DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 3 <-- 3 --> PDF |
291 — Šuma ,,Kotar^^ grada Petrinje. Piše Vinko Beaak, nadšumar II banske imovne obćioe. Godine 1888. koncem mjeseca srpnja na temelju naredbe visoke kralj. hrv.-slav, đalm. zemaljske vlade odjela za unutarnje poslove od 4. stud. 1886. broj 43.551. preuzeo sam povjerenu mi upravu šume „Kotar" grada Petrinje. Budući da će naše domaće hrv.-slav. šumarsko družtvo tečajem ove godine u srcu banovine t j , u gradu Petrinji obdržavati svoju redovitu godišnju XIV. glavnu skupštinu i jer će tom zgodom i u priliku doći, da će predpomenutu gradsku šumu razvidjeti moći, za to se usudjujem štovane članove i prijatelje našeg domaćeg šumarskog družtva s istom šumom pobliže upoznati. Kako uvodno spomenuh, nije tomu odavna, što mi je uprava te šume povjerena: s toga ću u ovom izvješću donekle samo iztaći svoja opažanja i ranienja o gospodarenju, dok mi u ostalom dielu ovoga izvješća bijahu pomagalom i podlogom izprave iz prijašnjih godina, do kojih sam dobrotom zaslužnoga gradjanina gospodina Florijana Matečevića došao i kojemu se gospodinu na toj izkazanoj dobroti ujedno ovim zahvaljujem. Glavnom podlogom za urediti gospodarenje u šumi Kotar služila mi je naročito gospodarstvena osnova, koja je sastavljena po posebnom u to ime određjenom izaslaniku visoke kr. zemalj. vlade. Pravo vlastnictva ŠBBie „Kotar". Od današnje površine gradske šume Kotar, dio od selske obćine Taborišta prama doljnjem putu, kupila je gradska obćina Petrinja od bivšeg vlastelina, zagrebačkoga kaptola, za iznos nešto više od 1200 for. Doljnji dio te šume, zvani „Plandište", kupila je ista gradska obćina od bivšeg vlastelina zagrebačke biskupije za iznos nešto više od 800 for. Godine 1750. pak kupila je gradska obćina Petrinja šumski dio zvani Trsja za iznos od 1148 for. 10 nvc. od žitelja mjesta Mošcenice. Taj dio nosio je prije ime „mošćenieki vinogradi". Današnji dio te šume, zvani „Brestje", pokupovala je gradska obćina sukcesivno od raznih bivših posjednika kao postojale oranice i livade za dosta malene iznose. Šumski đielovi u najmanjoj površini do selske obćine Moštanice zvani „Kupice**, „Maticevjarak", „Parnice" i „Medmostmi", primio je vojni Communitaet Petrinja u god. 1822. od Njegova Veličanstva cara Franje I. na dar. Na ovaj je nafein današnja gradska šuma Kotar postala, no ne bijaše odmah prije kao vlastničtvo gradske obćine Petrinja priznavana, a to bijaše povodom mnogim naknadnim razpravam. Tako sam našao u starih spisih — u koliko sam iste u razpolaganju imao, — da je 3. lipnja 1701. najponizniji i uviek vjerni petrinjsM Communi |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 4 <-- 4 --> PDF |
taet podastro SYOJU predstavku Njegovoj Preuzvišenosti gospodina Franji de Nađasu, baBU Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i t. d.^ u kojoj opisuje nepravde, koje im se aanašaju od strane biskupskih podanika iz Bresta i kaptolskih podanika iz Vuroda, pak medju ostalim jađikuje 0 šumi Kotar ovako: Der Petrianer Wald ist noch der ein^ige Zufluehtsort, welciier unser elendes Leben ein vrenig erleichtert, da wir daraus Bau-Holz, Holz zum Fener, und Vieeli-Weide zu geniessen die Hoffnung haben sollten, allein Bauholz unđ Eiclibaume auf đas pilnktlicliste geschatzt werden uas (Solđaten) nur auf Vieles Bitten und Flehen gegeben, wodoch eben aus diesem uusern Waide Banholz Fremden und .«.«.,„.... . haufig und zum Ausglauben Mngegeben ivirđ, so dass i^ir diirftige đieses mit weinenđen Augen zusehen mtissen, welehes wir Petrianer durcia anhaltenđes Bitten kaum erhalten konneuj ......,,. , ,.