DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1890 str. 19 <-- 19 --> PDF |
~ Uf -^ sluga. Upoznala ,se istina, da je ovdje kao što svuda, zanemarenju potrebne pazke posljedicom neprestano rastenje pogibelji, te da je već s toga vrlo prešno, da se iznajprije uklone glavni uzroci nevolje. Razumljivo je i samom stvarju opravdano, da kod radnja oko rečenih ZBLgradjivanja u prvom pogledu učestvuju one države, kojih hidrografske i orografske prilike uvjetuju jaci raztrošak (Erosion) i izpiranje^te pospješuju gibanje survine (Schutt). ^ Ponajpače idu dakle amo države, koje su zaredale oko gora srednje Europe, kao što Švicarska, Francezka i Austrija, za koje je ovo pitanje baš od zamašne vriednosti i u kojima su upravo najprije odpočele sustavne radnje na tom polju. Obzirom na obćenito zanimanje^ koje mora, kako će iz sliedećega jasno biti, ovo pitanje bezdvojbeno naći, možda neće sgorega biti, ako se pobudi na kana, da se prigodom medjunarodnoga gospođarsko-šumarskoga sastanka zametne razprava i razmatranje o izkustvima, koja su se´ stekla glede radnja oko zagra djivanja bujica i usova. Odazivajući se častnomu pozivu, da izvjestim o predležećem pitanju^ ome djiti ću se specijalno na prilike u Austriji, u koliko spadaju na stvar, pošto će, kako predmjevam, druga gospoda izvjestitelji navesti vrlo zanimivih podataka o iskustvima, stečenim na tom polju u Švicarskoj i Francezkoj. Što se naročito tiče izkustva u području zagradjivanja bujica, odabrati ću si zadaćom, da se ne osvrćem tolko na tehničku stranu — kao stoje izbor sustava zagradjivanja, gradiva itd. — nego namjeravam razpravljati o financijalnoj, pravno-administrativnoj i organizatornoj strani ovoga pitanja, koja će jamačno i šire krugove živo zanimati. Kako je poznato, položiše u Austriji dva državna zakona od 30 lipnja g« 1884. zakoniti temelj izvadjanju radnja oko zagradjivanja bujica. Dok je prvi od ovih zakona utemeljio državnu zakladu u svrhu melioracije, bavi se drugi sa cjelokupnošću onih mjera, koje bi u obće mogle biti nnždne, da se vođa gorskih potoka bez štete odvede. Posljednji se zakon u bitnosti sudara s dotičnim zakonima francezkim,. te se od njih samo u toliko razlikuje, što se naročito bavi gradjevnim mjerama ´ a na ošumljivanje se gora i reguliranje pašnjaka samo obazire kao na djelove sustavuog zagradjivanja. ´ Stane li se jednom raditi o zagradjivanju, bilo na temelju prije navedenoga zakona, bilo prama već obstojećim obćenitim naredbama, koje se tiču voda, ponajprije treba, da se razpravi pitanje o financijalnom uredjenju predmeta u obće, a napose pitanje o ustanovljenju natječajnog regulativa, t I razmjera, kojim se opredieljuju prinosi učestnika. Gdje treba, da se samo pojedine bujice zagrade, ovo se pitanje većinom točno riešava putem medjusobnoga dogovora, ili se u smislu drugoga odsjeka §. 18, zakona od 30. lipnja g= 1884. (E. G. BL br, 117) dozvoljava, da pod , uzetničtvo takodjer druge obveze na plaćanje prinosa, kao što se to osniva na |