DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 15     <-- 15 -->        PDF

_ ´351,™


pođpimi sklop dolazi: 100—160 hrastova; tko tada može razrediti proređjivatije,


da gbilja dobra pasnaina kao glavna sasto,;ina cstane a kud li manje, ako takvih
loših sjenietijaka i 60´y« imade?


Obratni je slučaj kod umjetne sjetve, gdje se dobra i nevaljana pasmina
mieša, pak se ova i nehotice na gojilištu tako raztavlja, da možemo već do
muževne dobe i četvrtinu proređjivanjeni više od VO´^/o individua, koji niesu
vladajući, iztrebiti dakle i stalno 50*7^ najboljih pridržati a uz to se ne može,
ne stojeći na istom mjestu, pomladak čestokratnih istih-generacija i pasmina
pogoršati već mora križanjem bolji bivati,


Mje samo to taj ra,zlog, već je umjetna sjetva iz svakog drugog razloga
probitačnija, da se u nas pomladjuje, samo bi razlog ležali mogao u indolenciji.
Malo ih je, koji se trude, da kod umjetne sjetve žir dobro za proljetna sjetvu
spreme a još ih je manje, koji oko dobrog zakapanja nastoje i tako obično
mjesto 70^0 tek do 307« žira nikne a ito je lakše već sjetvom žira uspjeti.
Eno divnih dokaza oko Slatine, Vukovara i t. d.


Umjetnom se sjetvom bezuvjetno dohodak šume povisuje a kulturni su
troškovi mnogo manji.


Žir skače u cieni, ako i jest danas žirovina u nas od komada 50-150
novčića, ipak ona za narod kako i u Njemačkoj vriedi i peterostruko, čitajmo
0 tom Burckhardta! Žir za kavu i ine surogate dnevno se više troši, pak se
metrički cent prodaje po 4—6 for. a iz naših se šuma već toga godišnje do
do 10.000 hektolitra izvaža.


Bečimo, da 1 hektolitar žira vliedi efektivno samo 1 for., to stoji naravna
sjetva tečajem 3—5-godišnjih oplodjivanja kod najbolje branjevine popriečno
od 10—15 hektolitara žira ili toliko forinata a tko može uztvrditi, da uz 707o
klicavosti, koliko se u žii^a uz šumai´sku kulturu polučiti može, više od 8000
do 16000 zrna treba? a to će reći, tek 1—1^2 hektolitra žira potrošit će se
po jutru i neka stoji:


sjeme . / . . 1 0—1-6 for.


sabiranje . » . 1 0-1-5 „


sprema . _. . 0 1—0*2 „


sjetva ... . 3 0—6-0 „


ukupno . , 5*1—9´2 for.


Zar nije to ipak mnogo jeftinije?


Ta prištedjujemo ovako do 5 for. po jutru a povisujemo i dohodak prirasta
za 2—4 godine, jer ne moramo toliko čekati, pak što je glavno, sijemo
ono, što hoćemo, kako i gdje hoćemo, a pomažemo i narodu kod uzdržavanja
svinjogojstva i opet mu dajemo rada i zaslužbe.


U ^ našoj domovini dolazi godišnje na 8000 jutara pod sjetvu a to bi značilo
toliko, koliko očuvati od propasti 80.000 hektoL žira za prodaju ili svinjogojstvo
(t^ odgovorite, koliko 7« u šumi iztrune?) narodu bi se pak radno polje za
5X8000 = 40.000 for. otvorilo, a gdje ima u nas već naroda, koji se 2a
posao ne moli!