DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 327 ™ Aleksander Perrin nmro je, kako đotna(!i časopisi javljaju, pred nekoliko dana u Krajevi u Bumiiijjgkoj u dobi od 06 godina. Našim šumarom bit 6e dobro poznat pokojnik, jer je bio jedan od uajvrafcnijih tr^ovskcn. s drvi a nažoj zemlji. Prazjcuz, rodom iz M Zagreb. Perri n bio je u zadaje doba sudrug tvrdke Pierre et Perrin^ od kojih je prvi takodjer u Euramtjskoj prošle godine umro. Perrin bio je ne samo u Zagrebu ved u cieloj Hrvatskoj i Slavoniji veoma poznata osoba, kao trgovac bio uzorna znaSaja i Da dobrom glasu u trgovačkom svietu. Svaki trgovac rado je bio u svezi s fivmom. Pierre & PxirriB. A Perri n ostavlja dva $m\ Henrya5 koj je Inžiaieur u Francuskoj i Leona, trgovca u BeftUj koji je prije nekoliko godina ožeuio gospodjicu iz odližue ku(5e hrvatske, Uz^eo si za ženu Štefanija^ kćerku pokojnoga dvorskoga savjetuika Mrzljaka. Ovaj gubitak žale ne samo prijatelji Perriuovi, ved i mnogi drugi u drvarskoj branžij koji gube s njime izvrstna poznavaoca drvarsko-tržištaib prilika, jer je tvrdka Pierre i Perrin spadala medju prve pregaoce trgovine s drvi u nagoj domovini. Slava mn I Sitafce» Barbarizam. U mjesecu travnju t. g. unlštiše do sada još nepoznati zlotvori jedne noći do 80.000 komada jedno- i dvogodišnjih biljka u kotarskom obcinskom šumskom vrtu kotarske Šumarije karlovaSke^ prouzroSiv time štete preko 100 for. Doista grdi je to znak pokvarenosti i zlobe i žalostna ilustracija odnoiaja, uz koje na§i urbarno obdinski Šumari službovati i raditi moraju, Isttingerov štap ZBL sadnju žira dalo je kr. držav. šumarsko ravnateljstvo n Zagrebu, nakon Sto je vlastniku odkupilo pravo proizvodnje, Z-A sve podruSne kr. Šumske urede kod zagrebačkog orudjara F. Lenarda (Zagreb, Prilaz) uz cienu od 2 for, 50 nČ. po komad posvema iz željeza priagotoviti. Tako svrsi shodno priude§eai stroj odgovara sada posvema svrsi a naročito se preporuca ondje, gdje se je bojati, da bi nam miševi uništili nasadj kao i u onih bukovih i inih mješovitih sumali, gdje se radi samo o mjestimičnoj sadnji žira. PfisteroF stroj 2a impregniranje bukovine, koga je zagrebački konsorcij netom i na bečkoj šumarsko-gospodarskoj izložbi izložio, jeda n j e najinteresant niji h objekat a izložbe , svraćajući na se pozornost svijuh interesenta. Družtvo je dobilo jur njekoHko ponuda za odkup. Stroj sam funkcionira na izložbi, predoSujući demonstrativno načiu radnje kao i jur impregniranu bukovinu u raznih stadij ih, bojah i uporabi. Ima tuj ne samo svake vrsti bojadisauog drva, već i izradjene robo, poput sllpera^ dužica, parketa, stupova, kusaea za taracanje kaldrma, raznih rezbarija iz impregniranog drva i t. d., koji predočuju sve do sada baš nenadkriljeni način i valjanost radnje toga stroja. Šumarsko-gospođarski kongres u Beeu obdrgavat će se po jur ustanovljenom programu od 1, do 8„ rujna t. g. Glavne točke programa jesu: Dne 1. rujna navečer sastanak učestnika. 