DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 491 prouzročuju, velike zahtjeve na tlo stavljaju i raedju najosjetljivije bakterije pripadaju, koje mi poznamo, te da su prama prostoj kiselini vrlo osjetljivi, da izsušeni u najkraće doba poginu, te već izpod 16" rasti prestaju i najbolje kod temperature od 30" do 40" uspievaju, onda se obranbeno djelovanje šume protiv kolere lako protumačiti dade. Pošto specifične bakterije, koje žuticu prouzročuju, vegetaciju još umjereniju i višu temperaturu zahtievaju, nego bacilus kolere, te za hranu, kako se čini, mnogo raztopivih vrsti soli trebaju, onda se mora gore navedeni povoljni utjecaj šume u predjelima okuženim od žutice ponajpače tom svojstvu pripisati, što šuma ovim zahtjevima manje odgovara, nego gnojena oranica i onesnaženo tlo u gradovima južnih zemalja. Jako važan predmet našeg današnjeg razmatranja sačinjavao bi odnošaj šuma prama malariji. Pošto je pak vrieme za temeljito razpravljanje toga predmeta prekratko, naumio sam ovo vrlo znamenito i često razpravljano pitanje obsežnije u ovećem djelu obraditi. Izvještaj kralj, županijskoga nadšumara modruško-riečke županije. čitano u žup. skupštini dne 25. srpnja 1890. U šumarskoj upravi ove kralj, županijske oblasti nema nikakovih znatnih promjena niti dogodjaja izim, što je dekretom presv. velikoga župana od 29. ožujka t. g. broj 450 imenovan kotarskim šumarom urbarske obćine Grobnik |t Josip Majnarić, šum. vježbenik otočke imovne obćine. I Usljed podnesene ostavke kotar, šumara Ivana Koniga imenovan je dekretom presv. g. velikoga župana od 2. lipnja t. god. broj 913 kotarskim šumarom za šumsko-upravni kotar Delnice Milan Žibrat, šum. vježb. nik I. banske imovne obćine; nu pošto seje isti na tom mjestu zahvalio, razpisan je ponovni natječaj. I. Šumsko-gospodarstveni odnošaji područnih urbarskih obćina. Ove godine nije ovožup. nadšumar imao još prilike u smislu visoke naredbe kr. zemaljske vlade od 4. travnja 1871. br. 2144 i od 8. lipnja 1879. br. 6133 pregledati šume i šumsko gospodarstvo područnih urb. obćina; nu to će svakako učiniti tečajem mjeseca kolovoza. Tom prilikom će ujedno odrediti mjesta i površine za godišnje sječnje, za naplodjivanje i proredjivanje na temelju odobrenih šumsko-gospodarstvenih osnova. Za šume šumskog kotara Grobnik izradjeni su gospodarstveni šumovidi tečajem prošle zime, ter je u smislu ovostranog odpisa od 7. travnja t. g. br. 3133 jur započeto sa šumsko-uredjajnimi radnjami pod nadzorom ovožup. nadšumara. Isto tako započeto je s izradbom šumovida kotar, šumarije Delnice, L |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 492 ter će novo naimenovani kotar, šumar imati odmah započeti sa nuždoimi pređradnjami u svrhu što skorijega sastavljanja šumsko-gospodarstvene osnove. Tečajem ovoga proljeća izvedene su sliedeće šumsko-ogojne radnje i to u šumah urbarskih obćina: a) šumsko-upravnoga kotara Čabar posadjeno je u predjelu; Gavrona-Draga 5.000 dvogodišnjih priesadnica crnoga bora; Podrepeč-Laz 2 000 dvogodišnjih priesadnica crnoga bora, Viško v-potok 5.500 „ » » » Sušica 2300 , „ » » Grič 10.300 „ „ „ „ Drenov Hrib 2.300 „ „ ´ « Ukupno 27.400 komada. b) šumsko-upravnoga kotara Grobnik posadjeno je u šumskom predjelu: Zalučke 47.000 komada dvogodišnjih priesadnica crnoga bora Debeli vrh 22.000 „ „ „ , „ za Prašće 18.000 „ „ _j, „ „ Ukupno 87.000 komada! 