DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 317 -. . Već bi čovjek uzeo kopije iz katastralnih obć, mapa, ali na žalost u mapama svih podrucmh obćina niesu katastralne mape ispravljene prema segregaciji Za to je ođredjeno, da šumar kod kr. sudbenog stola u Zagrebu sve obć. mape izpravi i nariše prema segregaciji a tada »eka pribavi kopije. Pošto katastralni posjedovni listovi niesu prema segregaciji izpravljeni, to se i ovi oabaviti ne mogu. Koliko truda i muke treba, dok čovjek potrebitu podlogu pribavi, a gdje su osnove? Pošto sam ovdje opisao, kako je kotar, šumar, ured za prvu godinu svoga uredovanja uređjen, preći mi je na posao samoga šumara. Pošto je šumar priđjeljen kr. kot. oblasti, to su istomu dođieljeni svi poslovi, koji se tiču šumarstva i lovstva. . Šumar vodi razprave svih prekršaja kako u obćiu. tako i privatnih šumama, zatim .razprave lovskog prekršaja. Da tu ima pisarije dosta, priznat će svatko, osobito ako uvaži, đa naš jjđobri. Zagorac" ~ priznat kao pravdaš — tuži svoga susjeda i brata, te za jedan kolac leti ^^fiškalu". Dok se u pisarni ne uredi, nikamo van, jer ne bi čovjek rado, da ima t. ZV, „Rikštand". Pored svih pisarija, upotrebljeno je u god. 1889. na vanjsko službovanje 128 dana. — Glavni vanjski posao bio je upoznati šumu, doznačiti drva, nadzirati izvoz drva i lugarsko osoblje, te nadzor kako privatnici sa šumama gospodare. G-. Vae. Je li Symb!osaj koja k pravljenju Mycorh!ze vodi, na mladim omorikama škodljiva? Piše Milan Obradović-Ličaiii.B. Već pred četiri godine pokrenu jedan od prvih entomologa, šum. savj. i prof. Henschel , u ^Vierteljahressehrift fdr Forstwesen« pitanje o Mycorhizi , ovoj zaista neobičnoj bolesti na omorici, koju je ou godine 1886. prigodom jedne ekskurzije u državnoj šumi Offenbach na jednoj četiri godine staroj i posvema normalno razvijenoj omorici osobitoga habita konstatovao. Ova četirgodišnja mlada biljka odgovarala je svim pravilima normalnog razvitka, kao i rast četinja, samo mladorast od godine 1885. bijaše se bežičnim no na kratku i gustim četinjama obraslu četkastu izrast izvrgla, kao- što se iz slike 1. b) jasno vidi; svibanjski mladik od god. 1886. bijaše izostao; ali za to imaše svaki od ovih četkastih ogranaka, vele snažno i normalno očetinjani tako zvani ivanjski izdanak (Johannistrieb), koji je za ono vrieme, t j. u lipnju 1886. još nezatvoreii i u podpunom razvoju stajao. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 3IS — Ovaj zanimivi eksemplar mlade omorike nalazi se u bogatoj zbirci visoke škole za zen)ljotežtvo u Beča uz više drugih ove vrsti i sličnih. Pri pobližem proLnatranjii iste, pošto je prije oprezuo vodom oprana i korjen i /ile od zemlje očišćen bio, opazi prof. Henschel odmah karakteristična gnjezda Mjcorbize, a mikroskopskim iztraživanjem -ukaza se i saroi Mycel ove gljive´^ na žilicama, odr\osao na njihovom sastavu« Sad nastade pitanje: Stoji li Mjcorbiza u savezu s četkastim izdankom od godine 1835. i kakov uzrok bijaše, da se je biljka usuprot još neoštećenoj i u punom razvoju naiazećoj se Sj^nibiosi a po izostanku svibanjskog izrasta od 1886. u tako jaki ivanjski izdanak razvila? Na ovo pitanje odgovori još onda prof. Henschel, akoprem je samo jedan jedini slučaj poznavao, na koga se je osloniti mogao. Bijaše to tim teže, što je kao što znademo, ista Svmbiosa i za životni razvoj listnjača ne samo koristna, nego šta više i neobhodno nuždna. On vidje odmah, da ovdje ima teratologički pojav pred očima. Evo još jedan dokaz priobći nam prof. Henschel, koga za njegova boravka u Klausu (Stajerthal) u Gornjoj Austriji opazi. Tamošnji državni nađšuniar Schasching pripoviedase mu, kako u njegovu šumskom vrtu, koga je pred nekoliko godina na nekoj livadi uredio, one godine t.j , 1886. 