2. rujna od 8—-10 sati jutrom i od 1 do 2 sata po podne prijava u pojedine odsjeke i t d. ; od 10 do i sat plenarna sjednica. Po podne posjet izložbe. Dne 3. od 9 do Ž sata sjednice pojedinih odsjeka; na večer zajednička zabava. Dne 4-. rujna od 9—2 sata sjednice, po podne zajednički posjet izložbe. Dne 5. prije podne sjednice, po podne zajednički izlet. Dne <6. prije podne zaključak sjednica. Dne 7^ 2iajedm6ki posjet izložbe. Dne 8. ekskurzije. Do sada je jur stiglo odboru prijava sa sviju strana svteta, tako iz Njemačke, Praucuzke, Euglezke, Ruske, Rumunjske, Italije, Belgije, Amerike i Indije, za tim oaalo ne od strane sviju gospodarskih. Šumarskih, ribarskih i živinarskih družtva Austro §garsk/;. Potanji se programi dobivaju kod odbora za kongres (BeČ I„ Herrengasse IB.), ndje ^-e karte za sudjelovanje po 10 for, mogu dobiti, koje ovlaštuju se samo ga ulaz |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 32S " k Izložbi, voć se iijiitil pcs^ianva takodjer i pravo sa bczplatnu dostavu sviju izvještaja Drveća s bielikoia.. Medju mnogovr^tcitn Šumskim drvoćem, koja kod nas rastu, imadu aiiioga ta svojstva, da im godišr>jl prirast drva bieiikom raste, koji se tek a podužem vrcmeiip. n dozrelo drvo pretvori. Tako možemo na prerezanom deblu hrasta lužnjaka bielik laa prvi mah opaziti, jer se po bieloj boji od starih godova u drvu znatno razlikuje. Taj godišnji prirast drva bielika ograuičes:i je kod raznih vrstili drveća na neki sta^ioviti broj godova (kolobara) i tako svaki kolobar bielika potrebuje onoliko godina, koliko se godova prirasta bielika na deblu stalno nauizano nalazi, dok postigne pravu boju u drvu i podpunu zreJost tako, da se za tehničku i grudjevmi porabu upotrebiti može, Drvec´a, koja bieiikom piiražćuju, aavest ću iz moje sbirke, koja mi dovoljna gradiva pruža i to su ova: Broj godova bielika. Hrast lužnjak — Quercu3 pedunculata 10—15 Hrast kitnjak — Qaereus sessiiiilora . 10—15 Hrast naedunac — Quercus pubeseens 10—12 Kesten pitomi — Caataiiea vesca ´, 7— 10 Briest crveni — Ulmus campestre 8—10 Dud bleli i erni, Morus alba et nigra 6—8 Bagrem — E.obinia pseudoacacia , 5—8 Šljiva bistrica — Pninus domestica 8—10 Orah — Juglans nigra . , , , 5—8 Višnja — Prunus cerasns 4—6 Iva biela — Salix Caprea , 7—10 Vrba rakita — Salix purpurca . 4—G Pasjakovina — Ubannus catharticus 3— 5 Frušljikoviua — Rhannus frangula 3—5 Divlja trešnja — Prunus avium 5—7 Kozilae obični — Lonicera Xylosteui[n 8—10 Tiiovina — Cvtisus Laburnum . , . . 3—6 Ruj kiseli — lihus typhina ... . 3—5 Trnjina — Prunus spinosa . , . . . 3—6 Kurkoviua širolistna — Evonymus latifoliua 4—6 Klekovina — Pinus Mughus 10—14 AriS — Pinus larix „ 12—18 Tisa — Tax!2s baccata 15—20 Borovica — Juniperus Communis . , . „ 10—12 Kako je po gore navedenih vrstili drveća razabrati, raste bielik na onih vrstib drveća, koja imadu a kori najviše trieslovine, a i draga važna svojstva, Sto su ta drveća najstalnija i najčvršća za tehničku i gradjevnu porabu a obratno su opet ta drveća iia gorivo losa prema onim, na kojim bielik ae raste kano: bukva, grab, cer, jasen^ javor i mnoge druge vrsti drveća. J, E. Crni brzan (TacJivpetes a^uilus). Medju morskimi pticami, koje ocean tropitjuih