*..,... . drittens stellen wir Euer Excellen2; vor, dass uns einige zwingen "^oUen, von unseren eigenen Vieliweide zu zahlen, und Eicbelmastung, wir bitten in tiefester Demutb Euer Excellenz geruheten uns bei dem Alten zu lassen, wie es in dem Varazdiner Generalatat war, da wir otine hin nicbts mehr haben, als diesen einzigen Walđ, "rovon wir Dienste leisten, i t. d. Na ovu predstavku uzsliedila je povoljna odluka već 16- lipnja 1761, i u istoj se naročito spominje „ Petrianer-Wald´*. " Dalje sam opet našao ii spisih od g. 1803= predstavku pod naslovom: Euer konigl Hobeit! Ova se predstavka pozivlje na petrinjski magistrat, brigadno i generalno zapovjedničtvo kao i na „Hofkriegsrath*´, koje vlasti u pogledu pitanja vlastni6tva šume Kotar razno, no ne u sam prilog današnjeg vlastnika, uzrađiše. Sadržaj te predstavke, obsižuđ više točaka, razabrati je iz slieđećih podataka rješitbe od 2, banske pukovnije broj U., koja glasi: An Ein Hohes k. k, Banal General Commanđo! a sadržaje medju ostalim ovo: 1. Tvrdnja, gradjana petrinjskoga Communitaeta, da je veći dio šume Kotar kroz iste i njihove roditelje na njihovom vlastitom zemljištu uzgojen, poriče se tim, što je postankom vojne krajine petrinjska šuma bila pod pukovnijskom i u obće pod vojnom upravom, pak akoprem Communilaeti god. 1776. postadoše, to ipak petrinjski Communitaet nije u stanju dokazati, da je ta šuma ikad prestala biti aerarskom, a jer je ta šuma feudom ostala, to je dosljedno ista i na aerarskom zemljištu uzgojena, 2. Da je petrinjski Communitaet god. 1795. za 1148 fr. IO. nL kupio tako zvana „Trsja^^ od žitelja mjesta Moščenice, tim nije još dokazano, od kojih je žitelja koje zemljište i gdje i kako veliko kupljeno, a jer su od god= 1759. tu šumu Petrinje! samo suuživali, pak jer ´ nakon militerisiranja postojavše krajine kao i propisa od god. 1787. sve šume u vojnoj krajini podpadoše pod vojni feud, to prestaje tim razprava navedenog pitanja.o viastnictvu. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 5 <-- 5 --> PDF |
™- 203 ~-~ No ipak, ako je i temeljit navod o kupu, moralo bi se znati, od čijeg novca kup potječe, pak bi se imala pravium nasljednikom kupaca podpaua odžteta od dohodaka same šume podiuiriti. 3. Ako se šuma Kotar djelomice i sastoji od zemljišta bivšeg posjeda pojedirJfc gmdjaua, koji ga dobrovoljno odgoju šume odstupiše, to su se ti bivši vlastnici tog zemljišta već i odštetili za isto samom korišću, crpanom dosad iz te šume. 4. Petrinjci su i prije bili priečeui u samovlastnom uživanju te šume na temelju jednog banskog dekreta, glasom kojeg se Petrinjcem namiče jedriostnika šumska pristojba prama ostalim, koji u dvostrukom izaosu takovu za šumske užitke iz ^mne Kotara plaćahi^. 5. Da žitelji mjesta BudiSine pravo na užitke iz sume Kotara nemaju, to se predstavkoiii ni u eem ne podkreplj uje. 6. Na temelju jedne naredbe generalnog zapovjedništva spada šuma Kotar Petrinjcem, no generalno zapovjedništvo bez odredbe „Hofkriegsraths" u ovih pitanjih nije pozvano odlučivati. 7. Da Communitaet mora lugare uzdržavati za šumu Kotari da radi toga imadu neki šumski dohodci teći u Communitaets-Proventen Cassa, to je moglo s toga biti, jer su tek godine 1787. normalni šumski propisi sa najvišeg mjesta uzsliedili. 8. Da je uprava uz intervenciju vojno-šumskog ureda povjerena bila magistratu, to ne sliedi za to, da Communitaet kakovo pravo i na samo samostalno vlastničtvo imade. 9. S toga baš, što isti Communitaet ne posjeduje usiova niti mu se takov s najvišeg ratnog mjesta na samostalno vlastnifctvo šume Kotar ne priznaje, opravdava se i naknadna odredba odpreme šum. dohodaka, koji su prije tekli u Communitaet Proventen-Cassa u 2. bansku pukovnijsku Proventen blagajnu i uzpostava samostalne voj. uprave nad istom šumom. 