DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 519 — šumar, ravnatelj; I. pođpređsjeđnikom Mijo Vrbanid , kr. zemalj. šumarski nadzornik, a II. pođpređsjeđnikom Miroslav grof Kulmer, veleposjednik u Sestinah. Imenovanje. U statusu šumar, činovnika imovnih obdina imenovao je preuzvišeni gosp. Ban privremenim! šum. vježbenici sa sustavnim! berivi i to abituriente šumarstva kr. gosp.-šum. učilišta u Križevcih: Vjekoslava pl. Ožegovida i Slavoljuba S imuno vi<5 a kod gjurgjevačke imovne obćine; Gjorgju Gj urica i Gjorgju Stojanovića kod petrovarađinske imovne obdine; Vjekoslava Stublida i Slavka Sutli da ter abiturienta šumarstva c. i kr. visoke škole za zemljotežtvo u Beču Gjuru C e s a- r i ć a kod ogulinske imovne obdine. Sitnice. Uspieh ovojesenskih državnih šumarskih izpita. Po naredbi visoke kr. zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove, obđržavani su ovojesenski državni izpiti za samostalno vodjenje Šumskoga gospodarenja od 6. do uključivo 10. listopada t. g. Od petnaestorice kandidata, koji su dobili dozvolu za polaganje pomenutog izpita, pristupilo ih je samo devetorica, i to gg. B e I a m a r i ć Šimun, šumarski vježbenik ogulinske imovne obdine u Modrušu; Cejka Josip, kot. šumar u Pakracu; Ciganovid Gjoko i Fusi d Fran, obadva šumarski pristavi gjurgjevačke imovne obdine, prvi u Koprivnici, a potonji u Belovaru ; Mirko vid Milan, šumai-. pristav u sv. Ivanu-Zelini; Seringar Antun, kot. šumar u Velikoj Gorici; Sug h pl. Jaroslav, absolvirani šumar u Križevcih; Škori d Milan, šum. pristav petrovarađinske imovne obdine u Mitrovici i Wieth e Dragutin, šumar, pristav gjurgjevačke imovne obdine u Novomgradu. Izpitora predsjedao je kr. zemalj. šumarski nadzornik Mijo Vrbanid , zastupajud g. kralj, šumarskoga ravnatelja Emila pl. Dursta , koji je bio bolešdu zaprieden; izpitni povjerenici bijahu gg. Dragutin Hlava , kralj, profesor šumarstva na kr. gospodšumar. učilišta u Križevcih; Ivan Kolar, kralj, nadšumar kod šum. ravnateljstva u Zagrebu i Dragutin Laksar , nadšumar gjurgjevačke imovne obdine u Belovaru. Vis. kr. zemaljsku vladu zastupao je veleraožni gosp. odjelni savjetnik Josip Eugen T o m i d. Pismeni izpit trajao je dva dana. Prvi dan t. j . 6. listopada t. g. dobiše kan đidati slieđeća tri pitanja: I. Njeka hrastova šuma sa 140 godišnjom obhodnjom urodi prvi put u 80. godini, a tada svake desete godine obilnom žirovinom u vrieđnosti od 300 for. Kolila je vriednost svih tih žirovina na početku obhodnje, računav dobitnu mjeru sa 40/, f lo li. Koja pravila izkušana, valjaju za našumljenje krša i koje vrsti drveća se najviše preporučiti mogu u tu svrhu? III. Sto razumjevamo pod ,uredjajnom dobom", „gospodarskim razredom", «obhođnjom", „uporabnom dobom" i kako demo sastaviti skrižaljku dobnih razreda? Drugi dan t. j . 7. listopada t. g. predana su kandidatom daljnja tri pitanja, a to : I. Njeka za SOgođišnju obhođnju s 4. po 20godilnjimi periođami odredjena, 80 jutara velika šuma, obraštena je na površini od 50 jutara sa GOgodišnjim, a na površini od 30 jutara sa GOgodišnjim drvljem; popriečni prirast u sječevnoj dobi iznaša 6"2 m´, u 70. godini pako 6"1 m"*, a u 90. godini 6´15 m´ po jutru. Neka se obračuna periodični etat glavnog užitka po Hejerovo j metodi za prve dvje 20gođišnje periode uz pređpostavu, da de se normalna i zbiljna zaliha u roku od 40 godina izjednačiti, zatim neka se konstatuje, da li je to izjednačenje u tom