DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 43 <-- 43 --> PDF |
. \ ; . , — 331— načini kolibicti iz granja na kakovom otvorenom´ mjestu ili na ruBu šume. Pred ovn priveže se ušara 10 — 12 koraka daleko na kakvu granu ili etalak. Hoćemo ii se dočepati ptica grabilica, to nam valja ved prije zore u kolibici biti a ušara, na svom´ mjestu, da ptice izteet^i zorom iz šume već ušaru opaze, na što će one silnu buku di nalietati kobci, mišari pa i sam prevejani jastreb, kojega se tada lako dočepati modi. Čekanje u takovoj kolibici pruža lovcu ugodnu zabavu osobito u jeseni, pak je najbolje sredstvo, da se okoliš od grabilica oSisti, L. Sz. Okamenjene šume. Za cielo je od svib okamina najvelićanatvenija ciela okamenjena šuma. I sbilja imade cielib šuma, u kojib se je svako pojedino deblo pretvorilo u bjelutčanu masu. Ta ogromna množina okaminil zaprema veliki prostor. Debla drveda gdje povaljena, gdje opet stojeda prctvoriše se u abat, kaicedon, kristal i ametist ( Osobito su zanimive šume od ahata blizu Ka´ra, mala i velika šuma blizu Dzebel- Makattama, koje se mogu pratiti kroz cielu libijsku pustaru do same Abissinije. Livingstone našao je sličnu okamenjenu Šumu nedaleko žalova Zambezlja, a dr. Teljčid´ u Angoli, Osobito su Česte takove šume u Tunisu i Algieru, no najveličanstvenija je svakako okamenjena Šuma u Arizonu, udaljena 8 milja na jug od Karriza, željezničke postaje u Ababskoj grofoviji. Tamo se nalazi na prostoru od tisudu akra preko milijuna tona okamenjenoga drveda. To okamenjeno drvede zasuto je vulkanidkim pepelom i lavom, iznad kojib stoji sloj pieska na deset metara visoko. Mnoga od tih stabala dugačka su do 50 metara i deblja od metra, Ovakovib stabala, koja se pretvoriše u bjelutak, ima mnogo u Lug-Nigu u Irskoj^ na otoku Arranu zapadno od Škotske, na Javi kao i na mnogib drugih mjestili, medju ostalim i u Njemačkoj i t. d. Pita se, kako su se ta debla mogla pretvoriti u bjelutačnu massu? Poznato je, da kremenove kiseline imade vrlo često u bilinstvu. Na otoku Trinidadu nadjena su još živa debla,, kojib je kora u dubokoj starosti bila tako proniknuta tom kremenovom kiselinom, da, su ne samo stanice nego i stienke izgledale kao bjelutačna massa. Nekoje vrsti bam-. busove trstike izlučuju takodjer kremenovu kiselinu kao neku posebnu massu; ova postaje prozračna, kad se navlaži vodom. Eazumije se, da ta količina kremenove kiseline ne bi bila dovoljna, da pretvori Čitave Šume u kamen, več je u tu svrKu potrebna ogromna množina te kiseline, kako ju izlučuju na primjer Geyserova vrela na Islandiji.- Bez dvojbe, da se je i šuma u Arizonu okamenila uslied vrućih vrela, kojih je voda bila puna kremenove kiseline. U nekih slučajeviK sadržavaju i vode gorskih bujica dosta te kiseline, da- okamene drveće preko kojega teku. Sve ove okamine od velikoga su interesa za geologe, nu najveliČanstvenije su svakako abatove šume kod Kaira i velika guma blizu Arizona. (0 šumi u Arizoni donjeli smo pobližu viest jur na strani 36. 0. I. od god. 1888.) Kazalo odaljenosti pojedinili mjesta na Dunavn, Dravi i Savi. Na Dunavu : od mosta u Budimpešti do: Vacza 31-8., do Vel. Maroša 4T-0., do Szoba 59*1,, do Grana 71*2, do Piszke 9rO,, do Almaša i03´9., do Nov. Szonya i Komorana 119*8., do adny6 144-1., do Medve 157-0., do Szap-a 1G4´6., do Boš-a 172-9.. do Ašvany-i 175-2., do Lipold-a 181-3., do Remete 184*2., do Sjlj-a 191-1., do Kortvei/eš-a 204-0., do Sarndorfa 217 7., do Požuna 232´1*, do Thebena 243*5., do Hainburga 247-3., doFischemend-a273*8 , do Beča (Kaisermlihl) 292-0., do Fromontora 9´2., doTeteny-a 15-9.,. do Adonja 41´3.5 do Szalk-a 08 2., do Apoštag-a 77-3., do Duna-Foldvara 89-4.. do Harta 1()0:3. do P^ikš-a 114-5., do Kaloče 125*1., do Dombori-a 141-8., do Gfamenc2:a " 151-7., do Baje 174-4,, do Dana Szekeso l^S´l.^ do Mobača 206-3., do Berdana 232-1,, do Apatina 267-7,, do Dravskog ušda 285-9,, do Gomboša 3004., do Dalja 313-3,, do Vukovara´331-6., do Iloka 365"0., do Palenke 370-9., do Čerevića 392*6.^^ do Eutoka 3-96-7.^ do Nov. Sada 411´9 kilometara. |