10. Petrinjskomu se magistratu u obće poriče, da |e ikad imao samostalnu upravu nad šumom Kotar i t. d. I ovaj put se nije šuma Kotar priznala vlastniStvom petrinjske gradske obćine. Godine 1806. dana 15. prosinca obdržavana Je u šumi Kotaru hajka, te se tom zgodom, uvjeriše petrinjski gradjani, da je u istoj šumi đoznaSeno gratis gradjevno drvo graničarom iz Hrastovice, Badičine, Taborišta i Moštanice. Proti tomu postupku petrinjski gradjani prosvjedovaše, na što uzsliedi odluka c. kr. banskog šumskog ureda od 17- prosinca 1806. broj 1305. kojotu se prosvjed odbija pozivom na bečki šum. propis od 24. travnja 1787., po kom m sve graničarske šume aerarsko vlastničtvo i Jer je u smislu najviše odredbe od 13. rujna 1803. i 4. studena 1806. s obzirom na samu šumu Kotar kao aerarsko militarski feud (Lehen) podieljeno samo s najviše milosti-Petrinjcem užitak drvlja, to na vlastničtvo i samostalnu uporabu iste šume petrinjski gradjani nemaju upliva. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 6 <-- 6 --> PDF |
. — 2M — I tako je pitanje o vlastniStvu šume Kotar Mio predmetom mnogogodišnjih rasprava jzmeijn 2» banske graničarske pukovnije kao zastupnika visokog aerara i militarskog Communitaeta petrinjskog dosad na uštrb potonjeg riešavano. Godine 1863. bijaše načelnikom petrinjskog CorainuBitaeta umirovljeni major Josip Plavšić- U to vrieme pravda o pravu predspomenutoga vlastnictva šume Kotar bijaše svoj vrhunac postigla. Tečaj cielog postupka te pravde pomno je pratio naročito građjanin gosp. Florijan Mačečević, koji se kao gradski zastupnik tada za riešenje tog pitanja osobito zauzimao. On je u tom pitanju bio načelniku Plavšiću izvorom podataka, prvim pomagačem i posrednikom daljnjeg rada i razvitka istog pitanja. Trudom i nastojanjem g/MačeSevića sakupljeni i sačuvani svi podatci, koji se odnose na daljnju razpravu toga pitanja, bijahu podlogom gradskomu načelniku Plavšiću za daljnji njegov rad. Na tom temelju podnio je načelnik Plavšić obširno izvješće c. kr. vis. generalnomu zapovjeđuičtvu u Zagrebu, navedši u istom naročito, da će biti svojatanje šume Kotar od strane vis. aerara sigurno osnovano na bludnji, jer da je u gruntovnih knjigah ta šuma uvedena pod naslovom „Aerarial-Commumtaets- WaIđ Kotar ^, i za to, jer naslov aerarial spređa stoji, sigurno se za to i sudi, da je ta šuma aerarsko vlastničtvo, a Communitaetu petrinjskom da je u njoj samo pravo služnosti mišljeno. Generalno zapovjeđničtvo obratilo se u riešenju toga pitanja na visoko ratno ministarstvo, no i potonje nije u predmetu ođluSilo, već je sve spise, koji se na predmet odnose, odstupilo doljnoaustrijskoj financ. prokuraturi, da ih izpita, te na temelju podataka da učini shodan predlog. Potanja oblast nakon pomnog izpitanja svih navoda i podataka očitovala je, da je šuma Kotar nepobitno vlastoičtvo petrinjske gradske obćine, o čem bje petrinjski magistrat reseriptom ratnog ministarstva od 25. prosiuca 1863,, odjela 10. broj 4820. obavješten, i tako se konačno ipak nakon tolikih dugotrajnih razprava sretno riešilo pitanje o vlastničtTu šume „Kotar" po gradska obćiau Petrinjsku, koja Je naravski odmah prema gornjem rescriptu i gruntovnu provedbu kao vlastnik svrsi shodno isivela. Današnji-odnošaji šime Kotar. Po elaboratu gospodarstvene osnove izviestiti mi je: Ukupna "površina šume građa Petrinje iznaša danas 2336*01 jutara, pak jiosi jedinstveni naziv „Kotar". Od ove površine ođpađa: ´ a) na šumom obraslo tlo. . . , . . 2l87´82,jut= b) na plodne čistine \ . . . . ´. . 88*06 „ c) na potoke i jarke .....,.. 