DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1890 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 488 — moor), pošto, kako je poznato, već mala količina proste kiseline razvoj gljivica zaustavlja. Važan je životni uvjet za gljivice, da se u tlu nalazi dovoljno vode. Dok se pliesan sa dosta malom množinom vode zadovoljuje, zahtieva većina gljivica, osobito pathogene bakterije tlo, koje u kapilarnim pukotinama takodjer dovoljno kapljive vođe sadržaje; a nepovoljna je premalena ili prevelika vlaga. S toga su n. pr. pustare proste od bolesti, koje se u tlu radjaju i šire. — U njekom sam ovećem djelu pred kratko vrieme dokazao, da dobro gojena šuma na ravnini i brežuljcima prama veličini transpiracije i gustoće drveća što obilnim trošenjem vode, ("to gustim krošnjami, koje poput zastora velik dio oborina zaustavljaju, mnogo doprinaša, da se zemljište oko korienja izsuši. Uz povoljne se uvjete može ovo djelovanje šuma osobito jela i omorika tako povećati, da se vlažno tlo posve izsuši i površina podzemne vode snizi. Umjerena vlaga oko korienja kod većine šuma, gustim krošnjami prouzročeno rjedje dopiranje oborina do površine tla, manje oštra razlika medju vlagom i sušom u gornjim predjelima, znatno niža tempera tura sjenom zaklonjenog šumskog tla, već navedena nestašica hranivš, i često se u tlu nalazeća kiselina: to su svojstva, što šumskom tlu značajni biljeg udaraju, te mnogo više prijaju saprophjtičkim gljivicama nego bakterijama, koje zahtievaju bolje prilike. Sasma drugovačija su svojstva gnojenog tla u polju i vrtu ili u gradovima i selima, gdje se često nagomilavaju životinjski odpadci. Neposrednom sunčanom toplinom uvjetovana viša temperatura gornjih naslaga tla, lasno raztvorive i hranive organičke česti, neutralna i slabo alkalična reakcija ove vrsti tla, njihova veća kemička djelatnost, razvijenija šupljikavost i s njom združena živahnija izmjena zraka u tlu, obilatijimdovozomvodeibržimizsušenjemgornjih naslaga prouzročena česta nestalnost vlage i suše, lasno nastajanje prašine i jače strujenje zraka na zemlj ištu, gdje nema šume: takova su svojstva, koja ne pospješuju samo razvoj i množenje gljivica, nego takodjer njihov prelaz u zrak omogućuju. Pa kad bi i bilo u šumskom tlu škodljivih gljivica, jako bi se težko ili nikako mogle u zrak dignuti, pošto je zrak u šumi mnogo tiši nego u poljani, te je izsušenje gornjih naslaga tla radi sjene i zaklona, koji im pruža površina, jako otegoćeno i što bakterije nikada iz vlažnog tla u zrak prelaziti ne mogu. Ako bi se štokad gornje naslage mjestimice izsušile, onda prieči na površini lišće, mahovina, crnica odnosno i trava, da se prašina digne u zrak, a bakterije se priliepe na zajedno s njima izsušenim čestima crnice tako čvrsto kao muhe na liepkama te ih slabi vjetar u šumi ni dignuti ne može. Već iz tog razloga mora biti zrak u šumi čišći od bakterija i prašine, nego li u gradu ili na polju. Ova sva osebujna svojstva govore za to, da nalaze mikroorganizmi u šumi mnogo nepovoljnije životne uvjete, nego u tlu vrtova i polja ili napučenih pre |