pokrajina oživljuju a i dalje gore do umjerenog pojasa dopiru najljepša i najzanimivija je ,.crni brzan (dcr Fregattvogel)." Krila su mu osobito duga i zašiljena, a prama tomu mu je let izvrstan i dugotrsijan, Sep, koji jo poput onog u lastavice urezan, veoma je dug, služi kao kormilo pri letu i sastoji iz 12 pera. Boja je starog mužjaka u obće eraedje crna \ na glavi, zatiljku, hrbtu, prsih I postrance Je sjajno zelene kovinske boje; krila i rep su mu snjedja. Oke je tamno sinedje ili sivo smedje boje m s´pijno modrom vostanlcora obko- Ijeno, Kljun je kod korjeiia 3v-etIo modar, u sredini bici, a na vrgku rožnat, Giša je |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 41 <-- 41 --> PDF |
~ 329 ~ v.^ninč&sto cnv?ia, a TMga evietlo karmimisfe Loje. Brznn , kad je hrA^icu. ^iug jo U)8 cm.; 8iriiM od v.r5ka do vrška krila iz»ašk 2;-K) cm., tiuljiua knln 65 om, A repa 47 ca-, dok mu je juijvethi t^žitia po prilici I Va klg. La^anost lieU i veoma razviU krila omogućuju mu izvstnrednu hrxhm xi letu, koja mu dobro shizl ne s^mo kod hvatanja letećih riba, koje su mu gkvna hrana, već i za prevaljivaiije vclikiL daljina, koje on danomice od svog gajezda na obali do onih injesla mora prolaziti, gdje si običaje hraiui tražiti. Kaci ga je kadkad 70 — 100 milja, nu obilno 20 — 30 milja udaljeii^> od kopna, kako ribari ili po ciele ure M zraku iijekom lakoćom i udobnošću kraži, dok ne opazi koju ribu, na koju se onda strielovitom brzinona i sjegurnošću strovali. Ulovi li koju ribuj to ju dva tri puta pusti pasti ali ju uviek u zraku jo5 ulovi i to tako dugo radi, dok ju ^godtio tako zgrabi^ da lu u zraku lagano progutuuti tiiože, Eibaru i putniku na otvorenom rnoru pruža tako zaaimivu sliku, jer si čovjek ne može ništa ljepšeg predstaviti od tog gracioznog kretanja u zraku, a osobito za trajanja jakoga vjetra. — Uviek ga je gamo u zraku vidjeti, kako lebdi; riedko kad pliva na vodi, akoprem su mu i noge providjene opaami za ulivanje. Na kopnu je nespretan kod hodanja, ali je za to u letu, Sto se lice gracije, sjegiirnoati i brzine nenadkriljiv. Toga si je svojstva i svjestan, pak poput drzovitog razbojnika nasrće medju delfine, otimajući im plien rek bi iz ždriela. Na kopno se vraća, ćim se vrieme promieni. Gnjezdi na visokom drveću, gdje ženka dva do tri jaja s debelimi IJuskami snese. — Ornog brzana je veoma fcežko ubiti, a jos teže živa uhvatiti i u snžanjstvu uzdržati; s toga se o njegovoro životu u sužanjstvu još ništa saznalo nije. Uporaba orla za lov kod Kirgiza. Nomadskim narodom aziatskih visokih stepa shTŽi. već od vajkada za lov na zvjerad ne samo sokol već i suri orao (aquila fulva); pak je takav dressirani orao kod njih u velikoj eieni. Istinitost te uporabe potvrdjuje i sam Brehm u svojem opisu životinjstva na temelju vlastitog izkustva, predočujući ujedao i postupak Kirgiza kod poduke toga orla. za lov, kako s3iedi: Kirgizki lovci nastoje ponajprije surog oria kao mladog još u gnjezdu uhvatiti, odhrauiv ga onda kod kuće uz; veliku pazku. Mladi orao dobiva hranu uviek samo na ruci gospodarevoj za to, da se na