7 ~^ Izim toga posadjeno je još 150 klgr. hrastovoga žira. c) U šumsko-upravnom kotaru Delnice nisu se ovoga proljeća izvele ni kako ve radnje usljed nagloga odlazka kotarskoga šumara Koniga, premda je u tu svrhu bilo u pripravi u područnih zalihah preko 10.000 trogodišnjih omorikovih biljka. Potrebite radnje izvest će se naknadno tečajem ove jeseni, čim bude imenovan novi šumar. Izim nabrojenih radnja pripravljeni su svi područni razsadnici ter posijani; tim je osjegurana potrebita zaliha priesadnicž, za buduće ogojoe radnje. Uspjeh izvedenih kultura je veoma dobar usljed osobito povoljnoga vlažnoga proljetnog vremena. Urbarski šumski posjed dovoljno je občuvan proti napadaju žiteljstva, u koju svrhu je namješten dovoljni broj šumarskog osoblja tako, da su se šumski prekršaji u zadnje vrieme znatno umanjili. II. Obćenito o šumsko-gospodarstvenih odnošajih područja modruško-riečke županije. U obće mora se priznati, da je nadzor nad šum. vlastničtvom u području ove kr. županijske oblasti veoma nedostatan. Osobito u području bivše vojne Krajine su šumski prekršaji na dnevnomu redu; ondašnje pučanstvo navaljuje osobito na obćinske šume, jer ne smatra te šume obćinskom imovinom, već gotovo ničijom, držeći, da je svakomu prosta poraba i zloraba. Svaki pojedinac žuri se, da od obćinske šume otme žto više u svoju korist, jer se boji, da će ga drugi preteći. Osobito žalostno izgleda u šumah seoskih ili mjestnih obćina ; Jer su dotični šumski predjeli razciepani na male čestice, koje leže u neposrednoj blizini sel^ tako, da je nadzor veoma otegoćen, |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 493 ako ne posve osujećen. Mjestne obćine pak nisu u stanju radi poznatoga siromaštva uzdržavati sposobno lugarsko osoblje, ter je nadzor nad šumskom imovinom povjeren većim dielom obć. poljarom, kojim je to sigurno — ako ne najzadnji — to svakako nuzgređni posao. Zalostni šumsko-redarstveni odnošaji proizlaze jasno od tuda, što je tečajem god. 1889. ovopodrucnim kralj, kotarskim oblastim podneseno 17.935 prijavi šumskih prekršaja, od kojih je riešeno 15.120 kom., dok je 2815 kom. ostalo´ neriešeno. Od razpravljenih šumsko-kvarnih prijava, veći dio je prvomolbeno riešen presudom kod kralj, kotarskih oblasti, dok je manji dio istih prispio ovoj kralj, županijskoj oblasti na drugomolbeno riešenje. Prizivi, što su u tome predmetu ovamo podneseni, riešeni su u koliko moguće prije, ter neima nikakovih zaostataka. Da se šumskimi navalami od strane krajiškoga pučanstva što brže i što izdašnije na put stane, učinila je ova kralj, županijska oblast sve što joj na razpoloženje stoji, ter je ponovno najozbiljnije pozvala područne kralj, kotarske oblasti, da lugarsko osoblje pri prepriečivanju šumskih šteta pripravno i kriepko podupiru, prijavljene izgrede bezodvlačno i strogo po zakonu razpravljaju i presudjuju; osobito pako nad tim bdiju, da- se dosudjene šumske odštete odmah energično utjeravaju. Nu žali bože unatoč najbrižnjemu nastojanju upravnih oblasti, nije se ipak postigao željeni uspjeh, tomu je najglavniji uzrok, poznato skrajno siromaštvo krajiškogr pučanstva kao i veoma zalostni narodno - gospodarstveni odnošaji krajiškoga područja. Kod takovih nepovoljnih okolnosti nije čudo, ako ogromni zaostatci šumskih odšteta prošlih godina — namjesto da se umanjuju — sve to više rastu, i tim da su se ti zaostatci nagomilali baš na ogromne svote, koje će težko biti ikada utjerane. Glasom izkaza predloženih II. četvrt godišta po područnimi kralj, kotarskimi oblastmi iznašaju spomenuti zaostatci kod ogulinske imovne obćine svotu od 33.745 for. 68 novč., a kod slunjske imovne obćine svotu od 84684 for. 90 nč. Eadi lakšeg odpisivBnja dugujućih tih svota odredjeno je, da oni dužnici, koji dokazanoga siromaštva radi svoje dugove u gotovu namiriti ne mogu, te dugove kod šumskih radnja u