DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 17 <-- 17 --> PDF |
853 Kako se to kod oplodne sječe zbiva? U jedan mah oplodila se sjecina, jer su sjemeriaci tako progaijeni i jer sjeme na sjeme pada; tlo je imalo od stare šume humusa i bilo vlažno mladoj biljci par godina, dok t)ije došla dovršna sjeća; sad opet u jedan mah nastaje sušno a po tom i prenagli prelaz u svem, pak biljka gtijeteći jedna drugu mora dakle sveukupno zaostati- Zar se ovako može najveći prostor tla i zraka izcrpsti? Nikad. Ne mora li u takvom prelazu već anatomija mlade biljke svojom naslagom godova pokazati abnormalnosti, koje se ma kada moraju osvetiti na qualitetu drva? Mi smo prieborne sječe odsudili samo na najviše vrhunce a progalni siek još se u nas udomio nije, pak kada smo već u sustavu, da jednolične sastojine obzirom na dobu gojimo, e onda nam i gornje razlaganje zagovara umjetnu sjetvu, jer na čistini sijano sjeme ne može doći u opreku prenagla prelaza u sušu, a odmah nikla biijčica lasnije se stojbini priuči, ako to za nekoliko godina bude, pa ovako razmjestiv umjetno biljku od biljke, da ju tek onda proredjivati moramo, kad 15—25. godinu postigne i opet tako umanjujemo prenagli prelaz iz pretrpana gustiša naravne oplodnje u proredjeno stanje. Na svršetku ove moje razpravice pokazat ću sada jedan abnormalni primjer kod lužnjaka. U naših hrastovih šumah nalazimo svagdje tragova ratarstvu, te sam već jednom u prepirci za hrast proti jasenu uztvrdio, da su hrastići u našoj domovini svagdje umjetno sijani ili za dobe Rimljana ili još prije a ostajem i danas kod toga. Ostajem kod toga još osobito! za to, što je nemoguće^ da se u prašumi abnormalni individui do najstarije dobe: kao glavna sastojina uzdržati mogu. (Naši hrastići niesu nikad prave prašume, niti bili već poradi prastarog svinjogojstva a sadašnja generacija i nema nigdje toga biljega, t^ gdje su joj naj |