DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 515 — Kad se opredielila svrha, koju imadu polučiti šumari, odpoSele su g. 1867. radnje, najprije oko nekoliko opasnih bujica u okolišu Embruna (Hautes Alpes), 0 kojima je Surell toli živahne opise saobćio. Šumari, kojima se ova težka zadaća povjerila, staviše si svrhom, da u zbilji izvedu načela postavljena od Surella a doskora je i dokazalo izkiistvo, koliko vriedni i opravdani bijahu nazori ovoga glasovitoga mjernika. U Basses-Alpama odpočele su radnje oko zagradjivanja bujica g. 1872. te traju dakle u ovom departementu, gdje su do sada ponajviše napredovale, tek 18 godina. Isto vriedi za gradnje u departementima: 1´ Isere la Haute - garonne i Hautes-Pjrinees; u Savojji počelo se tek g. 1878. raditi u Maurienni, dolini de r Are, koja se s Iserom sastaje; sada se takodjer u dolini Tarentoise radi. Zagradilo se u svemu već do 27 bujica. Tekom zagradjivanja bilo je prilike, da se upoznadu svi tipi u Francezkoj se nalazećih bujica, kojih se opasnost ravna po tlu, podnebju i kosini bočina. Radnje su sastojale: 1. iz velikih zidanih slapova, raznoga oblika u dolini, koji su se osnovali prama zemljištnom nacrtu, što ga je sačinjavao nacrt o položaju s jednim uzdužnim i više popriečnih presjeka; 2. iz slapova drugog reda, koji su se sagradili prama potrebi iz zidovja ili pletera; 3. iz slapova sagradjenih jednostavno od kamena, tako zvanih rustikalnih slapova, koji su se podizali u rukavima potoka; 4. iz pleterš, prvog i drugog reda, koji su sačinjavali slapove-u prirovima bujice; 5. iz obloga, koje su sačinjavali dubovi položeni uzduž korita; taj novi postupak uporabljivao se kroz 5 godina s najvećim uspjehom; 6. iz učvršćivanja bočina vrlo razgranjenim žljebovima (drainage); ovaj se način sada obćenito u velike upotrebljava, pošto je kroz 15 godina svoju vrieđnost zasvjedočavao; 7. iz zapriečivanja odrona obloženjem busenja na pokosima od 100 postotaka i obložnim zidovima; 8. iz čišćenja i učvršćivanja korita, te izpunjivanja struga nasadima ključića, koji vrlo živahno tjeraju; 9. iz ošumljivanja bočinš, i strminS, sa 7—8-godišnjim stablima crnogorice u velikoj morskoj visini; 10. iz sadjenja crnogorice do onih morskih visina, koje za više nego 500 m. gornju medju sadašnjih regija šuma prestizavaju; Od 1. siečnja 1889. može se ploština ošumljenih na obću korist perimetara od prilike na 60.600 ha. cieniti; to je Vs površine, koja se je odredila za ošumljivanje na obće blagostanje. Ploština dobrovoljno uz državnu subvenciju izvedenih ošumljivanja zauzimlje 84.400 ha., od kojih pripada 50.20 ha. obćinama a 34.200 ha. privatnicima. |