1—Sgodišnje omorike djelomice čudnovato slabe a djelomice sasvim propadaju, bez da mu je do onda za rukom pošlo kakova štetočina iliti oštećenje odkriti. Izčupav više tih biljaka što oboljelih što propalih razne dobe i veličine i oprav ih vodom i očistiv korjen i žile, pokaza se i ovdje, da se je Mycorhiza udomila i tako žilice opasala i njihov dalnji rast i razvoj prepriečila. Dvo- i trogodišnje biljke su još nekako životarile, ali se već kod mladorasta kao i kod četinja pokazivala u razvoju zakržljavost i bolest tako, da se na njihovu uporaba više niti računati nije moglo. Pojmljivo je, da se ovaj oblik Sjmbiose ne može prispodobiti s tako zvanim Li eh oni srnom, s onim dvoživotom, iz kojeg gljive proiztiču; a omorika iz Oftenbacha u savezu, sa onim iz šumskog vrta u Klausu izvadjenih, daju nam očevidan dokaz, da je upliv Symbiob-e bar na ovoj vrsti drveća veoma škodljiv. Ne će biti s gorjega, da se sjetimo dviju naših na polju botanike i patologije bilja najznamenitijih sila, i to Franka i Sorauera, pak da tek vidimo, šta oni 0 ovom predmetu mniju. Frankova najnovija (im Bcrichte der deutschen botanischen Gesellschaft, 1885 Banu III. Heft 4.) promatranja: 0 rani nek(Jg drveća, koja se na korjeuovoj Symbiosi osniva pomoću podzeniuih gljiva, dokazuje, da mnoge a ponajviše Cupulifere samostalno hranivo iz tla ne uzinmju, nego svuda u njihovom cielom žilčauom sastavu gljivinim Mvceliumom u Sjmbiosi stoje, koji im kao odgojiteljica shr/.i i svu branu stabla iz tla preuzimije. Na ovaj citat nado vezuje Sorauer u svom „Ilandbuch der PjianzeDkrankheiten" (2. Auii 1886. II, Th. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 31 <-- 31 --> PDF |
319 (^/a nar. veliSine) (^/s nar. veiičme. 1´ ´ Si. 1. a) Normalna izrast od 1884. SL 2. Korjen jedne iz šumskog vrta b) Četkasta „ ^ 1885. izvadjene trogod. biljke sa mnogo c) Ivanjska „ 1886. brojnim gljivinim žilicama. pag. 9) još slieđeće: Ako promotrimo žile sisalice od bukava, hrastova, grabića, Ijeske i koštanja (čast. vesca), koje iz raznih vrsti tla proizlaze, naći ćemo ove najnježnije organe za uzimanje hraniva iz tla, da su sa podpunim i neprekidnim povojem iz organičkih gljivinih niti s korom žilica srašćenim obavite. I sami u neprestanom rastu nalazeći se vrhovi žila već su s ovojem gljivinim preobučeni, te koji se u istoj mjeri produljuju, u kojoj korjen u rastu napreduje. Sbog toga, što niti gljivine na epidermi žiičanoj ne samo čvrsto leže, nego i medju ćelije epiderme prodiru i kroz njihovu membranu riju, obstoji zaista jedan iz dva heterogena elementa sastojeći se osobiti organ, gljivin a klica , Mjcorhiza , koja onaj isti posao preuzimlje, koje kod drugog drveća obični korjen obavlja. Gljivina klica razlikuje se od običnog korjena tim, što onaj osobito koraljima nalično, kratko razgranjenje pokazuje, slabije je razvijen i dlake mu