njeg nauci. Kad se već valjano opernatio, to se uviek nakon branitbe nekom kapom pokrije, koja mu pneči uzletjeti, pak tako nau(5i mirno sjediti na ruci, dok gospodar s njim okolo hoda ili jaši. Ujedno mu gospodar neprestance svoj znak (fućkanjem) utuvljuje. Orla je mnogo lakše uvježbati nego li sokola^ akoprem je jači, divjjiji i plašijiviji. Kad je orao već sasma razvit, izjaši lovac s njim u stepu, pak mu najprije dozvoljava nalietati na manje sisavce (na pr. svizce). Na sedlu sprieda prlćvrSćena je ručka, na koju lovac ruku obučenu u rukavicah naslanja, za to, da mu uslied te^Jne ptice ne mslakše. Kad lovac uzjaši na kej brežuljčić, odakle može lako okoliš pregledati i ugleda prikladnu zvier, pusti orla uzletjeti. Orao naleti doduše namah na istu, nu iz početka bit će nespretan, pak 6e mu mnogi SVIZSLG prije u rupu pobjeći, no sto će ga ugrabiti; nu do mala izvježba se u toliko, da mu ne će nijedan više izbjeći. Kad se orao naučio već valjano na slične životinje nalietati i loviti ih, tad se upućuje lovu na lisice. U tu svrhu budu lisice pogonići jahači krenute i proti iovcu tjerane, koji onda u zgodnom času pusti orla uzlotjeti Orao uzvine se u visinu, okruži liju nekoliko puta^ pak se onda okomito na nju spusti utisnuv joj paudže svoje u stražEJi dio tiek. Lija obićjao na to okre^ac glavu i nastoji orla ugrizti- Svagda ee tada orao malo digne u zrakj a or.da navalu obnovi udarajisići svoje pandže sad u glavu sad u oči {ijine, dokle god fata B:%sma. ne obmogne. Nadošavgl .iovci utuku ju sasma. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 42 <-- 42 --> PDF |
^ 330 — Orao, koji je Y&6 više puta tako za lov na lisice upotrebljen bio, nalieće na pokon i na samoga vuka; nu kod to^i je veoma oprezan, jer znade, da ga sam utarnaniti ne može. Način, kojim nastoji dočepati ga se isti je kao 1 kod lova na lisice, on se sunovrati okomito na nj pak ga tako dugo proganja udarajuf^´l krilima i pandžami po njemu, dok ih lovci sa psi ne dostignu i dvojbenoj bitci ne učine kraj na štetu vučju. Kad je tako orao ve(5 i za lov na vukove rabljen bio, naliece i na antilope i ostalu zvjerad ; a kao takav svakomu je lovcu Kirgiza nenaplativ, O lukavosti i razboritosti nekojili životinja pripovieda jed.-m prijatelj ovo ; Bio sam prinužden na dulje vreuieua otići u kupalište, pak sara poliranio svoga ma´oga i debeloga Boxa kod svoga znanca. Ovaj ga za to doba naučio apportirati i na rieč ,.scbon bitten" na zadnjima nogama sjedjeti, a svaki pufc dakako, kad je ta produkcija Taljano Šzpala, nadario ga komadićem sladora. Taj prijaf^elj imao je jednu papigu ,,Lora´^, koja je sve to pozorno motrila. Kad sam se povratio s puta, to je Box često i rado posječivao svoga prijašnjeg učitelja, ukrao se u sobu te zauzeo svoje obično mjesto pod stolcem. Za vrieme takovih posjeta dogadjao se uviek ovaj Čin, kad su Bos i Lora sami u sobi bili. Papiga je zapoviedila; ^Box apporrrt!