DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 359 — Izdašne atmospharske oborine proljetne i ljetne, blago uplivajući sa samu vlagu tla, pak i zimske oborine ovdje su od važne znamenitosti za vegetaciju šumskog bilja. Popriecna srednja godišnja toplina je 10—IPC. a popriečoa niaožina atmospharskih oborina iznaša 730 do 780 mm. Prema tomu šumsko bilje ovdje nalazi i u ljetu potrebitu vlaga tako, da odoljeva jakosti sunčanih traka i žege. Stroga zima i trajni mrazovi niesu ovdje obiSajm, dok su kasni mrazovi tako rekav stalni. Proljeće je kratko, ljeto često puta vruće a jesen dugotrajna i blaga, radi cesa na dugotrajniju vegetaciju povoljno djehjje. Vjetar je ovdje domaći i u proljeću sjeveroiztocnjak i zapadnjak no u umjerenih graaicah. Vrsti drveća. Šume druge banske imovne obćine postoje od 20^/o čistih hrastika, 11 ^´jo čistih bukvika, 22% mješovitih porastlina od hrasta i bukve, i0^7(j mješovitih porauStiina od bukve i kestena, 14**/o mješovitih porastlina od hrasta, bukve i kestena i 17 "/o mješovitih porastlina od hrasta, briesta i jasena. U Posavju i Pokupju vladajuća je vrst hrast lužnjak i to u porastiinah zrelih i prezrelih, a u mladih i srednje dobe uvriežio se više od potrebe jasen i briest sbog upliva poplave, radi česa se mlade hrastove biljke jedva otimiju povoljnijem mahu, dok porastu iznad poplavne visine, u koliko već ne budu tad zakrošnjeue.jur od žilavijega jasena i briesta. Kod hrastovih je porastlina skrajna granica prirastu u starosti oko 200 godina; iste postaju doduše već u 160. godini suhobrke, no starost od 200 godina podnese bez uštrba množine i kakvoće drvne zapremine. Pomladjivanje tih šuma osjegurava se najuspješnije naravnim načinom pteđzabranami ter usavršenjem istog naknadno s umjetnim načinom, u koliko se potrebnim iztakne. Kao suvrsti porastlina nalazimo tu uzgredice johu, glog, manje lipu, više topolu i vrbu, gdje gdje klen, Ijesku, bazgu, crn trn i klokočevac. Pomladjivanje u pogorju redovito je naravno. U pogorju zauzima bukva najveći obseg, pak je osobito na sjevernih položina punodrvna, u 80—90. godini do 32 m. visoka pri 40 cm. promjera u prsnoj visini; kesten pak samo na raztrošnom vapnenastom tlu je vladajućim, dok na sjevernom položaju nalazimo čiste bukvike, a na iztočnom i zapadnom položaju mješovite porastline bukve, kestena, hrasta kitnjaka i cera kao i na južnom, gdje nalazimo takodjer i čiste hrastike kitnjaka no često u smjesi sa cerom. Hrast kitnjak uzraste u dobi od 120 do 140 godina do 25 m. visine pri 48 ..cm. promjera u pssnoj visini, i to 12o do 140 stabala po jutra. Šume se u pogorju slabo izrabljujoj jer su nepovoljno pristupne i jer ovdje komunikacya u obće manjka (usuprot izgradjenoj krajiškoj željeznici |