naravi odštetiti moraju. Nu uzprkos tomu odpisivanje tih zaostataka veoma sporo napreduje. Mnogo povoljniji su odnošaji u području tako zvanoga, »provincijala", usljed toga ondje i neima znatnih zaostataka na šumskih odštetah, ter je opravdane nade, da će se i oni neznatni zaostatci do skoro posve utjerati! U svrhu poboljšanja šumsko-redarstvenih odnošaja u području modruškoriečke županije, izdane su razne odredbe u pogledu uredjenja lugarske službe. Nadalje obdržavani su dne 14., 15., 16. i 17. mjeseca srpnja t. g. kod kralj, županijske oblasti niži državni izpiti za lugarsko i pomoćno šumarsko-tehničko osoblje, na temelju naredbe c. kr. ministarstva za poljodjelstvo i rudarstvo |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 494 — od 16. siečnja. god. 1850., i to po posebnom izpitnom povjerenstva, imenDvaaom odpisom visoke kr. zem. vlade od 2. ožujka t. g. broj 9004. K rečenom izpitu pripušten je 41 kandidat, od kojih je izpitano 38, dočim su 3 kandidata prije izpita odstupili. Od izpitanih 38 kandidata položili su taj izpit s „veoma sposobnim" uspiehom 2 a sa „sposobnim" 24, dočim su 12 kandidata reprobirani. Povodom ovim iztaknuti mi je na žalost, da područna vlastelinstva još sveudilj unatoč mnogih Dvostranih opomena ne pridržavaju podčinjeno lugarsko osoblje na polaganje tog izpita, prem da bi to bilo nuždno u vlastitom njihovom interesu. Usljeđ toga upozorena su sva područna vlastelinstva ovostranim oglasom od 4. ožujka t. g. br. 1400, na §. 2. slovo a) ministarstva unutarnjih odjela i pravosudja od 1. srpnja 1857., kojim je ustanovljeno, da bez nižega državnoga izpita lugarsko osoblje ne može biti oblastno zapriseženo, a da samo po oblasti zapriseženo lugarsko osoblje uživa prava, ustanovljena u §. 53. šumskoga zakona, odnosno smatrati se ima „javnom stražom". Glede provadjanja visoke vladne naredbe od 18. travnja 1888. br. 26662 ex 1877. u pogledu zabrane jednoga diela obrašćenih obćinskih pašnjaka radi pošumljenja, ter zabrane držanja koza u krajiških predjelih u području modruškoriečke županije čast mi je izviestiti sliedeće: Pod „zabranu" stavljeno je u području kr. kotarske oblasti: 1. Čabar ... . 435 jut. 1321 " obrašćenih obćinskih pašnjaka 2. Vojnić 2637 , 992 » 3. Slunj 296 „ 316 n" 4. Sušak 779 „ 421 D" 5. Novi 6101 „ 1403 D" 6. Ogulin 1558 „ 526 " Ukupno ... . 11809 jut. 179 » U području kr. kotarske oblasti u Delnicah, glasom izviešća od 20. prosinca 1889. br. 7170, nije se moglo ništa staviti pod zabranu, navodno radi obće oskudice obćinskih pašnjaka, nu čim namješten bude novi kotarski šumar, ima nade, da će se i u području rečene kralj, kotarske oblasti bolji uspjeh polučiti. U području kr. kotarske oblasti Vrbovsko nije se moglo još ništa staviti pod zabranu, jer ondje nije još dovršena segregacija. Iz popisa kozž, vidi se stanje koza u području kr. kotarskih oblasti: 1. U kotarskoj oblasti Ogulin bilo je koncem godine 1888. 9235 komada; taj se broj umanjio do konca godine 1889. na llOS kom. — Tečajem mjeseca lipnja 1890. priobćeno je svim posjednikom koza riešenje druge molbe na priziv proti presudam kr. kotarske oblasti u pogledu odstranjenja koza, pak će se što prije započeti s prisilnim tamanjenjem (po izviešču od 21. svibnja t. god. broj 4983). |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 495 — 2. U kotarskoj oblasti Vojnić pipisaao je koacem god. 1838. 2106 kom. koza; koncem mjeseca studenoga god. 1889. uminjio se taj broj na 766 kom. a do konca svibnja 1890. na 86 komada. Po izviešću od 7. srpnja t. g. broj 3757., proizlazi konačno, da u cielom kotaru Vojnić nema više nijedne koze. 3. U kotarskoj oblasti Vrbovsko po izviešću od 26. svibnja t. g. broj 3262. preostalo je koncom godine 1889. 