´´ Siromah mali Bos uviek je onda ko lud po sobi okolo skakao tražeči predmet, kojeg bi imao apportirati, doklegod opet Lora nije rekla j,Box — schon bitten!" Tada je Box do kaveza dotrčao, sjeo na zadnje noge, a papiga mu onda kao za nagradu bacila kljunom komadić sladora iz kaveza. Kapitan Mr. Clure, koji je putovao na sjeverni pol, pripovieda, da su se na njegovoj ladji Investigator zvanoj dva gavrana udomaćila. Momčad ih je pustila na miru i tako se vremenom ovi tako pripitomise, da su bez straha za vrieme ručka dobačene zalogaje kupili, što je psa, koji se nalazio na istoj ladji, tako razljutilo, da ih je uviek derao. , Kad je pak posudje na kopnu čišćeno, tad su poraenuti gavrani uviek i navlaŠ prieČils put psa do toga mjesta; pa kad Jh je poČeo proganjati, tad su ga oni lepršajući polagano pred´ njim daleko od toga mjesta odmamiti znali; a kad su se s njim dobrano daleko odmakli od obale, poletjeli su ravnim putem natrag: dok je tim načinom prevareni pas natrag stigao obično su najbolje zalogaje već pokupili bili. Slični pojav lukavosri pripovieda i posjednik jedne kuje i njezine mlade, koje je kroz neko vrieme iz jedne zdjele hranio. Na jednom izmisli mlada iz zavisti, Što njoj mati najbolje komade po^dere, sliedeću prevejanost: Za vrieme žderanja iztrČi na´ jednom iz sobe, pak poče kod zadnjih vrata hodnika žestoko lajati, kao da netko vani stoji. Na to iztrČala i stara do tog opasnog mjesta, mlada se pak onda brzo povratila, izabrala najbolje komade i proždrla ih prije, no što se povratila prevarena stara. Nekoliko puta uspjelo je to toj m>iloj pvevejanki, nu kasnije se već stara nije više 2Hvarati dala tako, da su se napokon počele kod jela grizti ; pak ih se s toga moralo radi kućnog mira razstaviti. LiOv na ptiea grabilion pomoću ušare. Ušara spada u vrst najvec´ih sova, koje 80 kod nas nalaze, pak je i najjača iioćna grabiliea. Lovu nanaŠa veliku gtetu tamaneći mladu zvjerad ; s toga ju i svaki lovac, gdje ju samo nadje, rado proganja, akoprem se je Često s mukom samo dočepati može, Ušara se zadržaje samo u velikih šumah a osobito n onih, u kojih imade strmih pećina, jer se rado u pukotinah istih gBJezdi. Napušta svoje gnjezdo samo n veČer. Živi bigamiČki ; ženka iznese dva krug-´ Ijasta biela jaja, koja nakon S tjedna izlegu. Tzvaljenim mladim donašaju tada hrane u izobilju, dok sami na toliko ojačaju, da hrane tražiti mogu. Hoće li dakle koji lovac´ dst, u^aru za lov upotrebi, najbolje je, da prouaŠav gnjezdo, najprije stare dočeka i ubije , mlade pak nf*ka izvadi i kod kuće uzgoji i pripitomi- Budući, da je uŠara noćna ptica, na koju danje rado navaljuju, uajlaglje se je danjih grabilica dočepati, ako ušarn gdje na prostom mjestu postavimo tako, da ju ostale ptice mogu vidjeti. Lovac si pak |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 43 <-- 43 --> PDF |
