DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 23     <-- 23 -->        PDF

-— 311 —


Pismo iz stubičkog kotara.


Kako sam u svojem pismu, priobćenom n o, L br, IV. na strani 190..
javio 0 njekakvom „puntanju" giede „Gore", to evo sad imam primjetiti, da
je Bara Novak dobila 5 mjeseci, a njezin otac ] mjesec zatvora kod´ kr. sudbenog
stola u Zagreba.


Mislio bi čovjek, da je tim stvar svršena! Kamo sreće, ali nije tako.
Seljaci iz Dolj. Stubice, koji gospodi ne vjeruju, — žaleći njihova „Babiku"
niesu zapustili onOj što je ona pokrenula.


Počeše njekoji „pametniji" kupiti novce u tu svrhu, da trojica budu
prešli u „Beč", da traže „stare pravice i goru". — 1 zaista pogovara se, da
su tri najpametnija i otišli u Beč.


Da bude stvar još sigurnija, odposlaše dvie molbe i to jednu na previšnje
mjesto, a drugu na sudbeni stol.
Sigurnosti radi predadoše molbe na pošti u Zaboku (klanjački kotar) i
to na t. ZV. retour recepis.
Kako čujem, riešene su ove dvie molbe u kratko, kako se već ovakove
molbe riešavaju.


Pošto se već ovakove stvari dulje trpiti ne mogu, to je nadležna kr. kot.
oblast odredila strogu iztragu proti svim onim, koji su dotičnu molbu sastavili,
prepisali, na poštu predali i u tu svrhu novaca sakupljivali.


Molbu je sam jedan seljak prepisivao, a valjda je sastavljena po njekakovom
selskom nadripisaru. — Pisana je na najgorem konceptpapiru, a u kakovom
slogu i redu, — grč te hvata, kad čitaš i vidiš. — Pored toga treba, da spomenem,
da su dva „muža" pred koji dan sudjena, što su trojici od stubičkih
građjana rekii, da su „Gora´^ gospodi prodali.


Pošto sam dovoljno predočio cienjenim čitateljima, kako je težko u ovom
kraju šumariti, to evo pored svih potežkoća rađostno prelazim na opi^ šuma,
koje u ovom kotaru leže.


Šume ovoga kotara mogu se razvrstati u gorske, pođgorske i lužke šume-
Glavne šume jesu u „zagrebačkoj gori* — sa sjeverne strane-" —
Ovdje u ^Gori´´ graniči hrbtom iste stubički kotar sa zagrebačkim i sv.
ivanjskim kotarom,


„Zagrebačka gora^ proteže se u smjeru od sjeveroiztoka prama jugozapadu,
a granice su: sa juga Sava, sa sjevera Toplica i njezin pritok Blana,
s iztoka potok i cesta kašinska a sa zapada rieka Krapina. Ova potonja je
naravska granica izmedju ovoga kotara, te krapinskog, klanjačkog i zlatarskog
kotara.


Ciela „zagrebačka´gora^ proteže se u duljini od 30 kilometara..
Jugo-zapadni dio počimlje kod Podsuseda, a svršava na sjevero-iztoku kod
kašinska ceste.
Najveći vrkmac je Bistra t. zv. ^Sljeme« (1035 met), gdje"Je postavljena
jjpiramida" hrvatskog planinskog družtva.




ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 312´ ~
Baš tik piramide graniči ovaj kotar sa zagrebačkim,


Glaviii potoci u ovom kotaru koji iztiču iz „Gore^ jesu: Slaui potok,
Rieka, Viđak, Bistra, PoljaBica i Bistrica. U Gori samoj ima više manjih izvora.


Geologijski sastav „Gore" od prilike je sliedeći:


Trup gore jeste od kristaličiiog kamenja, a glavni hrbat od zelenih škriljevaea.
Na sjevernoj strani pojavljuje se eruptivno kamenje, a iz K r e d i n e
formacije pojavljuju se tamni vapnenci. Medju starijim kamenjem pojavljuju se
triatski dolomiti. Manje ima taložnog kamenja^


jSFajveća množina kamenja spada u tercijarnu doba, a naslage su litavac
i lapor; u dolini pak vapneni lapor, a najmladje naplavine su diluvij.