69 kom. koza. Koncem IL četvrti god. 1890. bilo ih je samo 15 kom., koje će se doskora odstraniti (izviešće od 14. travnja t. g. br. 2273.). 4. U kotar, oblasti Novi bilo je u području bivše „vojne Krajine" i to u obćini Drežnice i Krmpote koncem godine 1888. 1304 kom. koza. Po izvieiću od 10. svibnja t. g. broj 3760. ostalo je koncem godine 1889. 411 kom., i to ponajviše u obćini Drežnice. Po izviešću od 14. lipnja t. g. broj 3256. bilo ih je do konca II. četvrti god. 1890. samo 81 komad; dok u području obćine Bribir, Novi, Grižane, Drvenik, Selce i Crkvenica nema više nijedne koze. 5. U kotar, oblasti Čabar bilo je koncem god. 1888. popisano 141 kom. koza, a koncem god. 1889. bilo ih je 64 kom. Zadnje izviešće nije još predloženo.* 6. U kotar, oblasti Slunj popisano je koncem godine 1888. 16.400kom. koza, koje su postupice odstranjene tečajem god. 1889. tako, da je koncem II. četvrti god. 1890. preostalo još samo 680 kom. (po izvješću od 9. svibnja t. g. broj 2875.). U području kotarske oblasti Sušak i Delnice nema više nijedne koze, jer su iste već odstranjene bile po naredbi kralj, županijske oblasti na Eieci od 13. srpnja 1876. broj 1218. potvrdjene visokom vladnom naredbom od 27. srpnja 1877. bzoj 2451. Obzirom na iztaknuto proizlazi, da je u području ove kralj, županijske oblasti koncem god." 1888. bilo 29.255 komada koza. Ovaj se broj smanjio do konca II. četvrtgodišta 1890. na 2057 komada; dakle je odstranjen u rečenom razdoblju ogroman broj od 27.198 komada. Odavle se jasno vidi, da su upravne oblasti ozbiljnom voljom, energičnim i dosljednim radom svladale znatne potežkoće, koje su se pokazale kod provadjanja spomenute visoke vladne naredbe. Opravdana je dakle nada, da će se u tom pravcu i nadalje uztrajno raditi i time doskora postignuti podpuni uspjeh. Svratimo za čas naš pogled u hrvatsko Primorje. Ovaj bi priedjel domovine naše morao biti po svom položaju cvatući vrt te jedan od najbogatijih krajeva Europe, nu bezumnim postupanjem sa šumom pretvorio se većim dielom u strašne golieti. Često se čuje i čita, da su stari Rimljani, a osobito Mletčani, stvorili one strašne pustoši, koje danas nazivamo primorskim „krasom" izsjekav ondje posto * Po izviešću od 1. rujna t. g. br. 1847. bila au u cielom području još 4 kom koza. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 496 — jalu krasnu goru, da od oje sagrade svoje brodove, tvrdjave i gradove. Na oHi su u toliko krivi opustošenju, u koliko je ovo istom onda nastati moglo, jer su oni šumu posjekli; ali pravim uzrokom te nevolje nije za sigurno bila ta sječnja, kao što primjerice današnja sjecišta ne uništuju šuma naših naprednih zemalja. Dapače ne bi bilo trebalo strukovne vještine, da se opustošenje zaprieči; trebalo je samo ne priečiti prirodi brižna nastojanja, pak bi se posječena šuma tim sigurnije bila pomladila, jer je to bila, kako nam je poznato, mješovita šuma listača, koja se iz panjeva i žila lako pomladjuje. Da su one nekoč zelene strane tečajem vremena malo po malo skoro posve ogoljele, krivo je dakle ono, što je iza posjeke visoke šume sliedilo i što je do nedavna razstućim razmjerom u bivšoj „gornjoj Krajini" neprestance žali bože bivalo. Recimo u kratko: neograničena poraba paše, ne mareći ni za budućnost, a osobito ugon bezbrojnih koza u obraštene šum. predjele, onaj je demon, koji je opustošio ne samo naše Primorje, već i druge zemlje uz jadransko i crno more. Kad je kralj, podžupanijska oblast na Rieci s obzirom na sve to više zakrašivanje