6^6^^^ d) na .putove , . . , , . . . . ., .17^06 „ |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 295 — e) na. prosjeke ....... . ^ 34-14. f) iia zgrade \ dvorižte 1-97 dok je povrh na rubu koniad od 14´H) jat izlučeu kao stalno i^landište blagu jnr ovdje od računa, kao i povrh od 1-49 jut. tudjeg zemljišta odlučen. Šuma je Kotar do 6 kiioiTietara udaljena od grada Petrinje prostirući se jugo-iztočrio u granicah same gradske obćme, a proteže se od juga prema sjeveru a popriečrioj duljini od 3000^ a od iztoka prema zapada u širini od 2000^ Od državne ceste, koja vodi iz Petrinje u Sisak, šuma je Kotar udaljena 2 kinu, od grada Siska 8 kiloiDetara, a od rieke Kupe do 4 kiiometra. Tomu dosljedno šuma je Kotar vrlo pristupna, jer je izmz iz iste vrlo povoljan koli u njenoj ravnim, toli i po njenih brežuljcih, što joj samo u prilog tezulji vriednosti ide. Šuma Kotar prostire se u ravnini na 1225*36 jutara, a valovito po brežuijcili na 1I10´55 jut od jugo-zapada prama sjevero-iztoku skupljajući u svojih koritastih dolinah potočiće i omanje bujice, koje se slievaju sjeveroiztočno u knpske ravnice, poplavljujući tom zgodom ravni dio saine šume Kotar, kako je to i za vriesne otapljanja sniega i periodičnih trajnih kiša. Šuma Kotar posjeduje humusne ilovasto, vrlo produktivno i uzrastu šume vrlo povoljno, dosta vlažno tlo, a pogledom na stojbinsku dobrotu, dieli se u prva dva ra-^reda. Šuma je Kotar sa rrjedjašninii stupovi I do 66 svrsi shodno ornedjašena većim dielom u granicah posjeda same gradske obcine, dok na zapadu graniči sa selskom obćinom Taborište i Budičina, na jugu s obcinom Budičina i Moštanieaj na iztoku s obćinom Moščenica, Komarevo i Pi^ačno- Hrast je ovdje vladajuoa vrst drveća, a bukva i kesten dolazi samo umetnut, dok se na prikotarenom obsegu od pašnjaka nalazi mjestimice jalša, topola, iva i breza. Hrast ovdje vrlo dobro uspieva, ako se samo obđržavaju valjana načela žumarenja, a tako isto i kestenu ovdje prija, no kako je spomenuto, pri valjanom načinu šumarenja hrast će ovdje bujno napredovati i ostale vrsti izstisnuti, jer će ih nadkriliti i ugušiti radi visokog i jednog svog uzrasta- S toga u ovoj šumi hrast sam sa svakog stanovišta osobitog uvaženja zaslužuje. Po geograf, položaju leži šuma Kotaru južnom pojasu; dakle joj je podneblje u obće blago i vegetaciji prijatno. Vladajući je ovdje vjetar sjevero-iztočnjak, no ne opasan/duvajući u jeseni i proljeću, a atmospharske oborine ovdje su izdašne. Jer se šuma Kotar do nedavna izrabljivala ponajviše bez ikakove osnove i sustava, (bijaše nekoć upriličeno gospodarenje srednje šume i k tomu osnova izradjena, no istoj ne uđjoh u trag) dakle proti pravilom umnog šumarenja, za to su pojedine sastojine šume Kotar vrlo raznolične u pogledu uzrasta i razvoja, i za. to načela sastavljene sadanje gospodarstvene osnove imadu cilj, da ove raznosti za prve obhodnje odstrane i šumu Kotar tako uređjenjem gospođ^- rstva k normalnom stanju i budućem pravilnom načinu šumarenja privedu. . |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 29G —´ Iztraživanjem bje li´otaaovljeno, da je tekući prirast najviši kod L i II. stoji), dobrote o 1.15. godini, poprečni pak t. j . tekiistojb. dobrote u 150 godini, broj jjak stabala po rali iznaša prosječno a 40. godini 1146 kom. ^ 50. s ^S8 „ „ 60, , 208 „ „ 70, , 190 „ , 80, „ 172 , « 90. ^ 169 „ n 100. „ 96 „ , 120, „ 67 „ i „ 140. „ preko 48 „ dok prirast visine postizava svoj inaksimiim u 60. godini a pokusi je ustanovljeno da iznaša: u 10. godini 8 met, « 20. „ 12 „ . 30. „ 14 , r 40. , 19 „ r, 50. „ 20 , W GO. „ 20 ;, n 70-, 21 , « 80. „ 22 „ « ^>0, , 24 „ , 100„ jj 25 „ . 