roku u istinu usliedilo ili ne ? II. Položaj đvijuh točaka A i B na polju je poznat. Neka se ustanovi položaj đvijuh drugih točaka M i N pomodju mjeraokog stola, bez da se postavi stol na jednu od gore poznatih točaka? III. Kojimi načini biva transport đrvA na kopnu u obde, a kojim načinom napose odpremaju se drva iz naših brdovitih šuma? |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 520 — Dne 8. listopada t. g. pređuze povjerenstvo oeienu kućnih i pismenih radnja, a 9. i 10. ist. mj. nastavi ustmeni izpit s kandidatima. Izpiti zaključeni su o ´/sS satih na večer dne 10. listopada klasifikacijom pojedinih kandidata. Izpitno povjerenstvo, svjestno si pođpuno svoje težke zadade, moralo je u istinu priznati, da se kandidati nisu ni s daleka pripravili za izpit onako, kao što se to obzirom na važnost šumarske znanosti u današnje doba iziskuje od naobražena stručnjaka, komu da se povjeri samostalno vodjenje gospodarenja sa Sumarni, koje u naSoj zemlji u obde veliku vriednost predstavljaju. Od devetorice kandidata, koji su se podvrgli državnom šumarskom izpitu, četvorica su aprobiraua s dovoljnim osposobljenjem, dočim je petorica reprobirana na pol godine. Dne 11. listopada t. g. prije podne proglasi predsjednik izpita g. Mijo Vrb a n i d pred povjerenstvom sakupljenim kandidatom uspieh izpita, urudiv onim, koji su izpit položili, dotične svjeđočbe, a naglasiv osobito, da se u buduće kandidati bolje i temeljitije pripravljaju za državne šumarske izpite i da taj velevažan čin neshvadaju tako s lake ruke, kao što je baš ovom sgođom bilo. Povjerenstvu bo je takođjer veoma težko, vršeć sdušno i sasvim objektivno zađadu svoga zvanja, da je primorano bilo toliko kandidata reprobirati. Povodom ovim nemožemo ino, B da nepreporuSimo mladoj gospodi kandidatom šumarske struke najtoplije, da iz svih svojih silah uznastoje, da bude uspieh državnih šumarskih izpita mnogo povoljniji, nego li je bio ovoga puta! M. V. Odbor odsjeka za šumarstvo jubilarne gospodarsko-šumarske izložbe za god. 1891.j držao je 13. listopada 1890. sjednicu pod predsjedanjem g. Milana pl. D u r s t a, ravnatelja kr. državnih šuma. Prisutni bijahu Teodor grof Draškovid , Mijo Vrbanid, kr. zemalj. šumarski nadzornik i Fran Kesterčanek, kr. nađšumar županije zagrebačke. Dr. Gejza barun E a u c h brzojavno se je izpričao. Upravni odbor hrv.-slav. šumarskoga družtva obratio se je 2. kolovoza t. g. na eksekutivni izložbeni odbor posebnim dopisom, kojim javlja, da kani prirediti skupnu izložbu šumarskih proizvoda svojih članova, te tako predočiti dostojnu sliku sveukupnog današnjeg stanja hrvatskog šumskog gospodarstva. Upravni je odbor odlučio, da u tu svrhu sagradi poseban paviljon, te je zamolio eksekutivni izložbeni odbor, da mu priskoči u pomod sa svotom od 2000 for. od onih 10.000 for., što ih je vlada đopitala za izložbu. U sjednici bi zaključeno, da se eksekutivni odbor zamoli, da pomenutu svotu dozvoli, a gradjevno-dekorativni odbor, da naznači mjesto, na kojem bi se paviljon sagradio. Članovi sjednice zagovarahu mjesto sučelice od gospodarskoga družtva. Imovne obcine de se zamoliti, da pripomognu drvom kod gradnje šumarskoga paviljona, za koji je dosada osigurano do 7000 for. Šumarsko đružtvo rado de i drugim dionikom ustupiti mjesta, u koliko ga u paviljonu bude, i ujedno de pozvati sve drvodjelce i trgovce drva i liesa, da kod izložbe sudjeluju. Šumarsko družtvo razposlat de u to ime i