DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1890 str. 17 <-- 17 --> PDF |
.— 545 ™/ JedBako povoljne nastaju prilike takođjer u onim predielima, koji najviše trpe od podrovaBja (Erosiousgebiet). Dok se korito više ne sBimje nego većim dielom diže, neprestano se uSvršćuju na obim stranama obale, pogibelj podrivanja se nmanjuje. cim upravo većine promjena u koritu nestaje. U pribiralištu se dadu neprilike ponajbrže" odstraniti, u´koliko se´ne radi^ 0 jakim sniežnicama. Mogu li se ovdje podignuti izdašni šumski.nasadi, onda je sva prilika, da će se i ovdje odnošaji poboljšati. Bez sumnje smijemo već, sada uztvrditi, da će se stanovnici u-području bujica isto tako sigurno nalaziti u svom posjedu, kao što i oni na briežaljcima i u ravnici, kad budu jednom zagrađjivanja bujica i ošumljivanja absolutnog šumskog tla u visoćinama i sredogorju onaj obseg polučila, koji mogu željeti požnavaei obćih zahtjeva i mjestnih prilika, te kad se budu osim toga svekolike gume nalazile i uzdržavale u povoljnom stanju, Takođjer stanovnici dolini u kojih se bujice sastaju u rieke; ne će-trebati, da se za južnog vjetra u visočinama i velike oborine toliko boje poplave, koja će im uništiti polja, žljebnjake i slapove. \ Pošto, kako iz rečenog sliedi; koli gorani toli doljani iz zagradjivanja bujica korist crpaju, čini se, da je posve opravdano, ako se takođjer na posljednje prenese, neki dio troškova. Što se inozemstva ti6e, ne postoje za takovu razdielbu nikakove potežkoće; izvela bi se najlakše bogatim prinosima izdržavue blagajne, koja se većinom puni porezima pučanstva. Izvan državnih medja morati će se dužnost prinosa tamo protegnuti, gdje´ vođe prelaze granice neizgubivši još značaja bujica. U takvim se krajevima ne mogu izpravne gradnje naprečac prekinuti, nego se moraju shvaćati kao zajedničko poduzeće obih susjeda, koje treba da se zajednički građi i troškovima namiruje. Drugačije su prilike, ako vode kao mirne — tek uz izvanredne prilike ,i silnu oborinu "nabujale — i štetonosne rieke prelaze u područje susjedne^ zemlje, kao što na pr. u Švicarskoj Tesin, Bona, Bajna s Arom Bajsom i Kimatom. Ove rieke pretječu, dolazeć iz visočina većinom kroz´jezera, u kojima ostavljaju surviuu i visinu vode^ znatno izjednačuju. Šteta, koju takove rieke´ izvan granica počinjaju, rieđko je kada posljedicom bujica u visočinama, redovito leži uzrok poplavama u pritocima, s kojih nabuja voda u donjem đielu teka. Dok stvari tako stoje, slabo će imati susjedi volje, da učestvuju kod troškova za zagradjivanja bujica tamo u dalekim krajevima, gdje dotične rieke i^viini, akoprem je očito, da uživaju i oni od ovakovih gradja veliku konst Biti će s toga vrlo težko, da se radnje oko zagradjivanja bujica učine medjunarodmma, akoprem bi to za gorane od prevelike važnosti bilo. ^ _ Podignuću medjunarodnog družtva za zagradjivanje bujica protmie^ bi se o«im toga još i velike potežkoće. Jedva bi prudilo napredku radnja kad bi Bretna oblasti sudjelovale kod osnivanja i izvadjanja tolikih međju sobom pri^ lično neovisnih projekta; učestvovanje njihovo ne bi nikako drugare bdo |