120. „ 27 , « 140, „ 29 „ Procjena je drvnih gromada ustanovljena za dobu porastlina do 20. g. pomoću skrižaijke prirasta, dok je za ostale porastline ustanovljena procjenom s pokasninil ploliaini i obaranjem oblikovnili stabala i ta iznaša: a) u nlzkoj šurai od G39´25 jutara 20=429 pun. int. drvne zalihe, b) u visokoj šumi od 1638-63 jutra 232..577 pun. met, drvne zalihe. Normalna zaliha bila bi, ako bi se površina na I. stojb. dobrotu reducirala sa 1527´68 jutara za 140 g. 259´247 pun. metara, jjrenia tomu se ovdje za visoku šumu pokazuje manjak od 26^670 punih metara. Dobni razredi u šiin\i Kotar takodjer ne odgovaraju normalnomu stanju, jer se iztaklo: u ( iobi od 1—20 g´ 18-26 jut: . manje » ?; » 20-40 7? 229-76 j ; « 40-^fiO 19-91 V n n ?J « ´7 71 » Ti G0-~80 n 229-88 5) n ff j? JJ 80—100 i3 l!4"8r) :^ K 100--120 5(11)´8H više » 11 120—140 r, 1D-2I )i maiij´e TI V 5J 5) 15 ,1 prama normalnim ob: stojnosti lilL |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 2<)7 ~ Sa sumom Kotar upravjjaio je do nedavno gracLsko poglavarstvo s podčinjenim si siinisko- i strukovno pomoduiui osobljem i sum. odborom — kao savjelniiii organoia, — a poslovi bjehu vodjeni komulativr.o sa poslovi grad. poglavarstva, jer nije bio osposobljeni strukovnjak za samostalnu upravu, šume postavljen, te si je poglavarstvo samo pomoglo u strukovnih pitaujih sa uvaženjem nmienja tudjih strukovnjaka. Čuvanje te šume pak bijaše povjereno trojici, kasnije četvorici lugara bez propisane kvalifikacije. Uživanje šume Kotar pak ne bijaše u obće uredjeno, niti je imalo stanoviti cilj, a niti ima ista šuma gruntovnih pravoužitnika; ima za to spadati zajednici, a ne uživanje iste pojedincem, a naročito ne u spekulativne svrhe takovili (lončarom), dok bi se za izlučene šum. užitke u obće nakon prodaje javnom dražbom u veliko, imala uplaćivati drvna pristojba po cieniku podpuna za šumske užitke, koji bi se gradjanom prodavali. Po prijašnjoj gospodarstvenoj osnovi bijaše za šumu Kotar ustanovljeno šumarenje srednje šume, no isto je pravi cilj šumarenja promašilo, dok pomladjivanje prijašnjih godina bijaše naravno, a kasnije i umjetno, ali jer je ta šuma dopala upravi laika, (god- 185o. kratko vrieme bijaše gradskim šumarom Mengemann, jedini šum. strukovnjak) izčeznulo je tim u obće i svako redovito gospodarenje, jer se sjeklo širom, a malo se ili ništa brinulo za pomladjivanje sasječenih olina. Došlo je konačno i do toga, da se je za obćinare izradjivalo u vlastitoj regiji i gorivo i gradivo drvo, no i taj se pobtupak izjalovio i po obće dobro na uštrb same gradske obćine iztaknuo. Kraj svega toga tečajem se godina ipak namakla znatna glavnica od šumskih dohodaka, ali uz znatni predbvat redovitog dohodka šume Kotar, a to ju je i konačno k nenormalnomu stanju ponajviše privelo. Šumske štete su ovdje nemalom zapriekom uredjenju rationalnog gospodai´stva, jer ih podupiru razne bitne obstojao^ti. Sada je ciela šuma Kotar razdieljena u 15 okružja, a ovi tvore jednu uredjajnu cjelinu, u kojoj je visoki uzgoj s hrastom — stanovitog razloga radi — odredjen. Nizke šume od 637 jutara valja sukcesivno pretvarati u visoku šumu. Obhodnja je ustanovljena sa 140 god. akoprem će prirast drvne množine u toj dobi padati, no tim će većma rasti prirast guaiitativni. Uredjenje šumskog tog gospodarstva temelji se na kombiniranom razšestarenju za visoko, šumu, a za nizku na razšestareaju po jednakih povrsinah s obhodnjom od 30 godina. Prema toma dolazi do porabe godimice u visokoj šumi 17*30 jut. s prihodom od 2564 tvrd. metra a u nizkoj šumi od 21-o0 jut s prihodom od 917 tvrd, mst., dakle ukupno 38.60 jut. s prihodom od 3481 tvrdih metara. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 10 <-- 10 --> PDF |
