DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 13 <-- 13 --> PDF |
349 — Šumska sjetva. Poslovica: ,,Kakva sjetva takva i žetva´´ ponukorn je, te se već od davnih vremena osebujna pozornost obraćala dobroti sjemena, pak imade već danas specialista, koji svoj život samo nauci"sjemena posvetiše. Dr. Friedrich Nobbe profesor šumar, akademije u Tharanđtu posvjedočio je to svojim djelom: „Hanđbuch d, Saraenkunde", te je na ovom polju i najzaslužniji. Njegovim nastojanjem osnovaše se već mnogobrojne nadzorne postaje za procjena dobrote sjemena a valjda je i slieđstvo te njegove nauke i proglašeni program u hrvat si .šumar, lista broj IX. i X. od god. 1889. na strani 472. pod naslovom: ^^Štatut za kontrolu sjemena". Dr. Kobbe zaključio Je navedeno djelo stavkom: „Sjeme za sjetvu najskuplje i još preskupo nije!" Katari cieneći to, znano nam je, da ne štede novca za vetrenjače, prebirat će i ine strojeve, samo da što podpunije sjeme postignu, sakupljaju sa cielog svieta rage sjemena, bilo bilina ih životinja pa prokuša vaju svakovrstna klizanja ili hibridacije / svako vrstna presadjivanja i kalamljenja, ne bi li ovako do što boljeg razploda i izdašnijeg dohodka došli, i doista vidimo, da se ovim putom pokreće napredak naroda. Ta.englezko križanje otelo je glas najboljim svjetskim konjem i svinjam, Harlemski kalam stekao je prvi glas u europskom cvietnjaku a što će spasti vinogradarstvo od filoksere, ako ne križanje, a zar nije obćenito već usvojena tvrdnja, da sve vremenom degenerira, ako se pasmina pasminom ne križa? Priroda stvorila je sebi povoljne zakone u mjeri takvoj, da se organički sviet zatrti ne može, pak ako prisilno čovjek i ovu ili onu speeiju utamani, to se križanj.em druge vrsti pojave. Najuspješnije se zaplodjuje vrst sa istom vršća, al se i umjetnim naprašivanjem ploda već u veliko okorišćuje na pr. u Francuzkoj, gdje se u vrieme CTietanja razne vrsti vinove loze međju sobom križaju za to, da se jača loza naproti trsnom ušencu uzgoji. Tvrdi se pak, da. je naravnim križanjem pomoću vjetra nestalo mnogo novih vrsti trsa i tomu se priključujem i ja uvjerenjem, da nestaje najstarijih vrsti trsa, te se vazda pođpuno nove na svieta pomole, a kao što je Darvin trag čovjeka iza stoljetnih križanja našao u Orang-utanga, tako se i naše listače i igljenače representiraju u današnjoj karakteristici naproti fosilnim ostankom jedne i druge vrsti bilinstvaj pak je nedvojbeno, da je pomoću čovjeka i vjetra križanjem mužkog i ženskog ploda nastala današnja generacija, koja u podpuno drugoj slici ipak je zbiljno potomstvo već i nenaličnih djedova, pa tko bi onda i podvojio, da i na^e vrsti hrasta ne prelaze dnevno ma i za zeru u druge vrsti? Mnogo je miliuna naroda, pa gdje su 2 stvora jednaka a još više miJiuna kitnjaka, lužnjaka zastire naše sume a gdje su samo 2 jednaka? Nema ih, prispođabljajući ih po samom obliku debla ili granju ili lišću ili plodu ili ma u čem. Mi vidimo, da.je u istoj vrsti neizmjeran prelaz, pa ako popostanemo |
ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 14 <-- 14 --> PDF |