manjkaju. Relativno debela a kratka razgranjenja, koja se usuprot njihova dihotomnoga izgleda, monopođialno prave, gube be na starijim djelovima korjena, kao što kod dragog drveća sitnih žilica sisavica vremenom nestaje. TJ onim ograncima gljivine klice, koji su za trajni rast opredieljeni, biva ođklon gljivina plašta običnim za sve korjenje istim zakonom izumiranja slojeva kore sve do endodermisa, pod kojim se tako zvani jjEorkcamblum"^ pravi, te koji sve više i više odebljali korjenov drvni cilinder čuva. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 320 — Dakie upravo i samo na mladim i za uzimanje hrane iz tla prikladaim dojnim žilama nalazi se gljivin plašt (ovoj), kod kojeg se još ne zna, iz kakovih vrsti sve sastoji i postaje. Sa borićem stoji Elaphomjces granulatus u Sjmbiosi; o ovoj gljivi veli Sorauer: „U velikim gnjezdima u borovim šumama, u zemlji nalazeća se gljiva pokazuje se na svakom individuumUj koji je jednim ovojem opasan i koji je iz prebogato razgranane jedne jedine korjenove žilice borića proizašao". Dalje: „Na omorici se vidi po Ludvigu ista pojava. — Korjeaje pokazuje dihotomno razgranjenje Mjeorhize; njihovi nešto odebljali okrajci su sa jednom, tikom priležećom, bjelkastom granicom pseudoparenhjmatičudg gljivina sastava zamotani. Od ove granice idu s jedne strane niti Mjceliuma van u okolnu zemlju, s drage strane prodiru takove niti u sastav korjenove kore". Gljivina navlaka,mora dakle, jer nijedan dio vlastitog, mladog korjena s tlom u direktnom savezu ne stoji, uzimanje surovih rastopina iz tla za stablo preuzeti, a ona uzima za to svojim prodirom u epidermis već izraslog (a ne još u razvoju nalazećeg se) korjena sjegurno i jedan dio nuždnoga organičkog ugljikova sastava (materijala). Dok ovo gore napomenuta za obadvie Symbiose najprobitačniji račun daje a kod Cupulifera se kao skoro beziznimno pravilo pokazuje (samo kod u prvom razvoju nalazećih se biljaka i kod vodenih kultura može se još od gljive nenapadnuto korjenje razpoznati) nalazi se manje obćenito kod Gonifera a još manje kod Salicina. Ovaj se razmjer svedjer kao parasitisam naziva, jer se gljiva aa korjenovoj epidermi i u njoj nalazi, a nije nikakav škodljivi upliv parasita više dokazan; jer draženje Mjceliuma na mladom korjenu prouzrokuje, da se kraća i deblja razgranjenja prave; pak jer nije prerano nestajanje istog dokazano, ne može se kao škodljivost uzeti. Sorauer dakle dokazuje, da Sjmbiosa akoprem kod Cupulifera u obće dolazi, kod Gonifera se ipak kao riedkost uzima; o^o vrieđi na prvom mjestu za omoriku. Uzmemo li u obzir, da se na korjenu omorike većim dielom gljive ne nalaze, to je onda pojmljivo, đa životne funkcije ove vrste drveta bar o S y m b i 0 s i ne ovise. U sarazmjeru Sjrobiota prema mladim omorikovim biljkama samo su još dva slučaja moguća i to: ili je za život biljke indife , r e n t a B, ili je njegov upliv na isti štetan. Trećeg nema. Vratimo li se sada gore navedenom slučaju iz šumskog vrta u Klauso, to ćemo opaziti sliedeće: L Sve biljke, koje su iz vana bolestne izgledale, koliko ih je god već iztraživano i promatrano, pokazuju se kao Sjmbiote. 2. Da biljke tim više slabe, čim je gljivina klica više korjena uhvatila. 3. Najjače su one biljke, na kojima o gljivi ni traga nema. 4. Gljive se,nalaze u gomilama ili u nizovima; pak tako izgleda kao da Mjcelium slično Rhizomorphama sa jedne na drugu biljku prelazi. Uzmemo li Sve ovo do sad navedeno u obzir, to ne treba više đa podvojimo, da je upliv tih Sjmbiota na razvoj mladih omorika absolutnp škodljiv. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 33 <-- 33 --> PDF |