-™ 298 — ´ Za proredjivarije mladih porastliiia nije ustanovljen stalan put radi razloga stanovitih, već je provedba iste prepuštena upravitelju šume na temelju steSeue prakse s obzirom ua lokalno i konkretno svojstvo tla i sastojina. Poffiladjivanje ima se upriličiti putem pređzabrana naravnim načinom a s nuždnim popunjenjem kultura umjetnim načinom, i to sadjenjem žira pod motiku. — Sada ću pak navesti svoja mnienja o tom gospodarstvu i opisati obstojnosti, koje danas u istinu postoje. Površina, omedjašenje, položaj, tlo, podnebje, vladajući vjetrovi i vrsti šumskog drveća ostadoše dakako nepromienjeni, dok se načela sastavljene gospodarstvene osnove od godine 1888, točno i^ivršuju i ispunjavaju, pak je tomu dosljedno opravdana nada, da će se sa pravili sadanjega uredjenja toga šumskoga gospodarstva u prvoj obhodnji do normalnosti šume Kotar doći, ako nepredvidive tomu zaprieke ne nastupe. U pogledu same vrsti drveća iztaći mi je svoj nazor, da sam m to, da da se na stojbini osobito na visočica, koje kestenu prijaju, i on u smjesi odgaja radi svog bujnog rasta i dobrote kao drvo za porabu gospodarstvenu u mnogom pogledu i sbog samoga svoga ploda, koji dobro dolazi kao nuzužitak naročito u nerodnih godina hrasta. Prigodom moga preuzeća uprave šume Kotar sastojalo se šumsko osoblje od jednog šumskog vojvode i četvorice lugara tomu rvanju nepodobnih. Vojvoda je ostao i nadalje u toj službi imajući za to qualiiikaciju, nu naslov mu je promienjen u naziv ^nadlugar". Lugare sam kao nesposobne odpustio i namjesto istih postavio dva izpitana lugara, jednog kandidata i jednog bezplatnog lugarskog vježbenika. Nadlugar bere plaću od godišnjih 500 for. a lugari od godišnjih 300 for.; osim toga svi uživaju stan u naravi u samoj šumi Kotar, Za budući pomladak šum. pomoćno tehničkog i lugarskog osoblja odaslana su na trošak dohodaka šume Kotar dva mladića domorodca iz Petrinje na kralj, ratarnicu u Križevcih na trogodišnji tečaj. Sadašnjim lugarskim osobljem kreće i čuvarstvo šume Kotar na bolje, jer isti lugari niesu i gradjani iz Petrinje, kako to slučaj prije bijaše, osim tog su isti mlade sile, dok prvašnji bijahu stranom već ostarjeli i iznemogli ljudi, stranom slovu i pismu nevjesti, a jednom riečju zvanju lugarskom u obće svi nedorasli. Da čuvarstvo šume Kotar na bolje kreće, dokaz je i to, što godine 1888. do konca srpnja bijaše 129 slučajeva šumskih šteta (a koliko ih tek prema tad vlađajućim okolnostim osta zabašureuih?), a od kolovoza do konca godine bijaše tek 45 slučajeva, i to vrlo neznatne vriednosti i važnosti, dok ciele godine 1889. bijaše Blučajeva 96, a i ti su bez osobite znamenitosti; to je jasan dokaz, da šumske štete ovdje znatno jenjavaju^ dok ^abašurenih šujnskih šteta, mogu iiztvrditi, da je ponestalo, jer je lugarom dobro znano^ da ih zaslužena kazan ne će mimoići, a k tomu se 1 dosta čeyto sam uvjeravam o stanju šume, a to je naravno, da mnogo djeluje i na same lugare, a i sam nadlugar |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 299 — opet ima dužnost tu, da lugare nadzire, rukovodi i upravlja po izdamh mu naputcih i nalozib. , Dakle jednom riečju, u pogledu čuvarskoga osoblja i samog čuvanja šume krenulo je na bolje. Na prvih mah smatralo bi se doduše, da je tu čuvarsko osoblje mnogo brojno, no uzme li se u obzir položaj šume, nestašica drva u ovoj okolici i druge na gospodarstvo samo nepovoljno uplivajuće okolnosti, uzme li se dalje na um i odtud proiztičući opet probitci po samu gradsku obćinu i samo šumsko gospodarstvo, to je toliko osoblja bar za sada opravdano. Da prijašnje uživanje šume Kotar ne bijaše uredjeno, to se žali bože i danas još dobro osjeća, o čem ću kasnije još razpravljati. - Istina je, da šuma Kotar nema gruntovnih pravoužitnika niti suvlastnika, a da ima spadati zajednici, po mom nemjerodavnom mnienju pojam je to vrlo obširan. Kad bi svaki gradjanin imao jednako pravo na uživanje iste budi uz koju mu drago podpunu pristojbu, rekao bih, da se ne bi udovoljilo onomu načelu, po kojem se to pravo stiče i po kojem