DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 28     <-- 28 -->        PDF

; ~ 316 — ,
(paiBetniji) štete proclenjivali; mnogi si pri tom dao naslov „šumar i šumski
procjenitelj (taxator)^. Kr. kot oblast zabrani toj gospođi sve, pa se isti za to
iBalo i srde, ali ne pomaže ništa. Kad je lugarstvo uredjeno, prešlo se na
uređjenje kot. šumar, ureda.


Valjalo je da se dobave sve potrebite knjige i zapisnici.


Na račun područnih imovnih obćina nabavljene su sve tiskanice propisane
naredbom veleslavne kr. županijske oblasti u Zagrebu od 9. lipnja 1888, br.
7349, i ine potrebite tiskanice. Tako imade sada ured:


i. Prijavnice šumskih šteta {kao kod krajiških imovnih obćina).
2. Lugar, službovne knjige.
3. Zapisnik o prijavnicama.
4. Urufibeni zapisnik.
5. Dostavnu knjigu.
6. Zapisnik o dosudjenim šum» štetama."´ ´.´ ,
7. Blagajnički dnevnik o uplati šum, šteta. " ´ ´
8. Zapisnik o doznaki drva.
9. Propisnik i uplatnik k tangenti plaće šumara,
10. Izkaz lugarskog osoblja.
IL Izkaz šumskih odbornika,
12. Zapisnik izvoznica.


U obće može se reći, da su nabavljene sve tiskanice, i knjige^ koje su za,
prvi početak nužđne.
Nadalje nabavljena je na raSun područnih obćina mjerača vrpca (20 mtr.)
´Šk


promjerka i doznačni čekić (q . )


Kad je sve uredjeno, trebalo je osnovati temeljnu knjigu suovlaštenika
(katastr. pravo-užitnika).


Pošto su za´ imovnu obćinu Laz, Dol Bistra, Gor. Bistra i Jakovlje od
prije Bjekakove temeljne knjige sastavila obć. poglavarstva, to su iste i predane
šumariji (ali nepodpune).


Za imovne obćine DoL i Gor. Stubica sastavljene su temelj, knjige točno
u smislu naredbe Visoke kr. zemaljske vlade od 2. veljače 1886. br. 51.936.


Za nesegregirane šume: Podgorje-Ivanec, Podgorje-Mar. Bistrica i Globočec
jako je težko, jer temeljnih knjiga ne ima, te se ne zna, tko u šumi
prava suvlaštenosti ima. ^ ,


Za imovnu obćinu Kraljev^ vrh nije ~ žali bože — do danas temeljna
knjiga sastavljena. Kao temelj svakom racionalnom gospodarstvu služi nacrt
šume. Nu ovdja treba da iztaknem da šumarija ne ima ni jednog´ nacrta.


Tako je prisiljen šumar, da vjeruje u šumi ono, što nm lugar kaže.
Množina prosjeka u šumi poremeti sve, jer ne znaš u kojoj si obcin/
gumi ili pašnjaku, te ne znaŠ, čije je što.^ A strah te je, da te gmuži** prigodom
doznake ne zavedu u „gospodsku´^ šuma.