~ 321 ™ Pa i zanimiva gore opisana biljka iz Offeubacha sa njeziaijn abiiormiaim inladorastom daje nam dokaza, da Symbiote na mlade biljke djeluju. Ovdje se vidi, da se malo ne bez iznimke na svim zadnjim žilicama n duljini od 2 do 3 em, od vrška Mjcorhiza ne nalazi, dok odavde potev žilice jedan gusti čopor prave; i uzme li se u obzir zapreka, koja ne da, da se korjen daije razvija, a MycorLizoin prouzrokovana u periodu od g. 1885. pada, i da sa ovim istodobno vrlo osjetljivi gubitak na biljkinoj hrani u savezu stoji, to onda ne treba da se ustručavamo uztvrditi, da i četkasti izrast od godine 1885. na pomenutoj biljci u stvarnom savezu sa Symbiosom stoji. Tomu u prilog stoji još i podpuni izostatak svibanjske mladorasti od g. 1886.; osobito pak iza ovoga sliedeći vrlo jaki razvoj ivanjske mladorasti, jer se biljka od bolesti oslobodila i jer su njene žile opet mirno izvorima hrauiva sliediti mogle. Odgovoriv potanko na gore stavljeno pitanje upoznasmo se s još jednim od onih mnogobrojnih naših štetočina a na jednom od koristnijeg našeg drveća. Poznajmo neprijatelje naše, jer prijatelji nam dodijati ne će! LIST.A.K:. Oružtvene viesti. Kao članovi utemeljitelji pristupiše k hrvatsko - slavonskom šumarskom dražtvu; siavni k o m p ossesor a t pleinićke obcine Turopolje i presvietli g. grof Marko Bombelle s ml., veleposjednik n Komaru kraj Varaždina; presvietli g. grof Ervin pi, Cseh , veliki župan županije sriemgke i veleposjednik u ErdutUj te slavno ravnateljstvo tvornice ^T b e Gak eztract Co. Limited-´ u Županji, Družtvenoj pripomoćnoj zakladi pristupiše ovi lugari kot. š u n; a rije petrovaradinske imovne obcine u Mor o vidu : Adamović Stevan, Bogdanovid Mato, Budimirović Veselić, llid Damjan, Kovačevid Čira, Kovačevic Cvoja, Kuzmiuac Jovan, Kovačević Aca, Martinković Martin, Ognjanović Stojan, Op; koji još sveudilj niesu dionici plemenite ovo i korisfcne zaklade u njihov primjer, da neznatnim prinosom od 5 for. xnnogoj siroti i udovici osjeguraju dauas sutra podporu ! Zajednički izlet dražtvemli članova na bečku šumarsku i gospodarsku izložbu. Upravljajudi odbor družtva, znajući, da de gospodarsko-šumarskom kongresu, koji se bude obdržavao od 1. do 8. mjeseca riijna o, g, u Beču, prisustvovati takodjer i do 20 jur prijavljenih šumara i gospodara Iz raznib krajeva Hrvatske i Slavonije, a i osim oviti, da de velik broj i>a3ih drugova posjetiti spomenutu izložbu, zaključio je u svojoj dne C. lipnja t. g, obdr/,av´^-noj odborskoj sjednici obratiti se ovito pozivoai na sve one družtvene članove, koji tom prlllkoiii kane poć^jetiti Beč i izložbu, da taj svoj put odgode do poi^etka rujna c. g\ a taj svoj naum da podjcdno pF>jiive družtvene mu tainiku^ jer bi prcdsjednictvo dru/tva u slupaju, da se ovomu pozivu dovoljan broj ućestaikn odazove, orda eventualno zajediv.čki sa slavnim hrvas.slavonskim gospodarskim družtvom nastojalo udc^ti posebiii vlak sa poduzeće toga zajedničkoi^´- i/.le,ty. :Lrvatskik ši^mara i gospodara na he^ka iziožhu. 21 |