´ \ ´ ^ 350 — kod naših najvriedmjih vrsti, kakovimi danas šamarimo, t j . kod kitnjaka ili lužnjaka, Baci ćemo, da kod iste stojbine pa ista vrst nz istu dobu znatnu razliku u svom dohodku imade, i jer uas manje ljepota već samo vrieđnost gospodarstvena zanima, za to se malko ovdje zabavimo. Za dobar podmladak skrbi gospodar, ako nabavi dobre pasmine, pak ju i križa ili kalami a mi šumari takodjer vrlo dobro znamo, da samo kriepak sjemenjak i kriepke mlade šume pođržaje, pa kad bi se toga držali, to bi već pomoću naravnog križanja sa vjetrovi bar iste dobrote vrsti uzdržali; al to tako nije i s toga uz našu sjetvu ne veselmo se niti liepoj žetvi naših nasljednika a niti se one Nobbeove ne držimo; „i najskuplje sjeme još preskupo nije" — već prepuštamo to ili nehajno naravi kod oplodnih sječa ili sijući ma kakvim sjemenom, samo da je klicavo. U dokaz toga evo ovo: Sjeme će najobilnije i najkrepce uroditi u onom razdobju, kad je tekući prirast drva najobilniji i to u muževnoj dobi, kako u kojoj stojbini izmedju 80—160 godina, a jer su naše šume prestare i prvobitno bolježljive od 200—400 godina, tko se tada nadati može od takve oplodnje i najboljem podmiađku? Iz naših šuma izvaža se godišnje za umjetnu sjetvu preko 5000 hektolitara žira a zar je jedan od ovih kupaca mnogo pitao za kontrolnu staciju sjemenja ili se obazreo na Nobbeove: „Momente der Werthbestimunug einee Samenkornes" — ta meni je dobro poznato, da niti -/^ ovog sjemena pravovaljano sjeme ne bijaše; akoprem je i 70^0 sigurno izniklo — pak hoće li naša šumska sjetva i tako napried? Kod naravnog pomladjivanja imademo sjemenjake, koji su preostali uz bivša haranja, pak su ili granaši nastali tako, da su u jednoj žirki po 2 i 3 sjemena (embrio) a deblovina ovih pokazuje uzduž cielog stabla po 2 i 3 srca a potomstvo ovih radja opet granaše, ili su granaši, jer je sjemenjak značajno rašljato stablo bilo pak kao što god je nadšumar Kienitz kod bukve pronašao, da rašlja rašlje proizvodi, tako se zbiva i kod drugih vrsti drva. Ili su 2, 3 i više zrna jedno do drugog nikla pa razvijajući se stabalce uz stabalce imademo danas po šumah do 3% ovako sraštenik dvo-, tro- i više granaša. Ili su sjemenjaci boležljivci i kržljave! te ne mogu niti dobru pasminu zastupati, pak ako označimo, da je kod oplođne sječe po jutru dovoljno 20—40 stabala, onda možemo i uztvrđiti, da takvih u sječinah popriečno, koji bi podpuni sjemenjaci bili, niti 507o oema. Uz ovakove sjemenjake uzgoji će naših šuma silnu štetu dočekati i s toga bi bio ovo osebujni razlog, da se i hrastići umjetno a ne naravno pomlađjuju. Kod naravnog pomladjivanja uz ovakove sjemenjake, kao što su po naših hrasticih, niesmo podobni niti križanjem vjetrova boljih pasinina uzmnožiti a liiesmo podobni niti proredjivanjem nevriednije individue pravilno iztrebiti. Izpod svakog sjemenjaka oplodjuje se za gornji broj ´1^— ´/i" dio površja a to će reći kod 1 jutra jnuiti zastrto SOjj*—40D´´ na jednom mjestu i ako se uzme, da kod uporabne dobe hrastika od 120—180 godina po jutru uz |
ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 15 <-- 15 --> PDF |
_ ´351,™ pođpimi sklop dolazi: 100—160 hrastova; tko tada može razrediti proređjivatije, da gbilja dobra pasnaina kao glavna sasto,;ina cstane a kud li manje, ako takvih loših sjenietijaka i 60´y« imade? Obratni je slučaj kod umjetne sjetve, gdje se dobra i nevaljana pasmina mieša, pak se ova i nehotice na gojilištu tako raztavlja, da možemo već do muževne dobe i četvrtinu proređjivanjeni više od VO´^/o individua, koji niesu vladajući, iztrebiti dakle i stalno 50*7^ najboljih pridržati a uz to se ne može, ne stojeći na istom mjestu, pomladak čestokratnih istih-generacija i pasmina pogoršati već mora križanjem bolji bivati, Mje samo to taj ra,zlog, već je umjetna sjetva iz svakog drugog razloga probitačnija, da se u nas pomladjuje, samo bi razlog ležali mogao u indolenciji. Malo ih je, koji se trude, da kod umjetne sjetve žir dobro za proljetna sjetvu spreme a još ih je manje, koji oko dobrog zakapanja nastoje i tako obično mjesto 70^0 tek do 307« žira nikne a ito je lakše već sjetvom žira uspjeti. Eno divnih dokaza oko Slatine, Vukovara i t. d. Umjetnom se sjetvom bezuvjetno dohodak šume povisuje a kulturni su troškovi mnogo manji. Žir skače u cieni, ako i jest danas žirovina u nas od komada 50-150 novčića, ipak ona za narod kako i u Njemačkoj vriedi i peterostruko, čitajmo 0 tom Burckhardta! Žir za kavu i ine surogate dnevno se više troši, pak se metrički cent prodaje po 4—6 for. a iz naših se šuma već toga godišnje do do 10.000 hektolitra izvaža. Bečimo, da 1 hektolitar žira vliedi efektivno samo 1 for., to stoji naravna sjetva tečajem 3—5-godišnjih oplodjivanja kod najbolje branjevine popriečno od 10—15 hektolitara žira ili toliko forinata a tko može uztvrditi, da uz 707o klicavosti, koliko se u žii^a uz šumai´sku kulturu polučiti može, više od 8000 do 16000 zrna treba? a to će reći, tek 1—1^2 hektolitra žira potrošit će se po jutru i neka stoji: sjeme . / . . 1 0—1-6 for. sabiranje . » . 1 0-1-5 „ sprema . _. . 0 1—0*2 „ sjetva ... . 3 0—6-0 „ ukupno . , 5*1—9´2 for. Zar nije to ipak mnogo jeftinije? Ta prištedjujemo ovako do 5 for. po jutru a povisujemo i dohodak prirasta za 2—4 godine, jer ne moramo toliko čekati, pak što je glavno, sijemo ono, što hoćemo, kako i gdje hoćemo, a pomažemo i narodu kod uzdržavanja svinjogojstva i opet mu dajemo rada i zaslužbe. U ^ našoj domovini dolazi godišnje na 8000 jutara pod sjetvu a to bi značilo toliko, koliko očuvati od propasti 80.000 hektoL žira za prodaju ili svinjogojstvo (t^ odgovorite, koliko 7« u šumi iztrune?) narodu bi se pak radno polje za 5X8000 = 40.000 for. otvorilo, a gdje ima u nas već naroda, koji se 2a posao ne moli! |
ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Niesam si zadaćom stavio, đa o tom upravo obširno govorim, pa kad ŠIBO njemačku šumar, škoki naslieđili u svem ostalom, za što ja i u pitanju sjetve ne siieđiffio? Šumaru, koji je sposoban žirom umjetno sijati, bit <;e taj moj račun vrlo razumljiv a po gotovo i onomu, koji žir za 500^0 ne podcjenjuje. Mi moramo biti sposobni za ogoju i procjenu, pa i ako to jesmo, onda naši drugovi njemački nieso, koji kod crnogorice, gdje je sjeme 0 vriednosti, ipak umjetno siju i dapače skupo presađjuju. Za moga života prolazio sam kroz mnogo mlađih sastojlna oplođnom sjeSom naravno pomladjenih i mnogi su se druži divili hrastićem, gdje u borbi jedan drugog gnjete a meni se to vazda pričinilo najvećom grehotom šumarstva i kad bi htio sravnjivati, mogao bi reći, da je to kao košenica (livada), koja ruke pomoćnice ne vidi, dok sjeme´trava podpuno ne degenerira i konačno pod plyg ne mora; ili šljivik, koji se divljaci prepustio, pa se sam nasadjuje ili sterana marva ili narod na pretesan prostor, da jedno dragom štete pravi. Nu zakoni prirode ne mogu se nadmudriti, pak ako to nad svim štujemo, onda ne smijemo upravo nikako i nikad naćin današnje naravne oplodnje odobriti. Nam je znano, da upravo prebornom sječom uzgajane visoke šume najveći dohodak drva imadu i ta je vrst ogoje naravnoj po prirodnih zakonib najbliža, a svaka je ina narodna ogoja ili čistom ili oplođnom sječom protuprirodnJK Uvjete proizvodne prirodi mogao je čovjek zaboraviti i mi novom naukom opet vidimo, da su uspjesi progalnog sjeka i tomu slični prebornoj sječi najbliži, pa za to ini i toliko znatniji prihodi. Tko pak može u oplodnoj sječi osobito s kratkim zaglavkom dovršne sječe tvrditi, da su podmladku uvjeti oni pruženi, kako to šuma sama sebi stvara, ako je prašumom i ako sve dobne razrede imade? Što se sbiva u takvoj prašumi, do koje nitko ne dospieva, niti ju požarom niti sjekirom ne ozliedjuje, niti joj marva sjeme pojede, niti se inače podmlađak ne ozliedjuje? Tlo je podpuno zastrto a žilje i krošnje zauzele su najveći prostor u zemlji i izvan zemlje; s toga i najveći prirast. Kod ovoga života razvijaju se najbolje race, jer samo najjače stablo može najdulji boj biti a porodica oplemenjivana križanjem biva ako ne bolja a ono ista. Kržljavaca, bolježljivaca tu nema a ne može niti granaša niti sraštenih da bude i to jednostavno za to, jer oni zabtievaju abnormalni razvitak krošnja, što susjedstvo potisne i utamani a ne može ih glavno i s toga da bude, jer mi već u najmladjih individuah jasno vidimo, da ako i sjeme najstarijih eksemplara najobilnije rodi, đa se ipak ne može izpod stabla pomladiti, već se samo ovdje ondje po koje prihvati a miliarde klicavog sjemena propadne; gdje se dakle prihvaća? — Vazda izmedju sastajanja krošnja najstarijeg stabalja a to iz toga, što je kod ovoga prostor najveći i za klicavost najpristupniji, pak i za to, jer što je mladje drveće, to se manje može medju njim sjeme pomladiti. S toga je upravo matematičnim razredjenjem glede užitka, tla, vlage, topline i t. d. u prirodi sve u sastojim razvrstano. |
ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 17 <-- 17 --> PDF |
