak denuđacije a njegov sud, osobito što se srednjih Alpa tiče, da je naime objam sadašnjih gora nad površinom morskom samo nešto veći nego objam, koji je ra^trošen i ođplavljeti — ovaj sud velim — biti će da za istinom kud i kamo zaostaje. Navedene prilike, kojih bi se isthiitost učvrstiti dala, još s mnogo drugih primjera, o6ito dokazuju, a djelovanje bujica i njima nalicmh gorskih voda nipošto nije mjestno omedjeno te da je zavriedilo osobitu obćenitu pozor» nost. Veličina pogibelji, koja se ima ukloniti, kao ni veličina koristi^ što bi se dala polučiti, neđa se u nikakov razmjer staviti s uđaljenošću od pribirališta samih bujica. Proti takovom s uđaljenošću možda razmjerno manjem dovozu valutice, te proti obćenito blažem značaju vođa, stoji s druge strane povećanje množine vode u dolini i većinom obradjenije, bogatije i vriednije poplavno područje (Inundationsgebiet), koje je u najvećoj pogibelji. Tako se prilike više manje izjednačuju, ali u svojoj cjelokupnosti pobudjuju malo povjerenja te su grozne! Na taj način se ne može stupanj živahne potrebe i opravdanosti zaštit a u području bujica niti o državnim niti o zemaljskim zakonima učiniti ovisnim, niti je pravedno nijekati tako reći raedjunarodnu važnost ovoga pitanja. Kako li bi se međjunarođno shvaćanje toga predmeta umišljati i izvadjati dalo, težko je kazati, da je pako moguće i u velike koristno, svakako moram uztvrditi. Da se ta namisao uistini, treba ponajpače pripravne volje sa strane nčestvujućih država te točnog iztraživanja i poznavanja obstojećih prilika. Tada će se i način izvadjanja,ustanoviti moći, te bi bilo suvišno, da razpravljam.o izvanrednoj koristi jedinstvenoga zajedničkoga i od svakoga partikularizma slobodnoga postupanja u svrhu zaštite alpinskih krajeva. S toga rodili ^aželjenim plodom netom izrečeni poticaji i nestalo onih zaprieka, koje ovo nastojanje usujećuju! Kada je završio pristav šumarskoga nadzorničtva i docent gosp. Ferdo "Waiig iz Beea svoje predavanje, započe pod predsjedanjem nadšumarnika pro--, fesora Landolt a pobliže razmatranje o predpomenutom pitanju, koje je c. i kr. minht savjetnik Salzer i nekoliko nadopunio, imenito na posliednje predavanje nadovezao, da je on odriešito za to, da se radnje zagrađjivanja bujica u vlastitoj režiji izvađjaju, jer se tu navlastito radi o tom, da se upitne radnje dobro i solidno izvedu, Medju ostalim hvali uznike, koji su se kod takovih poslova upotrebljivali, jer da su osobito marljivo i solidno radili. ^ Šumarski mjernik EIies,c´u u Bukareštu zamoli zatim g. nadšumarnika DemoDtzey-a u francezkom jeziku, da bi izvolio predložiti skupštini na uvid´ nacrte i fotografije o izvedenih radnjah oko zagradjivanja bujica, što ovaj na drugi daoobreče učiniti. , Minist. savjetnik Dimit z predloži, zatim, da bi se ipak imali referenti u pogledu predloga sporazumjeti, koje predloge bi zatim trebalo kongresu na daljni zaključak podnieti, Profesor nadšunurnik Lan do U iztiče, daPrancezka |