. \ ; . , — 331— načini kolibicti iz granja na kakovom otvorenom´ mjestu ili na ruBu šume. Pred ovn priveže se ušara 10 — 12 koraka daleko na kakvu granu ili etalak. Hoćemo ii se dočepati ptica grabilica, to nam valja ved prije zore u kolibici biti a ušara, na svom´ mjestu, da ptice izteet^i zorom iz šume već ušaru opaze, na što će one silnu buku di nalietati kobci, mišari pa i sam prevejani jastreb, kojega se tada lako dočepati modi. Čekanje u takovoj kolibici pruža lovcu ugodnu zabavu osobito u jeseni, pak je najbolje sredstvo, da se okoliš od grabilica oSisti, L. Sz. Okamenjene šume. Za cielo je od svib okamina najvelićanatvenija ciela okamenjena šuma. I sbilja imade cielib šuma, u kojib se je svako pojedino deblo pretvorilo u bjelutčanu masu. Ta ogromna množina okaminil zaprema veliki prostor. Debla drveda gdje povaljena, gdje opet stojeda prctvoriše se u abat, kaicedon, kristal i ametist ( Osobito su zanimive šume od ahata blizu Ka´ra, mala i velika šuma blizu Dzebel- Makattama, koje se mogu pratiti kroz cielu libijsku pustaru do same Abissinije. Livingstone našao je sličnu okamenjenu Šumu nedaleko žalova Zambezlja, a dr. Teljčid´ u Angoli, Osobito su Česte takove šume u Tunisu i Algieru, no najveličanstvenija je svakako okamenjena Šuma u Arizonu, udaljena 8 milja na jug od Karriza, željezničke postaje u Ababskoj grofoviji. Tamo se nalazi na prostoru od tisudu akra preko milijuna tona okamenjenoga drveda. To okamenjeno drvede zasuto je vulkanidkim pepelom i lavom, iznad kojib stoji sloj pieska na deset metara visoko. Mnoga od tih stabala dugačka su do 50 metara i deblja od metra, Ovakovib stabala, koja se pretvoriše u bjelutak, ima mnogo u Lug-Nigu u Irskoj^ na otoku Arranu zapadno od Škotske, na Javi kao i na mnogib drugih mjestili, medju ostalim i u Njemačkoj i t. d. Pita se, kako su se ta debla mogla pretvoriti u bjelutačnu massu? Poznato je, da kremenove kiseline imade vrlo često u bilinstvu. Na otoku Trinidadu nadjena su još živa debla,, kojib je kora u dubokoj starosti bila tako proniknuta tom kremenovom kiselinom, da, su ne samo stanice nego i stienke izgledale kao bjelutačna massa. Nekoje vrsti bam-. busove trstike izlučuju takodjer kremenovu kiselinu kao neku posebnu massu; ova postaje prozračna, kad se navlaži vodom. Eazumije se, da ta količina kremenove kiseline ne bi bila dovoljna, da pretvori Čitave Šume u kamen, več je u tu svrKu potrebna ogromna množina te kiseline, kako ju izlučuju na primjer Geyserova vrela na Islandiji.- Bez dvojbe, da se je i šuma u Arizonu okamenila uslied vrućih vrela, kojih je voda bila puna kremenove kiseline. U nekih slučajeviK sadržavaju i vode gorskih bujica dosta te kiseline, da- okamene drveće preko kojega teku. Sve ove okamine od velikoga su interesa za geologe, nu najveliČanstvenije su svakako abatove šume kod Kaira i velika guma blizu Arizona. (0 šumi u Arizoni donjeli smo pobližu viest jur na strani 36. 0. I. od god. 1888.) Kazalo odaljenosti pojedinili mjesta na Dunavn, Dravi i Savi. Na Dunavu : od mosta u Budimpešti do: Vacza 31-8., do Vel. Maroša 4T-0., do Szoba 59*1,, do Grana 71*2, do Piszke 9rO,, do Almaša i03´9., do Nov. Szonya i Komorana 119*8., do adny6 144-1., do Medve 157-0., do Szap-a 1G4´6., do Boš-a 172-9.. do Ašvany-i 175-2., do Lipold-a 181-3., do Remete 184*2., do Sjlj-a 191-1., do Kortvei/eš-a 204-0., do Sarndorfa 217 7., do Požuna 232´1*, do Thebena 243*5., do Hainburga 247-3., doFischemend-a273*8 , do Beča (Kaisermlihl) 292-0., do Fromontora 9´2., doTeteny-a 15-9.,. do Adonja 41´3.5 do Szalk-a 08 2., do Apoštag-a 77-3., do Duna-Foldvara 89-4.. do Harta 1()0:3. do P^ikš-a 114-5., do Kaloče 125*1., do Dombori-a 141-8., do Gfamenc2:a " 151-7., do Baje 174-4,, do Dana Szekeso l^S´l.