primorskih predjela prisiljena bila izdati toli važnu svoju odredbu od 24. srpnja 1876. broj 2451. proti držanju koza, koliko bijaše onda jadikovanje po cielom Primorju. I sbilja dvojilo se o mogućnosti provedbe rečene naredbe, jer se za stalno držalo, da siromašno primorsko žiteljstvo bez koza absolutno obstojati ne može. Nu ipak pokazalo se i u ovom težkom slučaju, što može svladati ozbiljna volja i pravi patriotizam onih ljudi, kojim sbilja leži na srcu dobrobit naroda. Prošlo je eto samo četrnaest godina, što se započelo sa provadjanjem spomenute naredbe pak, hvala Bogu, danas više nema nijedne koze u cielom našem Primorju. Čim je siromašno ono pučanstvo prebolilo prvi udarac, nanesen mu u kućnom gospodarstvu, počelo je malo po malo uvidjati nuždnost, pravednost i blagodat dotičnih odredba, koje je u početku smatralo ubitačnimi. Sigurno nema danas u cielom našem Primorju razboritoga čovjeka, koji bi još zagovorao držanje koza. Kad se dakle to postići moglo u najsiromašnijemu kraju domovine naše, za što se isto postići ne bi moglo uz znatno povoljnije narodnogospodarstvene odnošaje u području bivše gornje Krajine? Treba samo ozbiljne volje, energičnoga i dosljednoga rada upravnih organa, pak će se sigurno željeni cilj postići mnogo prije, nego se to u obće misli. Bilo je sbilja najskrajnije vrieme, da se ozbiljno pomisli na krepak liek proti sve to većem zakrašivanju bivšega krajiškoga područja, pak da se tomu neizmjernomu zlu što prije krepče i izdašnije na put stane. Liepi uspjesi, postigiuti u tom pravcu u našem Primorju, neka nas obodre! Kasnije generacije bit će nam zahvalne, pak će blagosljivati sve one, koji su doprinieli patriotičkomu tomu radu! |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 19 <-- 19 --> PDF |
^— 497 — III. Radnje oko pošutnljenja primorskoga krasa, izvedene °u jeseni godine 1889. i proljeću godine 1890. 0 izvedenju ogojnih radnja na teret zaklade za pošumljenje primorskoga krasa, čast mi je izviestiti slieđeće: A) U području kralj, kotarske oblasti Sušak posadjeno je: 1. U obćini Trsat i to: u kratkoj branjevini „Rupno" 600 kom. priesadnica pitomoga kestena, 200 kom. odraslih dudovih stablića i 300 kom. dudovih mladica; u branjevini „Podjardin" 50-5 klgr. lovorike; u branjevini „Solin" 1525 klgr. hrastovoga žira; u rudini „Zagorje" 60 odraslih platana, 30 dudova i 40 kom. divljega kestena. 2. U obćini Hreljin na gorištu u branjevini „Gubitnik" 42.490 kom. priesadnica crnoga bora, a u branjevini „Lukovo" 5120 kom. 3. U obćini Krasica u branjevini „Podkoritnjak" 4400 kom. priesadnica crnoga bora. 4. U obćini Grobnik u branjevinah „Za Lučki", ,Za Prasce" i „Debeli Vrh" 87.000 kom. dvogodišnjih biljka crnoga bora i 150 klgr. hrastovoga žira. 5. U obćini Kraljevica u branjevini „Oštra" na posve golom kršu 650 kom. odraslih pajasenž,; 500 kom. bagrema; na cestah kao drvoredi 450 kom. 6—7 god. dudovih stabUća. B) U području kralj, kotarske oblasti Novi posadjeno je: 1. U području obćine Novi: u kraškoj branjevini „Nart" 4855 kom. dvogodišnjih priesadnica crnoga bora; u Prisiki 1640 kom.; u „Lukavicah" 13.670 kom. i 213 litara hrastovog žira. 2. U području obćine Grkvenica: u branjevini „Kotorski bok´ „Sv. Trojica" „Okrulica" „Stefće" „Jordan" 1920 litara hrast, žira, 10.000 priesadnica crnoga bora, 460 kom. već odraslih biljka pojasena i 160 kom. maslina. 3. U području obćine Grižane: na obroncih ondješnjih vododerina 8000 kom. odraslih topola. 