DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 442 — Zaista žalostno!!! Svojim »grabežnim gospodarstvom* — uništiše seljaci šume; u svojoj strasti zaboraviše na uplatu porezne dužnosti; svojom nesretnom trgovinom pomogoše krčmare od Bistre pak do Zagreba; a sada mjesto propisanih godišnjih 1048 for. treba plaćati skoro peterostruko. Dakako da je sada težko porez platiti, pak za to i puntanja. Nu ne će pomoći ni „jaukanje ni puntanje"; — platit se mora, ako ne će, da im toli mila „Gora" na bubanj dodje. S toga je kotarska oblast sve stroge mjere upotrebila, da se porezni dugovi utjeraju. 14. Suovlaštenici imovne obćine Jakovlje prošle su se godine u obće protivili uvedenju šumske uprave. Kr. kotarska obkst i obć. poglavarstvo sve su moguće učinili, da seljake na pravi put dovedu, ali se muzi ne daju. Odbornici kažu, da ne smiju popustiti, jer će ih seljaci popaliti , a lugari pak ne će da slušaju šumara, jer im to odbor zabranjuje. Za to i nije šumar prošle jeseni doznačio drva, jer su seljaci vikali: „Kaj budete vi nama gospodarili u našoj „Gori" i drva nam dielili. — Toga ne bu! Mi burno uživali kak i pređi! Za to je kotarska oblast dignula u listopadu 1889. odbor i lugare, i zabranila svaki izvoz. Za pazku šume opredieljeno je 6 lugara susjednih imovnih obćina, a pozvana je kr. oružnička postaja u Pistri, da na ovu šumu prigodom patroliranja pazi. Kad su dignuti odbor i lugari, počeše lugari susjednih imov. obćina prijavljivati seljake iz Jakovlja, ne pazeći ni na bivšeg predsjednika ni na odbornike. Kr. kotarska oblast pak razpravljala je ove prijavnice oštro, kako i „puntarima" treba. — Kad su Jakovljani uvidjeli, da nema šale, pokoriše se! — Sada priznaju sve, pokoravaju se svemu, izgovarajući, se „da oni niesu tak gerde mislili"!(?) Izabran je novi odbor, novi lugari i uveden red. Da je uveden red, ide hvala kot. oblasti, koja je svimi dopustivimi sred stvi^prokrčila ,put redovitoj šumskoj upravi. U ovih 14. točaka predočio sam od^^prilike sve, što je u roku od jedne godine dana učinjeno, da je redovita šumska uprava u ovom kotaru uvedena, te temelj najmladje kotarske šumarije u cieloj zemlji učvršćen! J. Vac. G U b a r. Njemački´se šumari bore proti Hylesinus piniperdi, Bostrichus typographus i lineatus i t. d., vinogradari proti peronosperi te filokseri a hrvat, šumari morat će se boriti proti gubaru. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 443 Štete nanašane vinogradom izčezava,iu naproti štetam, koje gubar šumaru prouzrokuje, pa kad bi samo približno označili izvedenu štetu na gubitku žira i prirasta u god. 1889., to ne bismo kod obrštenih hrastika pogriešili mnogo, da ovu sa 2,000.000 for. označimo, a kolika šteta je nastala t. g. kod svih naMh hrastika u površju od 800.000 jutara i 1,7000 000 jutara miešanih listača, tko bi to i preračunao. Proti prirodi težko se je čovjeku braniti, ali držeći se one: „pomozi si sam, pomoći ću ti i ja", nije nam dakle ino, već da smišljamo, kako da ovom zarezniku doskočimo. Svimi dosadanjimi sredstvi ili sabiranjem jaja i leptira ili noćnimi vatrami ne možemo tomu zlu radikalno doskočiti; pak jer se ta nesreća localizirati ne da, ostat će i nemoguće posvema nadbiediti ju, a moje je uvjerenje, da ni ona: „uzgajaj šumu u podpunu sklopu i drži ju, uviek u redu" posvema pomoći ne može i ne će, jer nalazimo množinu gubara i u takovih šumah. Pomnožiti pak umjetno protivnike gubara: brzca i Bruchusa, te ove napustiti na tamanjenje ondje, gdje to priroda potrebuje, bilo bi još jedino i najjeftinije sredstvo. U šumarskom listu god. 1876. spomenuo sam prvog kao grabežljivca na gusjenice a potonjeg spominjem danas kao proždržljivca gubarevih jaja, a svakako se ima i šumski mrav medju ove ubrajati (posljednih se vazda iz kraških crnogorica množtvo priskrbiti može od onih, koji njegova jaja za hranjenje slavulja sabiru). Bruchus ptinus spada medju Bruchidae (Samenkafer, žižke ili sjemečari) iz obitelji Coleoptera, i sačinjava prelaz od podkornjaka (Borkinkafer) k rogačem (Boskkafer). Ticala su njegova složena iz 11 člančića, tanahna kao konac i na kraju nešto deblja ili narezuckana. Oči su mu nerazmjerno velike a glava poduga i rilasta. Krilca pokrivaju na pol tielo a trbuh mu je sastavljen iz 5 prstena; noge se odlikuju s 2 pandže. — Sjemenara imade više vrsti kao: Urodon, SpermophagUB i Bruchus. Sve ove vrsti vrlo su okretne a grčice bez nogu, valjaste, debele i savijene. Svoja jaja legu na mladom sjemenju raznih plodina, u koje se tada grčice zavrtaju i ovdje do drugogodišnjeg proljeća žderući jeđricu do pod- puna se zareznika razvijaju. Razvrtano sjeme osobito grahorice, leće i graška ili postane djelomično ili podpuno za sjetvu pak i hranu nesposobno. Tvrdi se, da ovi zareznici osobitu štetu prave u zbirkah, a medju ovima da je i Bruchus ater, koji da je podoban često razoriti sjeme od bagrema pa i od sarotamnus seorparius. Do mene pak nitko ne spominje, da je Bruchus Ptinus i tamanitelj toli štetonosnih gubarevih jaja; za to bi se ovom za šumarstvo koristnom zarezniku od sada u nas ozbiljno promatranje posvetiti imalo! |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 62 <-- 62 --> PDF |
~ 444 — Ovog zareznika uočismo u Kutjevačkih šumah u gnjezdih gubarevih i to u lužnjacih: Siljkovac, Klasje, Gradački lug i t. d. On si provrta obično posred gnjezda rupicu i tada redom jaja ždere, pak se može kazati, da grčica ovog do 2 gnjezda = 720 jaja uništi, a iza toga ostane prazna gubica, pak ju poslije kiša i vjetar odpuhne. U prigibnoj se brojevnoj slici vidi, da je na pr. u Šiljkovcu po stablu pronadjeno 1413 gubarevih jaja, u Klasju 1678 a u Gradačkom lugu 1325, a danas budi hvala toj ličinki, u svih tih lužnjacih da gubara niti ne vidimo i tako možemo urtvrditi, da je Bruchus spasio žir pa i veći dio prirasta u tih šumah. (Posredovanjem g. profesora Hlave predah niekoliko ovih grčica šumarniku Miklitzu na proučavanje.) Kod 17 gnjezda nadjeno je, da popriečno po 2 grčice na 1 gnjezdo navaljuju, a najviše ćemo ih naći po gnjezdu i to do 4 grčice a preko toga ne. (U pratnji ovih grčica nahadjao se i neki crni kebrić u gnjezdu po broju od 1—4 komada a popriečno po 1 — nu ovoga još klasificirati ne mogoh i za to ga ovaj put prelazim). Sada još da nastavim i specialnije o naslovu, da se vidi, što nam predstoji u god. 1890. pored dosadašnjeg podpunog zdravlja gubarevih gnjezda u svih listačah Kutjevačkog vlastelinstva predajem ovdje brojevnu sliku. A. Brojevna slika na poknsnom stabalju o gnbarovom plođorodn u šumah vlastelinstva kutjevačkog g. 1889/90. Ukupno o p- Naziv šumskog =8 (rf 1^ :l Trst drva a ´t-i 0Q O !» H z k a predjela 0^ _, br. komad a lužnjak 12 32 34 16.960 1.413 Brojke ove dokazuju, da je to Klasje « V2 38 40 20.140 1.678 više jaja na stablu iste vrsti, što V Gradački lug... . 12 30 32 15.900 1.325 je rjedja sastojina i što topliji Lipovica 34 2H7 282 141.510 4.167 položaj, a pokazuju i to, da je „ kitnjak 10 95 100 50.350 5.035 ženka ili radi boljeg osjoguranja 10 160 168 84.800 8.480 na gladkoj kori od smrzli ili je Vrh-Kovačice ... . , 10 37 59 19.610 1.961 radi pitomnije hrane ili izdašnijeg j Pol-Kovačice ... . 10 163 172 86.300 8.630 lišća tako odabirala: „ Hajderovac građjen 10 74 ^0 39.220 3.S22 u I. redu bukvu bukva 10 764 790 404.920 40.492 u It. » kitnjak V 10 308 325 201.400 20.140 u III. » gradjen " 10 931 953 493.430 49.343 u IV. » lužnjak Ova nam razjašnjuje sve potrebno o stanju gubara za lužnjak u ravnicah, za kitnjak i gradjen u brežuljcih i briegovih a za bukvu od dolina do vrh planinskih kosa. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 63 <-- 63 --> PDF |