posebne pozive, te zamoliti, da se u sjednicu odsjek za lov i članovi šumarskog odsjeka pozovu. Preparatori narodnoga muzeja gg. Barag a i Vormastin i ukrasiti de kao priznani vještaci, paviljon nadjevenim pticama, te de se odsjek toga radi s njimi dogovarati, da s te strane bude paviljon što zanimiviji. Tim bje ova sjednica zaključena, a bududa će se sazvati prema potrebi. Nesretan slučaj dogodio se dana 4. rujna t. g. Lugar II. banske imovne obdine Simo Eid vradao se rečenog dana oko 9 sati na večer iz šume „Pješivica" zvane kudi. Na izlazu iz šume, kako je strana bila strma a uz to klizavo, pokliznu mu se nesretno noge, on pane, a puška, koja je na Ijevom ramenu visila plane, ciev razprsne, te nesretniku raznese dlan i prste na Ijevoj ruki. Posljedica je bila, da je prenesen u bolnicu II. banske imovne obdine, gdje mu je ruka dne 6. rujna t. g. amputirana. Sreda de biti ako nenastupi upala (Branđ), jer tad bi mogao glavom platiti. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 521 — Lugar Eid imao je starinsku pušku, koje svakako slične nesreće pospješuju. Ne velim, da se to ne bi moglo i kod ostraguše dogoditi, ali svakako ređje, jer je mogude pušku svaki put izprazniti. Vrieme bi bilo da se ved jednom puške starijeg sistema prestanu upotrebljivati a da svaki nabavi ostragušu, koje se danas i onako za jeftin novac dobiti mogu. Lugar Eid bio je poštena, trezvena i revna lugarska sila, koje mu i njegovi predpostavljeni vazda priznavaše i priznaju, a to mu neka bude utieha na raztanku sa zelenom strukom. V. St. Šumski požar. Javih već proljetos o požaru zabrane Raškovice, nu ova godina bit de nam zabilježena crnima slovima u povjesti te zabrane. Dne 19 augusta plane opet ista zabrana, nu ipak pođje za rukom uz pripomoć ljudstva požar do večeri ograničiti. Brza pomoć svieta stigla je za to, što bijaše ođredjena isti dan obćinska robija, pak je tako mogao mjestni nafielnik dovoljan broj rađenika na razpoloženje staviti. Medju tim nije bila zaključena ove godine serija šumskih požara. Neobično suha jesen, koju imademo ove godine, kakove skoro ne pamtimo, bi uzrokom, da smo doživili i treći, ali i najstrašniji požar iste zabrane. Donekle je bilo dokaza, da su prva dva požara podmetnuta zlobnom rukom, ali ovaj nastade neopreznošću šumskih radnika. U istoj zabrani radilo je nekoliko radnika ležeće klade za tvornicu tanina u Mitrovici, pak razbijajući dne 4. listopada u 3 sata poslije podne jednu oveću kladu barutom, upali se suha trava i zahvati toliki mah, da je prisutni radnici ne mogoše ugušiti. Za to vrieme opazio je vatru i srezki lugar, pak odmah pozove žiteljstvo u pomoć, nu njih ni brige; od cielog mjesta izadje njih jedva 10 —15 ljudi. Izdašniju pomoć pruži zastupnik tvornice tanina najmivši 40—50 rađenika, pak do u kasnu noć bijahu gasioci na nogama, dok se te noći vatra ne utiša i moglo se misliti, da se požar ne će dalje širiti. Nu žalibože drugi dan ne opravda to ufanje. Ja se taj dan upravo vraćah sa službena putovanja, pak ni ne znajudi ništa od požara, opazih na jednom približavajući se selu (zabrana je od mjesta Morović udaljena četvrt sata) bjelkast gust dim, gdje se vije nad zabranom. To bijaše oko 11 sati pred podne. Žiteljstvo, pozvano po obćinskom uredu, ne htjede se nikako pozivu odazvati, s toga pozvasmo oružničku silu u pomoć, te pomoću tih valjanih ljudi dobismo nekako pomoći. Ali sad se je požar već tako razprostranio bio, da mu