pojedinci i terete grada nose. Ovo me je načelo vodilo k tomu, da za prvi početak bar sastavim popis onih gradjana, koje prema svojim teretom, što ga za obću gradsku korist podnose i prema dosadanjem stekavšem pravu uživanja te šume, ide u prvom redu i pravo na uživanje iste, Ovim gradjanom, koji se nalaze u tomu popisu, dopita vam i šumske proizvode, naročito drvo uz primjerenu cjenu, dok vrednije za tehničke svrhe sposobno drvo unovčujem putom dražbe. Naravski odtud tek proiztičući probitci mogli bi pripadati zajednici, jer su sami po sebi donekle i takove naravi, no ovi probitci niesu žali bože danas još osjetljivi u onom mjerilu, koje je želiti, da je polučeno. Po mom nemjerodavnom mnienju pravo na istu šumu, što bi one gradjanske obitelji, koje su povodom, da je šutna Kotar vlastnictvom grada Petrinje postala, a u drugom redu opet one, koje su si to pravo redovitim putem stekli. U obće ovo pitanje kao i samo mjerilo uživanja šume po gradjanih nije još na čistac izvedeno. No ne slažem se s tim, da bi u obće svi građjani ma kakovo sobstveno pravo na uživanje iste šume imali, jer potrajni prihod njihove sve potrebe na šumskih užitcih bar danas ne M bio u stanju podmirivati, a mimoišao bi se glavni cilj, na ime polučenje što većeg novčanog prihoda, od kojeg tek sva zajednica korist crpsti može (da li opravdano? ne pačam) kao na pr. kad ne bi namet u gradskoj obćini postojao i tomu slični probitci uzslieđiti mogli. Uvedeni nekoć postupak, da se za obćinare izradjuje gorivo i gradivo drvo, naročito ne odgovara pravoj svrsi, jer se tim postupkom postizavaju u svakom pogledu nepovoljni rezultati po samu upravu. No taj se postupak bio tako omilio građjanom i u običaj uvriežio, da se jedva jedvice od nedavna po malo.iskorjenjivati počeo tako, da mu je danas već malo traga, a s budućom će godinom sasma sigurno i izčeznuti. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 300 — Što se teSajeni godiDa namakla znatna Bovcana glavnica doduše uz znatan predhvat redovitog šumskog prilioda, to se ipak i tom glavnicom po mom nemjerodavoom mnienju nije prava svrha polučila. Ista je raedju građjane na zajmove porazdieljena, a ovi mnogi dužnici zanemariše plaćanje kamata u veliko, a od ođplaćivanja same glavnice nije ni govora. Ovim se postupkom namjeravalo gradjanora pomoći, a danas je tomu obratno, jer mnogi od tih dužnika sve dublje i dublje u dug zagrezavaju, ter konačno kakva odtud korist po gradjane a kakova po samu gradsku obćinu? Ne protivim se tomu načelu, da se sa zajmovi iz dohodaka šume Kotar gradjanom u pomoć pritece, no u ovom postupku nuždna je skrajna ozbiljnost i točnost, ter čist račan, jer ćemo inače pravu svrhu na uštrb dohodaka šume Kotar mimoići. Kako sam naprvo većiztaknuo, šumske štete znatno jenjavaju, pak mije za to i uztvrditi, ostane li ovako, to će iste na uveđenje racionalnog gospodarstva postati ne uplivnimi. Kazpravljanje šumskih šteta vrši se danas sa željenom brzinom i oštrinom a i samo utjerivanje prilično napreduje, no željeti je, da se i u tom pogledu poluči-još što bolji uspjeh, o čem se takođjer i nastoji. Hitro razpravljanje samih šumskih šteta i strogi bezobzirni postupak u tom doprinaša takođjer mnogo, da šumske štete ovdje sve više jenjavaju. Danas duguju na šumskih štetah građjani kakovih 60 for,, koja je svota u istinu povoljnim rezultatom današnjeg poslovanja u ovom pravcu, naročito prema pošlogodišnjim iznosom^ dok puno lošije stoji s vanjskom političkom obćinom petrinjskom, koja duguje na šum. odštetah preko 900 for. Primjetiti mi je, da su sada i od strane ovih obćinara šumske štete znatno prestale i da taj dug naročito potječe od prvašnjih godina. U utjerivanju te dugovine nije za sada polučen povoljan uspjeh radi