Na rubovima „Gore" je množina kongerijskih naslaga, u kojima naladmo
veliku količinu okamenjenih životinjica (kod Ivanca i na Kamenjaku nalazi se
dosta okamenina).


U „Gori" kod sela Slanog potoka nalazi se naslaga kamene soli! Od tuda
i ima potok ime ,,Slani potok^, a i bližnje selo,


U ovom kraju imade i dosta naslaga kamenog uglja!


U okolici stubičkoj imade njekoliko vrućih vrela, a na glavnom vrelu
jesu „Stubičke toplice".
Klimatski ođnošaji: Toplina na „Sljemenu^ je popriečno za 3*2^0.
niža nego u Zagrebu; ljeti pak za 3´I^C.
Pošto Je ovaj kraj na sjevernoj strani „Gore´´, to je i klima oštrija, nego
s one strane; a i vegetacija kasnija za njekoliko dana.
Oborine u ovom kraju jesu česte. Snieg i zima znade čvrsto i dugo
potrajati


BilinStvo. U „Gori" glavna je vrst bukva, a pridružuje joj se i jela´
(većinom mladje, Jer su stare posječene), nadalje prosti gorski javor, bieli grah,
gladki briest, jasen, brekinja, tisa, crni prosti bor, borovica, prosta božikovina
(Ilex agnifolio) ljeska i dr.


U „pogorju" pretežan je hrast kitnjak i cer. te kesten, a u »dolini i
lugu" hrast lužnjak, jalša, breza i drugo drvlje. . ^
ŽivotiBjstvo je u gori razno. Od sisavaca nalazimo srn^; lisici,´
divljih mačakž, kuna, vjereric^, (dosta), puhovž^, zečevi, jazavac^ i dr.
Od ptic a ima: ribji orao, sokol, jastreb, mišar gašavi, sovuljaga, kukovija
i ptice pjevice.
Od vodozemac^ živi: daždenjak, zelena žaba, hrženica i razne krastače.
, Zmija ima malo; Bliepići (dosta), siva gušterica i zelenbač jesu nješto
običnoga.
Eiba ima u potocima, a glavna je pastrva; rakova ima gdje gdje. Mekušaca,
kornjaša i leptira ima sila po cieloj gori.


Prošle godine pojavio se gubar. Moram cieojenim drugovima priobćiti,
kako Je divan izgled sa „zagrebačke gore". Prama jugu divan vidik na savsku
dolinu, ća do Siska; prama, sjeveru Ivančica i „ubavo hrv. Zagorje*; iljegovi
briežuljci okićeni selima i crkvicama čine ti se valovi na uzburkanom moru j




ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— S13 —


Prama zapadu kranjske plmm Karavanske i „stari điedo" Triglav; a prama
iztoku Kalnik.
Opisav obćonito ovaj kraj i „zagrebačku goru" preći mi je lih na staza
ove moje razpravice.
Šuma u ovom kotaru imade oko 20.000 rali. Posjednici istih su vlaste


lini, obfine i manji privatni vlastnici — seljaci.
Glavne šume leže u gori.
Ove su šume bile segregacionalni objekt, a tri su još danas, te za to


imaju vlastelini i obćine (seljaci — bivši podanici) sve svoje šume u „gori".


Veći vlastnici šuma jesu: vlastelinstvo Golubovac, Kaniža, Gor. Stubica,
Jakovlje i Gor. Bistra. Manji privatnici posjeduju šumice i kolosieke, koji su
već u jako lošom stanju; ovi kolosieci i šumice protežu se pođgorjem
i lugom.