niesi gotovo mogao dogledati granica. Tuj se moglo vidjeti od kolike bi koristi bile prosjeke, ali ovako bilo nam se držati naravnih čistila i putova, jer biesnom elementu, koj se širio na sve strane, nije bilo moguće ništa oteti. Počesmo dakle, da kopamo jarke i nekako nam uspije tek treći dan 6. svršiti ih, pak tako ograničismo požar, ne dajući mu dalje, a klade su unutar ograničujueih jaraka još ćak do 8. ist. m. gorjele, a kako i ne bi, kad je sva zabrana puna leževine i silnih odpađaka tako, da smo kopajući jarke morali najpre po pol stope visoke naslage iverja, triešća i kore ostranjivati, da dodjemo do žive zemlje. Izgorjelo je od prilike 300 jut. mlade Sume, pa ako uzmemo vrieđnost jednog jutra po 25 for., to se resultira šteta požarom nanesena 7500 for. D. M. Požar branjevine. U noći na 19. kolovoza t. g. opazila se silna vatra u državnoj branjevini zvanoj „Dedunskibok". Kako je vatra nastala, nije točno poznato, nu sumnja se na radnike, koji onuda prolaze. Ovdašnji seljaci pripoviedaju, da je ista branjevina već po danu u velike gorjela, a po noći uslied nastalog vjetra, uzela je sve većma mah otimati. — Susjedno državno i imovno-ohćinsko šumarsko osoblje odputilo se u noći (pošto je viest o požaru dosta kasno stigla) na lice mjesta, da koliko je moguće, požar zaprieči. — Pošto je malo radnika bilo, a u staroj se sječini upalilo zaostalo triešće i panjevi, uslied čega se požar sve dalje širio, nije bilo moguće vatru zatrnuti. Nu kako je iste noći silna kiša pred jutro udarila, to je i vatru na gdjekojim mjestima sasma, a na gdjekojim donjekle ugasila, te se samo tim načinom krasna hrastova branjevina od propasti spasla, jer bi za kratko vrieme vatra bila uhvatila drvosjek trgovca Costaperarie, u kojem se još mnogo duge i gorivog drva u hvatovima nalazi. Kolika je šteta prouzročena, nije jošte poznato. A. L, |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 522 — Izkaz za vrieme od 1. siečnja đo 31. srpnja 1890. prijavljenih, razpravljenih E3 Er. kotarska oblast on 00 P<.2: M Ođ 1. sječnja đo konca lipnja 1890. 25 § o n s W Ukupni novčani iznos đosudjenih .^ V ^^S.´S for. 0 -»II for. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Zagreb Samobor Jaska Karlovac Eisarovina Sisak Velika Gorica Dugoselo Sv. Ivan na Zelini Stubica 96 6 5 170 44 2G 40 46 4 10 490 187 170 178 515 210 437 111 34 132 469 190 175 275 445 191 477 143 38 142 117 3 73 114 45 14 472 783 342 r68 584 1074 1760 175 325 559 17 17 85 42 6 58 47 65 80 33 5 100 15 25 21 Ukupno 447 2464 2545 366 7246 50 179 Petrinja Kostajnica Glina Vrginmost 379 253 385 1 2366 1636 3779 2129 2394 1458 2326 2109 Područj e351 431 1838 21 6786 2644 5103 3123 35 25 59 27 bivš e Ukupno Sveukupno 1018 1465 9910 12374 8287 10832 2641 3007 17656 24902 46 96 179 * Umoljavamo i ostalu gg. kr. župan, nađšnmare, đa nam slične izkaze dostaviti prekršaja u obsegu pojedinih kr. kot. oblasti. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 45 <-- 45 --> PDF |
