DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 507 iz rogoza, što je Szamos-Ujvarska učiteljska preparandija izložila; šta više, vidjamo tu i kolekciju vrbovih šiba, koje je izložio kr. šum. ured Battaszek, knez Ludvig Windischgratz i dr. Ove strogo uzeto ovamo ne spadaju, ali oživljuju i uveličavaju cielu grupu. Osobito je ovdje spomena vriedna sprava za sušenje šumskoga sjemena, koju nam model i slika vjerno predočuje i koja je do sad najbolja i kao najpraktičnija poznata. Tu spravu konstruirao je jedan od najprvih i cajpoznatijih šumara u ugar. šumarskoj literaturi: kr. šumarnik Gyula Tomcsanyi u Zsarnoczi u Bars-megye komitatu, kod koga sam i ja imao sreću vježbenikom biti, te sam imao priliku ovu vrlo interesantnu spravu na licu mjesta osobno razgledati i proućiti. Kr. ugar. šumarska akademija u Šćavnici izložila je svoje bogate zbirke i učevne sprave, kao i vrlo vriedne preparate i modele, koji su vrlo poučni i 0 kojima ću zasebice obširno progovoriti. Zatim lugarske škole u Kiralyhalom, Lipto-Ujvar i Vadaszerdo izložile su svoje liepe izradke. Kr. ugar. zemaljsko šumarsko đružtvo izložilo je nekoliko iz svojih interesantnih zbirka izdanih djela, gdje na prvom mjestu i najviše prostora zauzimaju djela prvog ugar. šumara i šum. poglavice a i kod nas dobro poznatog zemaljskog nadšumarnika i ministerialnog savjetnika Alberta pl. Bedo-a, komu se najviše pripisati mora, što je ovo ugarsko odjelenje na izložbi tako za rukom pošlo i što je tako sjajno zastupano. Pored ovog izložena je ciela biblioteka raznovrstnog drveća, koje je kao listovi u knjige složeno. U ovoj za nas najinteresantnijoj grupi izloženo je još osim šumarskih u izobilju i zemljodjelskih produkta, kojima se svaki stručnjak gospodar mora da divi, pak će svaki posjetilac ove izložbe moći da ponese sa sobom uz bogato izkustvo i tvrdo uvjerenje, da je cieli arrangement ugar. odjelenja, kako šumarskih tako i zemljodjelskih produkta, izvrstno uspio i da nam specialno slika šumarskih produkta dokazuje neizmjerno bogatstvo drva, koje još i dan danas ugarska država posjeduje; ona nas živom slikom uvjerava, da ima težnjn to neizmjerno bogatstvo uzdržati, te što više povećati i razširiti. Kritička smotra nauke dr. Maxa Presslera´´ o rationainom šumaru i njegovom najizdašnijem trajnom gojenju šume. u popisu šumarskih i gospodarskih djela dr. Maxa Presslera ima pored slike i načelo njegovo, „forma a ne duh jest temelj mathese, kao za školu tako i za život, bez koje čovjek zapane u bludnju i polovičnost." Tomu načelu ja protuslovim i velim, ne forma, koju postavlja * BivSi profesor šumarstva u Tharanđu. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 508 — Pressler načelom za potenciranje šumskih vrieđnota, nego valjano poznavanje stvari, jest mjerilo, po kom treba da se uredi i goji šuma. Da tomu tako mora da bude i jest, dokazao sam u člancima u šumarkim listovima (br. 3. god. 1883. pag. 106,; br. 1. god. 1884. pag. 5.; br. 2. god. 1884. pag. 81. i br. 1. god. 1884. pag. 143.) brojkama i slikama. Na temelja tih mojih dokaza pozivam tarandsku akademiju, da me o protivnom osvjedoči, ne formulama nego u valjanoj njemštini, kako je to i prof. Bauer iz Mtinchena zahtjevao. Nu pošto su ti članci poslani bili akademiji tarandskoj na hrvatskom jeziku, trebalo bi, da joj se pošalju na njemačkom jeziku. Razpra o tom teče već 30 godina, a da nije koncu privedena, dok se pored svega toga ta nova nauka i kod nas u šumarskim školama obligatno uči, i tako šumarska mladež, na štetu koristnijih naravoslovnih nauka dragocjeno vrieme i sile svoje gubi. Uzevši to na um, Presslerova djela imaju praktičnu i pozitivnu vriednost samo u pogledu nepromjenljivih pojava u naravi, a u pogledu promjenljivih, kao što je drvni prirast, samo teoretičku, dakle negativnu. Moja metoda o šumogojstvu, što sam je u tim člancima razpravio, temelji se na načelu, da su u svim priUkama površina i zaliha drvna faktori, koji godišnji dohodak (Etat) odlučuju, i da se u isto vrieme toliko razširi šuma sa vrsti drveta za dotičnu kulturu opredieljenom, koliko se površine svake godine izkrči. Samo je potrebno kod takovog šumarenja, da se u