853 Kako se to kod oplodne sječe zbiva? U jedan mah oplodila se sjecina, jer su sjemeriaci tako progaijeni i jer sjeme na sjeme pada; tlo je imalo od stare šume humusa i bilo vlažno mladoj biljci par godina, dok t)ije došla dovršna sjeća; sad opet u jedan mah nastaje sušno a po tom i prenagli prelaz u svem, pak biljka gtijeteći jedna drugu mora dakle sveukupno zaostati- Zar se ovako može najveći prostor tla i zraka izcrpsti? Nikad. Ne mora li u takvom prelazu već anatomija mlade biljke svojom naslagom godova pokazati abnormalnosti, koje se ma kada moraju osvetiti na qualitetu drva? Mi smo prieborne sječe odsudili samo na najviše vrhunce a progalni siek još se u nas udomio nije, pak kada smo već u sustavu, da jednolične sastojine obzirom na dobu gojimo, e onda nam i gornje razlaganje zagovara umjetnu sjetvu, jer na čistini sijano sjeme ne može doći u opreku prenagla prelaza u sušu, a odmah nikla biijčica lasnije se stojbini priuči, ako to za nekoliko godina bude, pa ovako razmjestiv umjetno biljku od biljke, da ju tek onda proredjivati moramo, kad 15—25. godinu postigne i opet tako umanjujemo prenagli prelaz iz pretrpana gustiša naravne oplodnje u proredjeno stanje. Na svršetku ove moje razpravice pokazat ću sada jedan abnormalni primjer kod lužnjaka. U naših hrastovih šumah nalazimo svagdje tragova ratarstvu, te sam već jednom u prepirci za hrast proti jasenu uztvrdio, da su hrastići u našoj domovini svagdje umjetno sijani ili za dobe Rimljana ili još prije a ostajem i danas kod toga. Ostajem kod toga još osobito! za to, što je nemoguće^ da se u prašumi abnormalni individui do najstarije dobe: kao glavna sastojina uzdržati mogu. (Naši hrastići niesu nikad prave prašume, niti bili već poradi prastarog svinjogojstva a sadašnja generacija i nema nigdje toga biljega, t^ gdje su joj naj |
ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 18 <-- 18 --> PDF |
´ ^ B54 — mladji doM razredi?) polag preduavedenog tumačenja, a eno mi imademo i premnogo abnormalnih najstarijili stabala i medjii inima rašalja pa sraštenili dvojnaša, trojnaša i \iše sr6ikara, svega preko ´d^j^. Da mi bude uspjelo upozoriti p. n. Sitatelje, od kolike je -vriednosti dati umjetnoj sjetvi prvenstvo, gdje se i ona Nobeova upotrebiti može „i najskuplje sjeme preskupo nije´´, upustit ću se sada i u dokaz vriednosti abnormalnih stabala naproti normalnom.. Evo ga: ^ M-^taoia J—l ´ a^ 1 00. --"1 O^ Oi VF^ C!5 U) a´ W- l-i K-l ´ t-^ M- t—l o sr, pr. c i CO — O O KJ t--^ ^ o B a O O^ ^ O´ O O K^ , 02 H; Ci. CO bi> to 05 05 C^ ^9 00 5 a duljina o o O O^ Oi O O OT !»< o fcO ;—j. Kockovina vš». uJ.- 0^ -J H^ ´^ 5? to a. S O O O O O Ci o O) ^ O^ Oi ^ ^ to o O O C71 <^ O O 0< , o sr. pr. M l e-( 0«) ? 1 w i-i. t-* ^ y-J. ._ i-J. W- to B daljina i Ox O^ to C^ fcO O? t^0 1 1 $0 2S "^ C3 vf^ ^^´ y<^ 00 to 5 Kockovina ci) (^ »JA V-1). CJ´ Oi C> Ol Ci o >^ Oi w- to to cc, ;?! to -:) C^ ^ OJ Oi C7< Ox 1 1 CTj CO ^ O O O (4^ o B sr. pr. Cl:) 1 1 1 1 v-* *-! t-i "-i t-^ M- t-i-1—´ CA? -?; ^^^ "^ >-^ ´ ^ t^ o daljina 1 os 1 OT coi K^ c» to to to to 5 KockoTina i ^ CO cji ´ h^ lA tt) -^li 00 02 O ^ Cn .4^ 02 OT Cn 1—1. H-1 »-> M H* O i rfs^ t-* p p =Xi CTi s Ukupna kocko 0 (^ (^ ^ Ui. ´H-^ OT ^ w vina — N^i> -<1 3; Oi CO CJ2 <7i . S5´ 4^ ´ to O *^ C5 Cn Oi ^ 05 SO ti -^ CO O O M^ -^ OO Vriedaost B „. i^ O OO 00 ^ *:i ^^ O bO Cl *=- to fcO ^ rf^ 00 02 o O h3 OvakoTili srastenili lažnjaka zbilja u naŠib hrasticih 8 V Balazimo. o tS) o o cr ´ ^ 00 00 ´-J C^ Oi »^ 05 ´ to >—» stabala CO 00 00 (yi . ij> o:, ~a CO 1 1 Oi Ci --.1 O O CT´ O« to E sr. pr. 1— CO M -´ H-* 1—1. t—1 1—1 B i 1 fcL=-O OS CTv Cn -a 03 00 dulj na (TT 0^ fci) p I-* O ^Ii- 4^ C?i OT s Kockovina "—^ oi -a c^ E^b ch -^ sto 1 4^ to . O 03 i4i^ utiv ^ CD )—I ´a ^ O (^C fO IO) 02 05 00 ^GO O;) 00 CO Oi -^ tS -i -i vriednost 05 O i^ . cni CO OT Oi cn O >f>- Oi O Ci crt o Proračunane ove vriednosti proizašle su pomoću skrižaljke dužiearstva za normalnu tehničku debloviuu po I)amelovsky-u, uzev 100 for. pro 1000 kom. noute duge. |
ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 355 — Da uzmogiiem što razumljivije brojke u gornjem izpitaiki2 protumiičiti, to ću odtnab. ovdje priklopiti prorez dvojoaša u mjerilu 1 c^ti^ --´= 8 cm. (triipca srašteKOg hišnjaka -= dvojnaša = dvosrčara, = dupljaša u površini od 988 četvornih jedinica si. 2.), Nacrt ovaj predočuje razstavijaTije trupca izpođ grana za dužicCj pa izdaje svaki dio sraštenih stabala 2 reda norjualno širokib. francuzkih duga a sto je normalnog svojstva za ovu robu te abnormalno ili manje vrieđno iii podpuno Bevriedno, to već i tumačenje nacrta pokazuje i ako poiag toga tražimo opložje ovog proreza, kao za elipsu sa osiioviconi ab i cd iii konstruktivno, to proizlazi, da ovo iznosi 988 četvormii jedinica, koje su ovako razmještene: dio: I + r ´== 2 X 205 = 410 četvornih jedinica == 41% „ ii4-ri + nH-n ´ = 4x ?o = 280 = 29 „ „ III H- Iir = 2 X 27 =-- 54 = 5. ^ IV + IV^ :^2x 122 = 244 == 25 „ Ukupno oplošje = 988 četvornih jedinica = iOO „ Za to i moramo računati vriednost ovakove abnormalne quaiitate sraštenih trupaca sa 6´7« normalne ciene, jer se dio Il + II-f-lI´ +i r od 29«/o tek na ^/s vriednosti normalne ciene unovčuje, ili sa 197*^ normalne ciene uzeti može; dakle i normalno vriedna deblovina I + I iznoseći 41 % ^^ još ona 11 + 11 + ir + ir iznoseći 19% i ukupno 41+ 19 =: 60®/(i normalne ciene iznaša. Preostaje mi dakle još reducirati nenormalnu qualitatu u granah dvojaaša, pak kao što sam za srasteni dio debla nacrtom u kratko predočio potrebno, tako evo sliedi i nacrt A = prorez normalno samostalno razvijenog debla promjerom od = 52´2 cm, naproti nacrta B =--- prorez grane, koja je vazda eliptična s popriečnom osovnicom od 50 i 60 cm. Ako su oplošja u nacrtu A i B jednaka, pa se u 2 reda duge razstavC; razgontaju i u dugu izrade; onda proizlazi, da na 370 četvornih jedinica ovaj odpadak dolazi: Kod A = 46 četvornih jedinica za vanjski red „ A = 24 „ „ j. nutarnji red Ukupno == 70 četvornih jedinca = 20^´/^ Kod B = 52 četvorne jedinice za vanjski red ., B = 50 četvornih jedinica za nutarnji red Ukupno = 102 četvorne jedinice = 2S´Vo Srčika odpada jednako; dakle je u grane višak ođpadka 28 — 20 = 8% ; nn sbog contradiametralnog kalanja nije u grane naproti samostalno uzraslom deblu nikad tehnička vriednost ista, te je duga izvitlana i t, d. i za dobrih 12% manje viedna, pak za to i računah debloviivu grana za 2o% normalne ciene manje. (Skrižaljke Danhelovskog i Dursta niesu za ovu abnormalnost skrbile.) |
ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 20 <-- 20 --> PDF |
oplošje: I i V jest normalao razvijen dio deblovine centriĆno oko srca „ U, U i IV IV „ Benormalno „ ,, „ excentn6no „ „ ^ lir i liv „ normalno „ „ srčike kao odpadak dnge - IY. i IV.´ „ abnormalno ^ „ deblovine kao od.;adafc duge Crfa: a b jest osica 120 cxn. duga; crta: c d Jest osJca 90 cm. duga |
ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 857 ™ V V blronrt sastojine Siijkovac od 400 jutara, iste stojbioe nadjeno je navedenm 8 srašteiiih lužnjaka, koji su ss podpuno sjimostalno u krošnji i žiiju razvijati mogli a tako su isto i ovi 8 samostalno raz-vijeni a doba irn je poprečno ista. Pogon žilja sraisfcenih po 2 stabla a osobito rašlje istih nagniiv se jedna od druge zauzele su i krošnje ovih daleko veći prostor zraka već istodobnih samo stahiib lužnjaka i time vidimo, da je tehnička kockovina 8 sraštenih lužnjaka == 89-14 nr´-a 8 samostalnih rivala = 62-12 nr´*; dakie i mnogo manja, pa ozprkos tonm vrjeđniji su potonji za 517-93 — 479-82 f. 38-11 for, ili ako si sraštenih 8 razdvojimo na IG, onda tek ovo jedno vriedi 29°94 for., dok je samostalno = 64*75 for. ili za 64*75 ~ 29´94 = 34´81 for. vrjednije. To je slučaj kod najkrupnijeg stabalja, gdje se odpadak umanjuje a kod tanjeg hrašća vriedit će sra^teno stablo tek 20-50 % vrednoati samostalnog hrasta iste tehničke koekovine- Kad bi pak računali za primjer 1 srašteno stablo, kakovo je ono u izpitniku 89-14 ., ,„ 3 479-82 . ^^ no f . ^ . ^ poprečno sa —^-= ll´17 m^ = —-— tor. = o9°98 for. naproti isto tako krupnom samostalno razvijenom, onda se uaovčuje kod iOO for. 1000 monte duge 1 m^ = 10*85 for. ili cielo stablo sa IM 7 X 10´85for.-= 121-19 for. a to je znamenita razlika, koja me je takodjer potakla, da to u prilog umjetne sjetve iztaknem i na dobro šumsko sjeme upozorim! M. M. R. Imovna obćina 2. banska. Povodom tim, što će naše dom.aće hrv.-slav. šumarsko družtvo držati ove godine svoju redovitu na br. XIV. glavnu skupština u samoj banovini, ćutim se ponukanim s ovim izvješćem članove i prijatelje našega domaćega šumarskoga družtva a i same banovine upoznati s gospodarstvenim! prilikami i odnošaji druge banske imovne obćine. (JospodarstveMJ. odnošaji. Posjed druge banske imovne obćine prostire se širom postojale druge banske krajiške pukovnije, koja je obsizaia s gradom Petrinjom i Kostajnicom 25´27 četvornih milja i sačinjava danas jedan dio županije zagrebačke i požežke (u zagrebačkoj 23´65 milje a u požežkoj 1-62 g milje). Šume druge banske imovne obćine tvore stranom hrastove porastline u Posavju 1 PokupjUj stranom mješovite porastline od bukve, hrasta i kestena u pogorju. Posjed taj obsiže 39.375 jutra i 249[J** ^ ^^ 1600Q^. pak se razvršćuje na površinu: a) šumom obraslu od 83"918´14 jut b) čistina za pošumljenje sposobnih od . . 4.350*01 „ c) neplodnu od . , , l´105´OO „ |