4. U području obćine Drežnik : u kraškoj branjevini „Sv. Jakov" 1280 litara hrastovog žira. C) U području grada Bakra posadjeno je: U kraškoj branjevini „Vrh kalvarij" i »Nadtopalj" 6000 kom. dvogod. biljka crnoga bora; u „Mandriću" 80 kom. odraslih dudovih stablića; u „Me đanić-u* 1000 odraslih topola. Pored iztaknutih radnja priređjeni su svi područni šumski razsadnici, pak je posijano 20 klgr. crnoga bora, 6 klgr. gledičije i 10 klgr. bagrema. Tim je osjeguran uzgoj potrebitih priesadnica za kasnije ogojne radnje. U jeseni god. 1889. i u proljeću god. 1890. posadjeno je ukupno: 176.175 kom. dvogod. priesadnica crnoga bora 500 kom. dvogod. priesadnica bagrema 600 kom. dvogod. priesadnica pitomoga kestena 900 kom. odraslih priesadnica dudova 177.175 kom. 32 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- 498 — Prenos . . 177.175 kom. 1.060 kom. odraslih priesađnica pajasena 9.000 kom odraslih priesađnica topola 160 kom. odraslih priesađnica maslina Ukupno 187.395 komada priesađnica, 6025 litara hrastovoga žira, 50-5 klgr. lovorika, 20 klgr. crnoga bora, 6 klgr. gledičije i 10 kigr. bagrema. U jeseni god. 1889. nije nigdje bilo hrastovoga žira; moralo se dakle za gojitbene radnje na primorskom krasu upotrebiti više crnoga bora. Na sreću bila je dovoljna zaliha priesađnica u područnih razsadnicih. Ovogodišnje vlažno proljeće veoma je povoljno djelovalo na mlade nasade koje su podpunoma uspjele. Isto tako i kraške branjevine veselo napreduju strogim čuvanjem tih predjela postignut je izvanredan uspjeh. Nekoji kraški predjeli, koji prije malo godina bijahu goli, počeli su se već liepo zelenjeti Danas se već mogu ondje vidjeti liepi gajići, kojim S3 čovjek upravo diviti mora Osobito se opaža u kraških branjevinah, koje leže u području upravne obćine Novi, Hreljin, Crkvenica i Grobnik, kako je vegetacija porasla iz žilja i korjenja, pak se, reć bi, iz samoga kamena diže tako bujno, da će tamo razmjerno malo popravaka umjetnom gojitbom trebati i to samo na onih mjestih, gdje su ostanci prijašnje vegetacije posve uništeni palenjem japnenic^ i kopanjem žila. U obće se opaža, da je primorsko pučanstvo počelo podpunoma shvaćati velevažnu zadaću pošumljenja krasa, pak da sa svoje strane svojski podupire brižno nastojanje upravnih organa i tim znatno doprinaša dobromu uspjehu. Žalibože malena novčana sredstva, doznačena ovoj kr. županijskoj oblasti u svrhu pošumljenja krasa u ovom području (godimice 2000 for. za područje od 14 upravnih obćina i grada Bakra!!!), ne dopuštaju, da se taj toli plemeniti rad razvije u onom obsegu, kako bi to neobhodno potrebito bilo, da se uzmogne postići podpuni uspjeh. Sa sviju strana Primorja stižu molbenice obćinskih zastupstva, da bi se oko pošumljenja područnih kraških predjela izdašnije nastojalo. Kadostni su znakovi napredka, kojim se čovjek prije malo godina niti nadati nije mogao! Na žalost ne podupire se to patriotičko nastojanje a ne može se opravdanim tim željam udovoljiti radi toga, jer manjkaju za to nuždna novčana sredstva Ova se kralj, županijska oblast ponovno obratila na visoku kralj, zemaljsku vladu predstavkom od 8. studenoga 1889. broj 6.768., da joj se povisi dosadašnja nedostatna dotacija za pošumljenje primorskoga krasa. Rečenu je predstavki najtoplije preporučao presvietli gospođin kralj, veliki župan posebnim obrazloženim izvještajem od 10. studenoga 1889. broj 1750. Odpisom visoke kralj, zemaljske vlade od 12. veljače t. g. broj 3664 stalo se pretresivati zamoljeno povišenje, pak je mjeseca lipnja t. g. izaslar kralj, šumarski izvjestitelj visoke kralj, zemaljske vlade poglav. gosp. Franje Ćordašić, da na licu mjesta dosada izvedene ogojne radnje u Primoi´ju točn( pregleda. Dao Bog, da rečeno pregledavanje urodi dobrim rodom! |