svakoj periodi ciele obhodnje (turnus) svake desete godine učini revizija drvne zalihe, kao u izkrčenim i pomladjenim površinama, tako i u netaknutim šumskim porastlinama, koje su dospjele za sječu, zatim da se dohodak periodički za budućih deset godina na novo ustanovi; i taj postupak treba da se nastavi do konca obhodnje. Uz taj postupak nastat će doduše razlike u periodičkim dohodcima, jer će u periodi, gdje je drvna zaliha veća nego normalna i godišnji dohodak (Etat) biti veći i obratno; a iz toga slieđi, da će na koncu obhodnje sve šumske površine pomladjene biti, i tako abnormalno stanje šumsko dovedeno u normalno. Da se uzmogne moja metoda šumarskoj publici pristupnom učiniti, trebalo bi je u posebnoj knjizi razpraviti, nu pošto su činjenice za oto porazbacane po gore navedenim člancima, ne mogu ja starac, da se latim tog posla, već prepuštam to kojoj mladjoj sili i predlažem kot. šumara g. Koniga. Samo se sobom na pr. razumije, da će se u svakoj desetgodišnjoj periodi na površinama od 39´2 jutra, koje su do.spjele za pomladjivanje, naći uz vrst drveta, koja je za kulturu odredjena i druge vrsti. Po mojoj metodi treba da se ove zadnje pravodobno izkrče i prorede do njekog stanovitog razmjera, i da tako ustupe glavno mjesto vrsti, koja je za kulturu odredjena. Na koncu ća spomenuti, da se do sad ni u Njemačkoj ni igdje u civiliziranom svietu ne gospodari i ne vadi korist iz šume po Presslerovoj metodi. S toga će pasti ta metoda kao i metoda prof. Hundeshagena od god. 1826. o rationalnom šumogojstvu po užitnom procentu nove po njemu postavljene zalihe. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Prva se metoda temelji na normalnoj zalihi, koja je za U^/o manja od prave normalne zalihe po kamaralaoj taxi; a druga na raćunu, koji prekoračuje dobitak, što ga šuma u obće daje. I po tom se obje metode u praksi zabaciti moraju. Metoda Hundeshagenova imala je već u početku mnogo pristaša, i sam profesor Grabner ju je u svojoj knjizi (Forstwirthscbaftslehre 1840.) svim drugima pređpostavio, nu poslije to mnienje odbacio. Ako se ipak Hundeshagenova metoda upotrebi s užitkom procentom drvne zalihe po kamaralnoj taxi, kako sam ja to u mojoj metodi učinio, onda postaje ona korektnom, te se može upotrebljivati. Što ja znam, pogriešku Hundeshagenove normalne zalihe pokudio je već u početku samo nadšumarnik i prof. šumarstva u Giessenu Karl Heyer, i potužio se, što šumski posjednici krivnju svojih činovnika nositi moraju, jer da uz tu metodu trajnost šume osigurana nije. Ta tužba šumskih posjednika danas je suvišna, jer većina njih nastoji, da šumu izkrči i onomu, koji najviše nudi proda, i tako svoju dobit osigura, ne brineći se za štetu, koja time za budućnost nastaje. Nasljednik Hejerov bio je najstariji THU sin Gustav Heyer, koji je uz nauku svog otca čvrsto držao, te je jošte razširio, nu u posUednje vrieme postao gorljiv pristaša metode Presslerove i utro joj putove. Na žalost umro je naglom smrću, dok je ribu lovio, udarila ga je kap, te je pao u vodu i utopio se. Tako se nagadja a vidio toga nije nitko, i zato se sumnja, da je taj daroviti muž, uvidivši, da je braneć nauku Presslerovu zašao na put, s koga častno ne će izaći moći, radje umro, nego da svoje častno mjesto kompromitira. Antun Tomić, c. i kr. umirov. šumarnik. Medjunarodni gospodarsko-šumarski kongres u Beču godine 1890.´´ Ovimi redci nastojati ćemo, da opišemo u kratkih crtah tečaj razprava, koje su, naročito u našoj struci, na dnevni red na medjuijarodnom kongresu gospodara i šumara došle, koji se je od 2. do 6. rujna 1890. u Beču obdržavao. Najprije nam je iztaknuti, da je na kongres veoma znatan broj gospodara i šumara skoro sa svih strana svieta prispio, bilo jih je naime iz Europe, naročito : iz Austro-Ugarske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Francezke, Belgije, Danske, Italije, Velike Britanije, Nizozemske, Rumunjske, Rusije, Švicarske, Norvežke i Švedske i iz Srbije; nadalje iz Amerike: iz Brasilije; iz Azije: iz Indije i Japana, ter takodjer iz Australije. * Ovo izviešde nemogosmo prije u našem listu priobćiti sbog inoga materijala, koji je morao prije na red doći. |