DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 72 <-- 72 --> PDF |
_ 454 - onda, kad je trebalo po novce doći! S razloga, što su šumari ćak u drugih kotarih sjedište imali, uprava i nadzor bili su nikakvi, opet je sve bilo prepušteno gospodi načelnikom i seoskom odboru, koj se razumije u šumarstvo kao žaba u bubanj. Kako ovi gospodariše, to može svatko pojmiti — ko kurjaci u stadu ovaca! Te šume bijahu izvržene svim mogućim načinom, koji vode k uništenju istih. Svatko je uživao, kako je sam htio, po svojoj miloj voljici; tu se sjeklo rašće za gradju, pravili se štaglji i ine gospodarske nepotrebne sgrade, a što je najgore, prodavala se gotova gradja ćak u treća sela za male novce. Ne znam, je li božjim nadahnućem ili vlastitom iniciativom nadahnuto obćinsko zastupstvo još bivše zajedničke upravne obć. uljaničke stvorilo zaključak, da se postavi šumar za uljanički kotar, što je i sbilja god. 1888. županijski upravni odbor u Požegi poprimio i potvrdio, te početkom godine 1889. imao šumar da preuzme upravu nad timi šumami. Došav u obć. ured, predstavivši se svima po običaju, u nadi da će se tko god ustati pa reći: evo vam spisi zasjecajući u vaš djelokrug, evo vam šumovida, čestičnih upisnika, medjašnih zapisnika, izkaza ovlaštenika i t. d. Ništa — do li suhoparne rieči, eno izvolite, tamo će biti vaš stol! Tad mi pade na um Ezopova priča, gdje je lija pozvala na ručak rodu, tako se i meni desilo. Sjeo za stol, čega da se latim ? Brujaše m[ misli glavom ko pčele, tko će mi da predade šumu, gdje su lugari, kakvi su tu običaji i t. d. ? Započeti se mora, ustadoh te učtivo zamolih gospod. načelnika, da mi dade izkaz lugarskog osoblja. Zasukav starina brkove, reče: eno vaš susjed, naime pisar mjestoga suda, imade taj izkaz pri sebi. 0 bože, valjda je taj vodio šumsku upravu?! Približih se k tome arhivaru, koji nije čuo ili nije htjeo čuti, što molih načelnika, ili je tražio, da i njemu naklon učinim? što je i zbilja tako bilo. Nakon dulje ceremonije bude mi jednom taj izkaz uručen. Za to vam to pišem, da znate, kako se obavlja primopredaja obć. šumarom! Pozvah sve lugare u izkazu navedene, da imadu svi u obć. ured doći četvrtog dana dodjoše svi lugari, na broju ih 22, pravi landšturmisti. Upitah jednoga pa drugoga, da li znade čitati ili pisati; ne zna nitko. Zapitah dalje: Kolika im plaća? Jedan reče: što šumu čuvam, ne dobivam ništa, a za polja 10 mjerova žita; drugi veli: ja imadem za čuvanje šuma i polja 20 for. godišnjih i t. d. Tuže se, da niesu dobili ništa za godinu 1888-, ni plaće ni deputata ! Čovjeka strava hvata, kad pomisli, da će on morati s takovim osobljem da ureduje, da se bori proti zločincem! Nije se dnlo tu oklievati, već šumaru dušu u se, pa ajđ klipsaj, ako misliš, da ćeš kako uzčuvati te šume od svjetske gramzivosti. Prva stvar nam bila obići sve šume svoga kotara, izdav naloge na sve knezove, da me imadu u stanovite dane s lugarom čekati u selu, pak da ćemo odande u šumu, da mi međje pokažu |