DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1890 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Doista sam si -svjestan svih velikih potežkoća, što bi se protivila realizovanju, m ipak ne Hiogu, a da ne proglasim ovo pitanje vriednim pobližega razmatranja. Štetno se djelovanje bujica i njima sličnih gorskih potoka svakako ponajprije očituje neposredno u poplavnom području (Inundationsgebiet), ali se u stanovitim prilikama takodjer proteže i na one rieke i riečine, koje nastaju od rečenih bujica, primajuć njihovu vodu i valuticu. Ta obstojnost predpostavlja više manje posvemašnji prenos značaja bujica na oveće rieke, koje onda prkoseć svakoj regulaciji pustoš iz gorskih predjela šire i prenašaju u plodne nizine, dapače tja do mora. Kako je peznato, prouzročuje ponajpače razmjerni dovoz valatice toliku štetu, stvara toli opasne prilike te otegoćuje regulaciju voda u dolinama. U tom su se smjeru prilike osobito o visočinama, sada već toli pogibeljno razvile, da se razlike međju bujicom i riekom jedino u množini oborine tražiti ima. Tako je na primjer Drs,va, Rienca, Izaka i Ečava poprimila značaj toli pogubnih bujica. Rienca kažu, da je 17. rujna za 24 sata 18.000.000 q. taloga sobom dodjela, a Drava u Tirolskoj, Kienca, Izaka i Ečava da je u rujnu i listopadu g. 1882. preko L000,000.000 q. valutice odplaviia. A Eona vele, da godimice od prilike 17,000.000, Dunav 35,500.000 i Pad, koji od Dunava 5 puta manje vode sadršava, do 43,000.000 q. mulja sobom nosi. Sasvim je očito, da pod utjecajem ovoga trošećega, prenašajučega i nagomilavaj učega djelovanja voda s vremenom tek rieka^ konfiguracija tla i razmjer medju kopnim i morem bitne razlike postignuti mora. Glede toga vrieđno e napomenuti, da ušće rieke Rone godimice za 16 a rieke Pada za 70 m. u more zalazi, đočim se je od 13. do 17. vjeka opažalo, da ušće Pada tek za 25 ta. godimice napreduje. Svakako se mora dobrani dio ove razlike odbiti na regulacije i podizanje nasipa, koji u velike omogućuje ođpremu valutice. Kao daljnji primjeri, koliko mulja vođe sobom nose, budi navedeno, da riečioa Misisipi, kojoj je delta prostran 820 km.^, godimice do 28,000.000 m^ valutice u more odvaža, da zajednički delta rieke G-aoges i Bramaputra više od 8000 kffi.^ iznaša, ali da kud i kamo za deltom velerieke Hoangbo zaostaje, koja je svojom vodom Žutomu moru dala ime i boju. Ovaj ogromni provoz valutice i njim uvjetovane naplave mogu ili dapače moraju ne samo u gornjem teku rieka, nego svuda uzduž čitavoga teka stvarat najpogibeljnije prilike. Pad, da samo jedan primjer navedem, kojemu se dižu pjeskovite obale visoko nad susjednom nizinom, imade kod Ferare površinu za 1 m. višu od cesta ovoga grada. Rieke Beno, Ečava i Brenta imadu mjestimice podnožja svojih korita nad susjednom ravnicom. A što je povod ovim svim nevoljama? Denudativno djelovanje voda u gorama, koje je zaista neizmjerno. Alpe, koje su gore još prilično mlade, toliko su raztrošene i osušene, da m tako većim djelom istom ruševina svojega prijašnjeg obličja. Ona tri vrhunca kod „Schkderbacha« u Tirolskoj preostatcisu iz prvašnje na sve strane jednake |