DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1890 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 554 — / .´ se nema, kao što kod radnja na pogodbu težiti za relativno povoljnim financijalnim uspjebom Ba štetu solidnosti gradnje. Osobit se uspjeh polučio kod tih gradnja uporabom: „Napredak i uspjeh u području zagradjivanja bujica", što je izdau prigodom gospodarsko-šumarskoga sastanka po nalogu c. kr. ministarstva za poljodjelstvo- Prelazeć na štetu, koju su počinili asovi, i na izkustva, što su se stekla kod zagradjivanja istih, hotio bih da ponajprije sjetim na ogromna opustošenja, s kojih je u zimi god. 1887. i 1888.´ Tirolska i Švicarska stradala, U Tirolskoj i Vorarlberžkoj je u zimi godine 1887. i 1888. zaglavilo 83 ljudi od usova, u kojim se odronilo do 600.000 m^ sniega. Od životinja poginulo je 510 komada u vriednosti od 17.318 for., a zgrada se porušilo 1204, vriednih 278.789 for. Osim toga je bilo štete 8966 for. na voznim spravama^ živežu i krmi, na poljima, livadama i voćnjacima itd. 26.340 for. i 729 for. na ogradama. Uništeno bijaše 2020´65 ha šuma s 302.343 m;^ drva u vriednosti od 422-.020 fon Ukupna dakle šteta iznosi 754.162 for. ne uračunajuć štetu od 69,850 for., što je nanesena željeznicama, kojim bijaše promet prekinut. ´ . , Stalnih usov?- bijaše po broju 1355, periodičkih 765, a 527 takovih, što su se samo kadšto pojavili^ ukupno 2647. ´ U Švicarskoj su plazovi i osovi i zimi godine 1887, i 1888. načinili toliko štete: osoba jo nastradalo 49, blaga 655 komada, srušenih i oštećenih, zgrada bijaše 850, šume je propalo 1325 ha, ili 82.081 m! drva, cesta i puteva bijaše zasutih 198, a rieka i potoka zarušenih 196« Po svom su značaju usovi bili ili takovi, koji tu se odronili na površini (572) ili na temelju (510); za 12 nije izvjestno., gdje su se odronili. 803 usova nastala su iznad medje šumske vegetacije, 210 izpod nje, a za 81 se ne zna pravo, gdje im je porietlo. Najviše se usova odronilo u veljači, ožujku i travnju. . Iz rečenih je. podataka jasno, da je šteta u Tirolskoj i Vorarlberžkoj veća bila, nego li u Švicarskoj. U Tirolskoj se navadja kao uzrok dokazano sve jače krčenje šuma u višim predjelima i zamašne potiskivanje medje šumske vegetacije na prostranim obroncima. Takođjer u tom se mora tražiti´povod ovakovim katastrofama, što i planinske šume (travniei s drvećem) na daleko gube zaštitu, koja pruža drveće. Tamo, gdje- su se ma^ sam^o i pojedina drve.ća-, ili´ grmovi nalazili, nijedan se,nije usov odronio. . ´ ^ Kod usova u Tirolskoj ne stoje troškovi zagradjivanja u nikakvom savezu sa vrieđnošću zaštićenih predmeta, kod mnogih je pak uspjeh vrlo dvojmljiv. Gdje je moguće, neka se svakako zagradjivanje ođlučnO´ poduzme, toliko´ više^ ako su već malena sredstva dovoljna, da se zaprieči velika nevolja.´ Sad hoću da se-latim, mi ne bez uUručavanja, ovoga pitanja: - B,i liopravdano bilo, da se radnje oko zagradjivanja bujica učine medjunarođnim i način-, kako bi se to izvesti dalo? |