- 445 — Ta već 100 gubarevih gusjenica može obrstiti stablo do gola, a kako ne 1000 ili ćak 50.000. Razviju li se dakle sva ova jaja u gusjenicu, ta prožderat će i zadnji list ciele okolice, pak što je u god. 1889. u Podravini strašila bilo, to će se daleko tužnije pokazati izmedju ovih, gdje god. 1889. gubara niti ne bijaše. Nu bude li to, tada će premnogobrojne gusjenice i od glada pocrkati, pak se je tomu i najprije nadati! U šum. listu IX. i X. god. 1889. o selenju gubara po gusjenicah iztaknutc nestoji, pak tvrdim, da se samo leptir svojimi krili za hranom seli, ma ženke i dosta nespretno letile, jer dobro pamtim, da se do ovog proljeća nigdje u ovom kraju gubar niti vidio nije, a pred parenjem proljetno naletili su njegovi leptiri u velikom broju ga svih strana. Gusjenice bile bi inače iz podravskih i posavkih šuma u kolonah od juga na sjever i od sjevera na jug na Krnđijske kose puzati morale a da bi iz g. Dolca preko Dila i preko Londje do Krndije dopuzale bile ; nu nemoguće je, toliko im „Marschfahigkeit" pripisati, gdje im se je putem još uz to i hraniti? U daljnji moj dokaz evo i B. Pregled izkazuje čist kitnjak ili miešan sa bukvom a tako i lužnjak, ter broj gubarevih gnjezda popriečao iz 4 stabla za 1 potražen na stabalju istog oblika i starosti. I. II. III. IV. Ođaljenost od i J4 J4 c3 rt c3 ea c3 _ta O p a z k a > "a > ´5" Viševca "5* =1 3 a P 3 3 1 3 met. Jedno stablo imade gubarevih gnjezđa 1— 400 28 23 62 25 34 11 9,5 400— 800 35 92 28 37 17 55 12 81 Vrhunac brežuljka Viševca, 800—1200 44 114 12 20 11 17 24 101 na sve strane šumom doraslom 1200—1600 49 24 54 8 21 35 88 zaokružen, leži usred šume, te 1600—-2000 44 38 8 11 28 19:> je odavle u jednakoj udaljenosti 2000-2400 5 20 20 9 5 12 184 pretražen gubar i znači: 2400—2800 10 36 36 6 4 39 58 pod 1. od Viševca južnom ko2800— 3200 13 15 14 7 3 8 110 som u ravnicu Kneževac; 3200—3600 7 5 16 10 4 41 pod II. od Viševca južno-istoč — 3600—4000 4 1 7 6 9 45 nom kosom u ravnicu Lipovlug; 4000—4400 5 U 5 9 49 pod III. od Viševca iztočnom 4400 - 4800 6 4 10 46 kosom u ravnicu do Londje; 4800 - 5200 2 13 38 pod IV od Viševca sjevernom 5200-5600 34 45 kosom u ravnicu do Zorio-vrha. 5600-6000 U jednom gnjezdu nalazi se po priečno 360 jaja, a 1 ženka izleže poprieono 530 jaja Popriečno 40 54 26 25 7 14 20 4 18 84 — ´ U svrhu ovog sastavka izabrao sam šumu Mokreš, Pivarnicu, koju zaokružuju i kutjevaćke i djakovačke i Pejačevićeve šume u površju od kojih 30.000 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 446 — jutara. — Sama je šuma Mokreš — Pivarnica brežuljak, samo sjeverno vezan sa Krndijom, pa uzev sredinu „Viševac" za osnovku, pokazuje, da je kosa pod I. i II. dakle južna i južno iztočna najobilnija gnjezdi, da i ovdje ženka bukvu odabira, a u lužnjaku da je najneznatnija — a upravo lužnjaci i naproti g. Dolci najbliži bi bili; pa za što bi gladna gusjenica, putujući preko ovih, i u Zorić kosu putovala? (ona do gola rado pojede i lužnjakov list). Uz poznavanje sastoja kažu mi brojke, daje ženka preletila sva ona mjesta, koja joj se za leglo ne svidjahu radi hrane i da je na onoj kosi ili u onoj šumi ili na onom stablu, gdje najviše lista imade i najviše jaja naneseno (podpuni sklop manje lišća producira), za to u takvih i manje gusjenica ima. — Da mi se pak ne rekne, da rado tudje savjete ne slušam, evo u dokaz toga još i C. Izkaz pronađjeiiih gubarovih gnjezđa na stabalju od požarišta MihaljZorić Kosa = A. i Vnkojevce-Krnđije = B. A. B. c8 ca ca J3 e3 ca Stabalja t8 ca ca O p a z k a M Ti T) t4 E3 60 ^ tao a *C ´S ^ __^,„_ - br. ir e t a r a g u b ar 0 V ih 8 n j e z đ a 1 103 268 14 25 10 8 16 11 2 60 13 260 56 7 11 4 9 3 20 58 330 .540 7 5 11 21 45 4 71 112 360 3 13 13 24 Pod gustom Fatrom razu5 163 280 12 218 18 11 18 11 mieva se, gdje je stablo bliže (j 43 115 70 150 5 16 30 10 od 50 metara do đrvodjelčeva 7 483 30 18 90 4 7 40 2 uzgojišta stajalo, a pod naj8 41 30 6 13 13 7 31 43 rjedjom, gdje je do 100 metara 9 13 7 390 12 21 9 odaljeno bilo. Pokusi bez vatre 13 13 10 98 65 20 60 3 20 4 20 uzeti su do 2000 metara udaljeni 11 60 115 6 250 8 6 43 20 vatram. 