523 — i nerazpravljenih šumskih prekršaja, u području kr. županije zagrebačke.* ca s » 2 N ^ T-H g OJ o o -i a a o .s « o ^ -1^ ta .^ § S ´00 &, rt ta TS o 3 O rt O p SI z 3s a. ^ a SS´´-´ ta o ´>ta for. n. CO -4-3 ir2V2 383 269 352 64 81 57 10 Utoka na višju oWast podneseno je ukupno 95. D 20 slučajeva se stranke nagodiše — osim toga podieljeno je 32 ukora. 27 614V2 141 109 489 192 96 89 15 63 5 2 41 8 14 Utoka na višju oblast podneseno je 8. Ovamo spadaju i prekršaji, počinjeni u šumah slunjske imovne obćine, područja obćine Švarča. ´ Utoka podneseno je 4. — spadaju pako ovamo i prekršaji, počinjeni u šumah I banske imovne obćine, područja obćine Lasinja. 1776 119 — 19 Utoka podneseno je 18, 74 45 9 3 Utoka podneseno je 26. 104 79 97 24 Utoka 22. 659 20 39 — 3891 1774 62 178 1 vojn e k r a i i II e . 2183 508 17 3 1707 V2 1021 38 5 619 — — 1 916V4 — — 8 5425V4 1524 55 17 93165/4 3299 17 195 izTole, pošto nam pru žaju takovi izkaz i aanimive podatke za prosuđjenje stanja šumskih Uredničtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 524 — Dan u bečkoj izložbi. Eesiđencija Austrije, taj grad, koga su otci naši đragocienom krvlju obranili, kojega su tolika i tolika stoljeda gradila, dok je postao ono, što je sada, posjeduje na hiljade rieđkih krasota, koje je vriedno vidjeti. I nema godine, nema dana, u kojem se ne bi što nova zasnovalo, što nova sagradilo. Tako je i ove godine kruna svemu „gospođarsko-šumarsk.i izložba", o kojoj staro i mlado, veliko i malo pripovieda. Već sam Prater bez izložaka, taj centrum sjedinjenja aristokracije i raje, imade u sebi nješto privlačiva. Uzmemo li k tomu Rotunđu, tu neman-zgrađu stotina metara visoku, a utrobe da te je bog občuva sa svojima prebogatima izložcima; ele nije ni dudo, da hiljade i hiljade naroda bilo petkom ili svetkom hrle prama iztoku — hrle k izložbi. četiri su strane svieta, četvera su vrata, koja u izložbu vode. Mi unidjosmo sa profesorom kroz sjeverne dveri, preduzev si taj dan što bolje upoznati paviljon c. kr. ministarstva za poljodjelstvo. Istom što njekoliko koraka ufiinismo, zape nam pogled u svođovje, u kom liepe djevojke dobro pilo to6e. Okriepiv se čašicom izvrstne pive, krenusmo dalje po postavljenoj osnovi. I kud pogledaš, napried ili natrag, lievo ili desno, svuda vidiš njeŠto nova dosad nevidjena. Poput rađinih pčelica bludi narod iz jednog paviljona u drugi; koje su u tako razmjerno kratkom vremenu vriedno družtvo šumara i gospodara uredili. — A svaki te sjeća na našu liepu struku. Ali i ja zabrodih predaleko. S toga se ne osvrdem na ništa više, nego nastavljam, da smo se površno gledajudi uz put nanizane prebogate pavilone Italije, Francuzke, Švedske, paviljon baruna Poppera i mnoge druge našli kod paviljona c. kr. ministarstva za poljodjelstvo, koji je takodjer krasan cviet u tom ogromnom viencu. U zapadnom dielu paviljona zastupano je ministarstvo samo, čiji je prostor obilato izpunjen raznim učevnim sredstvima, kod kojih se svaki strukovnjak ako i nehotice dugo zađržaje. Kod osnutka ovih izložaka namjeravalo je ministarstvo, da za pojedine struke šumarskog i gospodarskog podučavanja poglavito ona vriedna ufievna sredstva izloži, koja su nova, te ako i dulje obstoje, niesu ipak u tolikoj mjeri razširena, koliko zaslužuju. U iztočnom dielu paviljona u maloj sobici zastupana je c. kr. visoka škola za zemljotežtvo u Beču. Eađi ogromnog materijala, koji je izložen u cielom paviljonu, ograničit ou se samo na opis gore navedenog zavoda. Pobliže opisivanje raznih objekta i njihove vriednosti moram opet izpustiti, jer bi se o tom mnogi tabaci hartije izpisati morali: s toga neka se cienjeni čitatelj s ovim tako rekav površnim pregledom zadovolji. Kolektivna izložba c. kr. visoke škole za zemljotežtvo u Beču. Odjel za geodesiju i deskriptivnu geometriju donaša kao najljepši objekt svojih izložaka skup instrumenata i orudja, koje je