DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 312´ ~
Baš tik piramide graniči ovaj kotar sa zagrebačkim,


Glaviii potoci u ovom kotaru koji iztiču iz „Gore^ jesu: Slaui potok,
Rieka, Viđak, Bistra, PoljaBica i Bistrica. U Gori samoj ima više manjih izvora.


Geologijski sastav „Gore" od prilike je sliedeći:


Trup gore jeste od kristaličiiog kamenja, a glavni hrbat od zelenih škriljevaea.
Na sjevernoj strani pojavljuje se eruptivno kamenje, a iz K r e d i n e
formacije pojavljuju se tamni vapnenci. Medju starijim kamenjem pojavljuju se
triatski dolomiti. Manje ima taložnog kamenja^


jSFajveća množina kamenja spada u tercijarnu doba, a naslage su litavac
i lapor; u dolini pak vapneni lapor, a najmladje naplavine su diluvij.


Na rubovima „Gore" je množina kongerijskih naslaga, u kojima naladmo
veliku količinu okamenjenih životinjica (kod Ivanca i na Kamenjaku nalazi se
dosta okamenina).


U „Gori" kod sela Slanog potoka nalazi se naslaga kamene soli! Od tuda
i ima potok ime ,,Slani potok^, a i bližnje selo,


U ovom kraju imade i dosta naslaga kamenog uglja!


U okolici stubičkoj imade njekoliko vrućih vrela, a na glavnom vrelu
jesu „Stubičke toplice".
Klimatski ođnošaji: Toplina na „Sljemenu^ je popriečno za 3*2^0.
niža nego u Zagrebu; ljeti pak za 3´I^C.
Pošto Je ovaj kraj na sjevernoj strani „Gore´´, to je i klima oštrija, nego
s one strane; a i vegetacija kasnija za njekoliko dana.
Oborine u ovom kraju jesu česte. Snieg i zima znade čvrsto i dugo
potrajati


BilinStvo. U „Gori" glavna je vrst bukva, a pridružuje joj se i jela´
(većinom mladje, Jer su stare posječene), nadalje prosti gorski javor, bieli grah,
gladki briest, jasen, brekinja, tisa, crni prosti bor, borovica, prosta božikovina
(Ilex agnifolio) ljeska i dr.


U „pogorju" pretežan je hrast kitnjak i cer. te kesten, a u »dolini i
lugu" hrast lužnjak, jalša, breza i drugo drvlje. . ^
ŽivotiBjstvo je u gori razno. Od sisavaca nalazimo srn^; lisici,´
divljih mačakž, kuna, vjereric^, (dosta), puhovž^, zečevi, jazavac^ i dr.
Od ptic a ima: ribji orao, sokol, jastreb, mišar gašavi, sovuljaga, kukovija
i ptice pjevice.
Od vodozemac^ živi: daždenjak, zelena žaba, hrženica i razne krastače.
, Zmija ima malo; Bliepići (dosta), siva gušterica i zelenbač jesu nješto
običnoga.
Eiba ima u potocima, a glavna je pastrva; rakova ima gdje gdje. Mekušaca,
kornjaša i leptira ima sila po cieloj gori.


Prošle godine pojavio se gubar. Moram cieojenim drugovima priobćiti,
kako Je divan izgled sa „zagrebačke gore". Prama jugu divan vidik na savsku
dolinu, ća do Siska; prama, sjeveru Ivančica i „ubavo hrv. Zagorje*; iljegovi
briežuljci okićeni selima i crkvicama čine ti se valovi na uzburkanom moru j