12 283 9 15 183 8 4 12 26 13 605 12 63 20 4 4 6 8 14 13 120 20 140 20 18 8 6 1.5 160 185 11 110 3 30 21 13 IH 58 12 13 330 4 16 7 15 17 203 44 10 10 2 13 16 6 18 12 68 25 510 9 12 9 30 19 80 18 20 17 10 5 10 41 20 32 280 30 30 6 3 82 11 Ukupno 2506 1836 1378 8125 156 230 340 340 Ovaj izkaz predstavlja nam broj gnjezda, odmičući se iz šume Mihalj (A.) i šume Vukojevce (B.), gdje je proljeća 1888. duga proizvadjana upravo u dobi, kad su leptiri u parenju bili. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 447 — Dnevno danju i noću izgorjelo je kod svakog družtva po 3m´ školjka i krajčevine ili u svakoj ovoj šumi po 60m´, pak se doista i vidi, da je oko polovica ženka utamanjena, jer je tek polovica gnjezda uz vatre na još stojećem stabalju kod progalne sječe preostalo. S toga nije ni ovo sredstvo radikalno. Ali, kad bi se po pašnjacih pak i u šumah izsjeklo trnje i gložje, shrpilo i prosušilo do parenja leptira, pa tada palilo, doista bi se mnogo žira spasilo! Sabrav sada sve, bilo bi moje mnienje, da se u cieloj zemlji poprimu ova sredstva proti gubaru: a) Svim posjednikom šuma listača ili mješovitih šuma i pašnjaka, gdje je gubaru traga, neka se uz znatnu globu odredi, da odmah ovoga proljeća prirede po jutru najmanje uhrpljenih 30—60 prost, metara gložja, trnja ili granja, koje bi se tada dobro prosušeno za prvog izleta gabara u mjesecu srpnju dnevno po jutru na 10 strana paliti imalo za prvog mraka ali prekidao svaki 3—5 dan, jer leptir spada na vatru samo onda, ako ga ova u vidu prevari, s toga je prvi mrak i prekidno plamsanje najsgodnije. Ovim sredstvom polag izkaza C. ipak bi se na 50% ž-iuke utamanile, a što je glavno, ovako bi se učinila znatna korist šumam, pa i pašnjakom (gdje strmine i taj korov ne zahtievaju!). b) Šumski mrav, koji se jeftino iz Kraških šuma na vagone kupiti može, neka bi se po zem. vladi već radi pokusa nabavio i u razne krajeve već početkom travnja na gubarevu gusjenicu napustio. c) Isto tako (kao pod b) neka bi vis. vlada uz stanovitu taksu u Primorju, gdje mnogo brzaca imade, ove nabavila i razpačala. d) Bruchus se mnogobrojno pa i badava dobiti može kod trgovaca gospodarskih proizvoda, jer probušeni grašak, leća itd. i onako niti za hranu niti za sjetvu vriednosti nema, pa se iza čišćenja obično i popali. Takovo navrtano sjeme puno je Bruchusa, koji se u svibnju, lipnju kao zareznik pojavljuje i tada iza parenja već u srpnju ličinkom postaje, pa u tom stanju gubareva jaja u mjesecu srpnju, kolovozu i ´/2 listopada ždere. Na 100 gusjenica dovoljno je I grčicu brzca napustiti a na 100 gnjezda gubareva dovoljno je pribaviti 1 brzca, što jedno do 50 jaja iznese a svaka grčica iz ovog po 2 gnjezda utamani. Ta bi sredstva svakako shodno upotrebljena radikalno gubara utamaniti mogla, a samo pripomoć prirode može da izdašno djeluje, dok sabiranje jaja, koje bi možda skupa sa sredstvom h, c i d pripomoglo, ali samo za sebe rabljeno označujem uzaludnim naporom, pak sažaljujem i troškove. S toga će i u tom pravcu izdane naredbe ostati podpuno bezuspješne, jer niti perivoji a kamo li šume ne mogu podnositi troškova, da se gnjezda ili gusjenice po granju i lišću traže. M. M.—R. |