pronašao profesor Slesinge r a konstruirao mehaničar E. Šneide r u Wahringu. To je geođetički tahigraf, tahigraf planimetar, teodolit s busolom, razna mjerila i drugi instrumenti, koje je izumitelj za proučavanje tih predmeta skupa sa kratkom lako i-azumljivom brošurom izložio, koju svaki strukovnjak u bureau-u paviljona bezplatno dobiti može. Profesor Tapl a izložio je razne liepe planove i risanja iz deskriptivne geometrije. Odjel za po vješt šumskog drvlja exponira za nauku o drvoslovj u mnogobrojne komade stabala, dasaka, kore i komade grana od četinjača. Niz cvjetonosnihplodonosnih grana mnogobrojnih četinjača (takodjer exotičnih) u žesti i solnoj raztopini |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 525 — sačuvanih svjedoci, kako je ta metoda sačuvanja za podučavanje neizmjerno preporuke vriedna. Zanimiva je kolekcija u vrlo raznom obliku izraslih resa iz sjevernih vapnovitih Alpa, Sudeta i pjeskovitog gorja kod Labe. Stiene sobice ukrasuje niz slika u svakom pogledu vrlo krasnog nedavno izašlog djela profesora Hempel a i Wilchelma . Samo se djelo pokazalo izvrstnim pomagalom kod studiranja šumarske botanike. Sa sakupljenima exemp!arima najvažnijih biljka vrlo je karakteristično tvorenje grana, lišda, pupoljaka i ploda. Odjel za šumarsku nauku o produkciji takođjer je eminentno zastupan. Uz druga mnoga djela plan je šumskog vrta, koji visokoj školi spada i za demonstraciju sadjenja služi, majstorski jedan slušatelj izradio. Na stieni nalaze se đvie tabele, predočujući prosjek Stainerovog zavoda u dužini i širini. Zavod je u Bečkom Novommjestu i bavi se dobivanjem šumskog sjemenja. (Waldsamen-Klenganstalt). Poučno i interesantno je izložen odjel za čuvanje šume. Na stolu nalaze se dvje male škatulje kukaca, čije uredjenje razpravlja 56 svezaka, — Ta sbirka služi vrlo dobro slušatelju kod proučavanja šumi škodljivih zareznika. Druga je sbirka biologička, pak obuhvača u cielom 49 ormarića. Ovdje je izloženo samo 5 ormarića sa tomicini i 3 sa raznim bolestima drvlja. Treća sbirka predstavlja vrlo praktičan sustav europejskih hylesinina, seoljtina i tomicina, koji je profesor Hensche l uredio. Kod te sbirke naveden je ujedno postupak, po kom se obitelj, rod a onda i vrst tog roda bez potežkoća opređieliti može. Ako i ne zasiecaju posredno u šumarsku struku, to su ipak vrlo interesantni mnogobrojni preparati u vinovici iz ribarstva, koji moraju ljubitelja riba razveseliti. Jer se prostrano polje ribarstva na mnogim mjestima skupa sa šumarstvom kultivira, s toga se ne smiju niti ovi objekti radi svoje klasične vrieđnosti mimoići. Spomenemo li, da je i to djelo tog odjela, to je profesor Hensche l svako priznanje za toliki rad i požrtvovnost zavriedio. Dospjeli smo i do odjela za mjerenje i uredbu šume. Profesor pl. Guttenber g exponirao je u 4 exemplara sigurno zanimiv historički razvoj Brey mannovo g universalnog instrumenta za mjerenje visine i promjera drva. Od učevnih sredstva za poduku u nauci o prirastu moramo spomenuti na stieni obješene tabele, koje nas upoznavaju sa razvojem rastenja raznih vrsti drveća u visinu i debljinu drvne gromade. Nadalje valja spomenuti razvoj rastenja omorike u raznim krajevima pogledom na visinu, i to prirast u dužinu i širinu u visokom gorju i gradnju normalnih stabala. Osim toga izložio je šumarski savjetnik Wagene r prereze drva iz raznih sa stojina, koji takođjer dostojno mjesto u ovom odjelu zauzimaju. Poduku