^ do Mobača 206-3., do Berdana 232-1,, do Apatina 267-7,, do Dravskog ušda 285-9,, do Gomboša 3004., do Dalja 313-3,, do Vukovara´331-6., do Iloka 365"0., do Palenke 370-9., do Čerevića 392*6.^^ do Eutoka 3-96-7.^ do Nov. Sada 411´9 kilometara. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 44 <-- 44 --> PDF |
~ 332 Na Dravi: od Barca Jo: Dr. Tamasj 8´3., do Dcdkovea 12´!., do ToMJjfalu 1G*6., do Sz, Mertona 33´i,j do Sopja 34*9., d> Eofalu SB´i., do D. MihoHoa 75-6., do Gata f>0-i>., do Valpova 102-4., do Narde 105-4., do Petrijevaca I07´7., do Kravion 119-0., do Osječltog mosca 1´28´i., do Sarvasa 132-o., do Dravskog usca 147" I kilometara. Na xSav-i : od Nov, Siska do: Capraga 2*2., do Lonje 48´4,, do Jasenovca 86´4., do St. Gradiške 134-2., do Svinjara^ 173´7.. do Kobaša 198*7., do Broda 229*8., do Samca 283-2., do Županje 33i´B., do Rajevaseia 363*3,, do Breke 370*1 , do Rai5e 419´4., do Mitrovice 460-4., do Kieiiska 491*5., do Šabca 4S3*8., do Obrenovca 55^°5.j do Beograda 597.9., do Savskog uš^a 598´3.; Sav, Užoe-Zemun 4-5 kilonietara. Izkaz poslovacja i razmjerja mirovinske zadruge lugara 1. banske imovne obćine u Glini za godinu 1889.: A) Zaključni račmi za poslovnu godinu od 1. sieČnja do 31. prosinca 1889. Prihod Početni blagajnički ostatak sa 1. sieČnjem 1889 4 310 for. 3G novč. Redoviti prinos članova mirovne zadrusre . . . . , , 584 42 Temeljna glavnica , 20 Kamate izdanih zMJrnova 387 50 OdpUitifc zajmova ... . 1804 52 Obveznice izdanih zajmova 2511 Pronadjen visak u blagajni gospod. ureda — Fovraeeni sudbeni troškovi, izdani za uknjižbu prava zaloga, utjerivanja itd 36 25 Sbroj . . " 9t54 for. 63 novč. R a z h 0 d. Izdani zajmovi , . 2511 for nov(j. Mirovina udovi nadlngara Petrovima 120 „ Troškovi i bilježi za provedbu uknjižbe prava zaloga, utjerivanja itd 73 . 52 Odplatom zajmova umanjena vrieduost obvczuica . . . . . 1804 52 IjiečniČka pregiedba nmirovljinog kigjira Jove Bodlovioa .. . 6 50 ^/s kupovnine blagajne VVertheim 30 Knjige i tiskanice 1 20 Tajniku nagrada za vođjenje računa i trud oko uknjižbe i utje rivanja tražbina za godine 1888. i 1889 120 Blagajnički oštarak koncem godine 1889 4981 89 Odpisan dug pokojnog lugara Gjure Džaknie Sbroi., , . .. ~. 9654 fo! *">3 novč. Postotak bigromatičke vode kod raznih vrsti drveća. Lr;u).ia Olilii^e od f\Mii Vrst (1 i´ Ve t ;i 6~ i i T8~"|"" 2 6 i 18 inje-ero Ulje-I ^0 inje-gonije gaI i^ecf I rime dina sf´oi di-´0 Hdkva ,H3-4^ 24-00 U) >^o 20 :(2 30-44 23-jf. I 18 m) 19-95 Hrast: 26" )() 21´.v^ 2 1 0!) 32-7^ , 2()*74 123-,5 20--2« f^rab 31*3^ 25 ^9 22-i;. 19 30 27 -U) I 23 0^ i 20. Ci.) IH-50 Bre/.a 37´34 28 -.Mi ´24-12 3!J li 22-73 19T>2 Jasika-85 ´ fj3 26-Oi ^z´)-K> 19-u \ 26*2-17-77 17-92 Jela-.-28-::^ I7M4 ^5-09 18"c.fi 33-7^ I 16´s^ 15-:ii l8´09 Bor ´ " 17 -53 15-7:^ 17-^^i* 41-49 ! 18-67 15-0.-5 Ann. d. E. st F |