DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1890 str. 13 <-- 13 --> PDF |
^, -- 541 — — Medjunarodni gospodarsko-šumarski kongres u Be5u godine 1890. ´ (Svršuje se.) ZakljiiSiv francezki nađšimarnik Prosper,Demoiitzey svoje predavanje uz svestraao povladjivanje slušaoca, nastavi o istom predmetu razpravljati drugi referent, švicarski nadšumarnik i profesor Ilija Landolt iz Ztiricha, sliedećC: Oveće radnje oko zagradjiv´anja bujica odpocele su u Švicarskoj oko god. 1855., a znatnije su se razširile tek izmedja g. 1860.—70. Najprve radnje bijahu izvedene uz pripomoć od pojedinih kantona na račun ucestvujućih posjednika i obćina,, po nekoje, što su imale štititi željeznice i mostove takodjer na račun u tu svrhu načinjenih zajmova, Kad je savezno vieće kašnje stalo više pažnje obraćati na izgradjivanje korita i obala većih rieka, počelo se takodjer pomnije paziti na stanje bujica, Strukovnjaci, koji bijahu prepoznali prilike i utjecaj bujica na veće vode, sve su življe na to upozoravali, da će gradnje na većim potocima, na koje se po nekoliko milijuna trožilo, tek onda postignuti svoju pravu vriednost, ako se zlu korien izčtipa t. j . ako se i2;vori toli goleme množine survine (Schutt) zatvore i tako poluči, da se korita izpravljenih ili tek zagradjujućih se rieka više ne dižu i pravilnima učine, Nu na žalost se dugo premalo pazilo na ove opomene a zagrađjivanje se rieka naprama zagradjivanju bujica tim izprleavalo, da treba tobože jedno raditi, a drugo da se nema napustiti, akoprem su se opredieljena sredstva ponajpače tamo upotrebljavala, gdje bi se bieda najjače pojavila, dakle na riekama, koje su za poplavi najvriedniji posjed opustošile i uništile. Ovo jednostrano postupanje dade se i tim tumačiti, što tada još ne postojaše jedinstven nazor o najshodnijem načinu zagradjivanja bujica. Odlučno nastojanje francezke vlade oko zagradjivanja bujica te ošumljivanja i obusivanja (Berasung) tamošnjih gor^ i na to se odnoseće izjave glavnoga vodje onih radnja, gosp. Demontzeja, razbistriše posvema zadaću i dokazaše ujedno, da se uz solidno izvadjanje gradnja mogu takodjer dobri uspjesi očekivati. Švicarska i Austrija stadoše dakle takodjer mnogo revnije na tom polju raditi, nego li do sada. U Švicarskoj se, ponajpače šumarsko dražtvo, pojelo ozbiljno baviti tim pitanjem, te je pripremilo uz djelatnu pripomoć ssveznog vieća i kantona mnoga poduzeća, od kojih su se po nekoja i uspješno izvela. Najplodmju djelatnost razvilo je ovo đružtvo u dobi od g. 18.65.—75. U Austriji prihvati se vlada energično tog posla; poslala je tehničare u Francezku i Švicarsku, da tamošnje radnje temeljito prouče, te je udesUa ne.en,e ove zadaće s vrlo povoljnim uspiehom. |