DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 419 — sjeverni dio obsjega I kot. šumarije u Sv. Ivanu sa gospodarstvenimi jedinicami: Ivanova strana, Lipovica, Topolje — Borje, Tulac — Brestojica, Planine i Gaj novi Glog. 2. Moslavačka gora ili Garjevica i njezino podnožje spada u diluvium, tvoreći naslage brusnice (Loos), glinenog škriljevca, za tim tertiarnu formaciju sa kongerijskimi naslagami i belvederskim šljunkom. — Ovamo spadaju gospodarstvene jedinice II. i III. šumarije i to: Garjevica — Vočin, Šimljanka, Čičin jarak, Dumani, Velika dišnica, konačno Veliki i mali Pješak. Nizine uz potoke Glogovnica, Ilova i česma tvori aluvium, kamo spadaju svi lugovi gospodar, jedinica: Veliki i mali Jantak, Glogovnica, Čret, Žutica, Komuševački lug, Ćesma vel., Kreševine, Drljež, Bukovac, Novakuša, Jazmak iBolčanski lug. Diluvialne naslage nalazimo kao podlogu šuma gosp. jedinica: Žabjački lug, Bukovci, Bedenik, Marča, Mala Ivanjska, Martinska, Srednje brdo, Trupinski gaj, Sječa, Zdenački gaj, Medjuvodje, i Ilovski lug. TI ostalih je gosp. jedinicab diluvium sa naslagami brusnice. Podnebje šuma imovne obćine Križevačke tvori prelaz medju morskom i baltičkom pokrajinom, te spada u iztočno alpinski predjel s Ijetnimi kišami. Proleće počinje vrlo rano, nu kišovito je i nestalno tako, da nastanu često još u svibnju glogove zime i suhi vjetrovi, koji su vrlo škodljivi po urod hrastovog i bukovog žira. Kadi rane cvatnje i s toga, što se hrast lužnjak uz potoke po nizinah nalazi, trpi on od mrazova najviše, dok manje trpe hrast kitnjak i bukva, jer su po brežuljcih a i kasnije cvatu. Ljeto je većinom suho i vruće, nu kišu mu nadomještaju jake rose, koje temperaturu znatno ublažuju, a tlo svježim čine. Jesen je obično duga i topla, ali pod konac je kišovita i maglovita. Zima je hladna i mokra i s toga neugodna. Srednja godišnja temperatura iznaša g-SS" C a godišnje oborine 932 mm. c). Vrsti drveća. U svih nizinah na obalah potoka: Glogovnice, Česme, Velike, Ilove i Lonje, nalazimo hrast lužnjak (quercus pedunculata) ne samo u dozrelih sječivnih sastojinah, već se on tu pokazao u, bujnih mladih hrasticih srednje dobe, koji su za vrieme vojne krajine od g. 1825. pa sve do njenog razvojačenja iste, bud umjetno, bud naravno uzgojeni. Pomenuti mladi hrastici sačinjavaju prekrasne guste i jednolike sastojine, koje pokazuju bujni prirast i velike medjutimne užitke pružaju; kao smjesa hrasta lužnjaka na mjestlh poplavi izvrženih dolazi često briest, nemanje jasen i joha. Jer nam šumarska znanost zagovara uzgoj mješovitih šuma, to se ove suvrsti prigodom proredjivanja i vodjenja sječina čuvaju i štede tako, da je za budućnost obstanak mješvitih šuma ove imovne obćine osjeguran. — Na obroncih i podnožju gora Kalnika, Garjevice i Bila, kao i na uzvišenih ravnicah, koje tvore prelaz u pomenute gore, vidimo kao glavnu vrst drva |