o uredbi šume ilustrira profesor pl. Guttenberg mapom sa crtama i kartama, kojom se svatko poslužiti i snaći može kod kakvog bilo zemljišta, ako prostorno razdieljenje ili smjer sječivosti u šumi provesti ima. Uz to su mnogi primjeri o proračunavanju dohodaka po raznim metodama riešeni. Osobito za dieljenje i sječivost šume po najnovijoj metodi, služe vrlo dobro dva exemplara. Jedan je poklonjen od grofa Bongoy-a, a drugi je od zavoda samog izradjen. Konačno mi je spomenuti niz izložaka, koje je takođjer odjel izložio : uredba šume kod Ofenbacha (kamo slušatelji zadnje godine redovito na ekskursiju idu), izradjen za vježbu od slušatelja u godini 1889., nadalje mnoge analyse stabala; omorike, dvje vrsti bora i bukve. Napokon možemo tu dodati i pojedine izložene modele od odjela za gospo darsk o inžinjerstvo , koji mogu i šumara zanimati. Modeli odlikuju se praktičnom i elegantnom izradbom. Došao sam i na konac opisa znajući dobro, da su one granice vrlo uzke za toli različite i mnogobrojne izložke, ali se ujedno tješim, da niesam u ovim redcima iz |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 48 <-- 48 --> PDF |
526 — pustio objekt, koji ne bi bio vrieđan zastupati mjesto n museurau kog dobro uređjenog šumarskog zavoda ! Svršiv profesor dugo predavanje, koje je kod raznih predmeta držao, unidjosmo u Eotundii, koja pruža bez dvojbe najzanimivije vriednosti. I strukovnjaku i prostu gledaocu davaju prerazni izložci bogatu pouku i zabavu. Lovac uživa u skupocjenu oružju, prijatelj sporta pase oči na izabranim elegantnima kolima, a za šumara i gospodara specialno su izložci strukovnih družtva pravi rudnik studiuma. U to se i smračilo. Približao se i deveti sat. Eotunđa zasjajila se u električnu svjetlu. Paviljoni postajali prazni, jer je sve hrlilo k ulazu, da vidi to čudovište od bunara „Fontaine lumineuse". Točno u devet sati počeše kao iz zemaljske utrobe dizati se sve viši i viši stupovi vode, prelievajući se u svim mogućim bojama, čineći na presenećen narod magičan utisak. I mi u grupi stajasmo začarani jedno deset minuta, dok je Fontaine svoju zadaću izvršio; a onda krenusmo u „Csardu", gdje nas vesela pjesma živahnog Magjara uz Noemov produkt podpuno razdragala. I mi zagudismo, — al kako koji. — Sjedjasmo tuj i zaboraviv na sat, dok nas mukli glasovi grozne trublje ne opomenuše, da se izložba zatvara. „Fizetni" čulo se sa svih strana, a obaviv i to, krenusmo iz tog veo sada pustog i praznog velikog vrta, iz tog prostrana carstva, zaželiv si laku noć, svaki svojim putem, obećav si izložbu opet čim prije posjetiti. Priobdio Gj. C. Trgovačke mjere za obračun građje u raznim zemljama i gradovima. Memel . . . kub. stopa 0-0229 kbm. 0´0236 » » n 00261 Norvežka 0-0309 Englezka 0-0283 » I) . » Poranjske pokrajine . 0-0809 » I) Drontheim Standard 5-606 71 za piljenice . 4 672 Petrograđ n za gredice 3.324 I) za piljenice . 3.693 » Christiansand n za gredice 3.324 za piljenice . 2.920 H Christiflnia n za gredice 2.655 za hrastovu . 1.840 » Stettin n za čamovu 2.039 piljenice i gredice 2.265 W Riga 11 1-841 piljenice i grede 2.741 n Dantzig i Memel n ćutci .... 2.227 20.387 Ann. đ. E. et F Uspieh o otrovanoj grabežljivoj zvjeradi strychninom god. 1889/90. u obsegu kr. župan, oblasti u Ogulinu bio je sliedeći: 1 medjed, 5 vukova, 4 vučice, 151 lisica, 20 kuna, 4 divlje mačke i 1 jazavac; osim toga znatan broj pticft grabilica i skitajućih se pasa i mačaka. |