toga, što sadanjoj upravi ne bijaše na razpolaganje za to sposobna sila, nadalje što su odnosni dužnici većinom puka sirotinja i skrajni nemarniei, a da bi svoj dug šumskimi radnjarai odslužili; konačno je i ovogodišnja loša ljetina na uplatu toga duga nepovoljno uplivala. Osim tih dužnika na šumskoj odšteti duguju takovu gradskoj obćini i neki obćinari političke obćine Hrastovica u iznosu do 00 for., koja je svota neznatna, pak se takođjer nastoji, da´ bude što prije podmirena. Šumskih šteta od požara nije se đogadjalo, pak se i strogo nad tim bdije, naročito u branjenina, da se takove ne sluče. Gusjenice su se doduše prošle godine pojavile i to naročito gubarove, no u neznatnoj množini tako, da od istih nije nikakove štete bilo. Po sastavljenoj gospodarstvenoj osnovi dolazi do porabe godimice u visokoj šumi 17´30 jutara s prihodom od 2564 tvrd. met. a u nizkoj šumi 21*30 jut s prihodom od 917 tVrd. met. Kako je naprvo iztaknuto, učinjen je znatan pređhvat na račun trajnog prihoda žurne Kotar, i za to je uživanje u visokoj Žumi obustavljeno a upo |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 13 <-- 13 --> PDF |
,— 801 — trebljivao se je samo godišnji proračunani prihod nizke mme i to:smm u granicah gospodarstvene osnove. Po utanačenih načeJib gospodarstvene osnove i strogo po njezinih propisih nastavit će se izrabljivanje visoke šume opet godine 1-891./92. jer će se tad tekuće sjećine u propisanoj dobi po sjećnomn redu upotrebiti; tad će naravno i sami odnošaji šumskoga gospodarstva u svakom pogledu na boljak okrenuti. Samo proredjivanje mladih porastlina, u koliko nalazim to za potrebno, provadjam prema viadajnćim obstojnostim po postojećih naćelih. Sječine i ine površine, koje sam nenaplodjene ili bar nepodpnno naplodjene zatekao, sve sam naplodio stranom sa sadnjom žira, stranom presadjivanjem hrastovih biljka tako, da je u tom pravcu podpuno udovoljeno ustauovam odobrene gojitbeoe osnove. Tom zgodom mi je ovdje iztakouti, da sam prigodom sadnje žira rabio i jedan naručeni stroj za sadnju žira od gospodina nadšumara Sachera za 2 for, i tom se zgodom uvjerio, da je jedan uvježbani radnik mnogo hitrije i s manje truda i savršenije posao sadnje obavljao nego radnik s motikom, tako, da se ciena toga stroja u razmjerju prištednje vremena i troška za radnike uharnom izpostavlja, dok u pogledu same savršene radnje stroj taj uvaženja vriedi. 8a gospodarsko-sumarske Izložbe u Be5u Ova svestrano interesovana i za napredno šumarstvo i gospodarstvo posljednjih decenija vrlo važna izložba priredjena je u bečkom Prateru u Eotundi a razni paviljoni poredani su na velikom prostora oko Eotunde. Ona obsiže u svem 2.753 kolektivna izložka na ogromnom prostoru od 80.000 m\ Na 14. svibnja otvorena je izložba osobno po Njegovom c. i kr. apostolskom Veličanstvu cesaru i kralju svečanim načinom. Osim Njegova Veličanstva prisustvovalo je otvorenju više nadvojvoda, državnika i članova aristokracije iz Austro-Ugarske kao i izložitelja i zastupstva drugih država. Pred glavnim ulazom dočekao je Njegovo Veličanstvo izložbeni odbor, a na čelu mu knez Josip Colloredo-Mamisfeld kao predsjednik i grofovi Franjo Falkenhajn i Kristian Kinskj kao podpredsjednici« Za tim se uputilo Njegovo Veličanstvo u Rotundu, gdi´e ga je na stubah carskog paviljona, koga je ghisoviti graditelj Pressler kao prvog ove vrsti sagradio tako veličanstveno, da i´ umjetnikovo oko na istom počivati mora, pozdravio predsjednik knez CoUoredo Mannsfeld zanosnim govorom zahvaljujući caru, što je primio protektorat izložbe i moleći ga, da ju otvori. Njegovo Veličanstvo otvarajući izložbu kratkim govorom reče, da ga veseli, što može otvoriti izložbu, koja će pokazati kulturni napredak zadnjih decenija. |