Kako pak izgledaju, može svaki razabrati, kad pređjašnje gospodarenje
u obzir uzme.
Svaki seljak posjeduje mali komadić kolosieka, potreban mu za toli
nužđno EakoljeBJe vinograda (gorice).
Do godine 1882. nije u cielom kotaru bila provedena segregacija — u
nijednoj obćini!! I
Od te godine provađjana je segregacija, te su nastale nakon toga imov.


obćine i to;
Jakovlje . = . . sa šumskim tlom u površini 611 jut. lO^*^
Gor. Bistra . . , „ , .„ , „ 650 , 8G^[J´
Dolj. Bistra , . . „ ^ « „ . 280 „ 262[:]*^
Dolj. Stubica -. p, » « „ „ 2122 „ —
Gor/Stubica . . ´„ , . „ , , 572 . 1132G^
Laz.^ ..,.., , . . „ 48 „ 11670«


. Kraljev vrh : . . „ „ . . , n
148 ,„ 687D^
Nesegregirane su šume ;
Pođgorje-Ivanec . . . . -sa površinom od 3028 jut. 340Q*´
Podgorje-M. Bistrica . . . „ „. , 1012 „ . 672no
Globo6ec „ n » 300 ^ —
Ukupna površina obćinskih šuma je . --. 8773 , lAUC:´´
~ .segregiranih ... . 4.433 „ 432Q^


— nesegregiranih -^^^^^ " 10i2Q´´
U površini šuma uraSunan je dio drvarine i pašarine.
Kako se iz pređnavedenog viđij polovica je segregiranih, a polovica još
nesegregiranih. obć. šuma!!!


Do godine 1889. upravljao je šumar iz Samobora i Zagreba sa obć. šumama
Dolj. i Gor« Bistra, te Jakovlja; a šumar iz Zlatara i Sv. Ivana Zelina
sa šumama sela Globocec i Laza. Pošto su šumari ća u drugom kotaru bili,
to je uprava i nadzor bio tako reći nikakov, prepušten većinom gospodi šumskim
odbornicima. Kako ova gospođa sa šumama gospodare poznato Je svakomu*




ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 26     <-- 26 -->        PDF

- 314 —
šume G-or^ i Dol Siubicej Podgorje-M. Bistrica i Fodgorje-Ivanec bile m
bez ikakovog sadzora, iz´vržeiie sviri^ mogućim poharaina, uživane kao svačije
d 0 b r 0 1


Početkom godine 1889. došle su obćinske šume u ruke šumara; dočim
vlastelini upravljaju sami. Jedino gospoštija Golubovac imade svojega šumara
(sa I ugarskim izpitom položenim u Češkoj).


Da je pri uvadjaeju šumske uprave u ohć. šumama kuburno bilo, priznat
će svaki,- ako se uvaže još i današnja ^puntanja" glede šume. — Da
niesu oblasti glede uprave šuma shodno odredile, pored seljaka i odbornika
ne bi nikad bilo šumara; —-jer su oni dobro znali, da je odzvonilo njihovomu
j,grabežnom gospodarenju" — ako se šumar namjesti!


Nu bez pitanja suovlastnika uvedena je toli nužđna šumska uprava.


Kad pak šumar upravu ovakovih šuma primi, te se sa svim mogućim
nezgodama boriti ima, — jao i naopako! Niti imaš nacrti šumskih niti izkaz
suovlastnikah, niti posjedovnih listova, niti znaš površinu šumsku, niti njihovih
medja.


Kad bez ikakovih pomagala počneš, te sve po tmini basaš, e brate i opet
jao i naopako! S Bogom teorija i sve formule!


Kad ti se pak predstave lugari sa plaćom godišnjih 20 do 30 forinti,
pa i tu još po dvie do tri godine dobili niesu, akoprem su gospođa odbornici
gospodarili (a šuma nestalo), to se čovjeku koža ježi, kad pomisli, da
s tim ljudima mora vojevati proti štetočincima. Upravo čovjeku izgleda, kao
da stoji na razvalinama Jerusolima, — Jedna hrvatska poslovica veli: „Svaki
početak je težak!", a druga: „Uzdaj se u se i u svoje kljuse!" —Nije bilo tu
oklievanja, već oštro na posao.


Prva skrb bila je upoznati šumske odbornike i predsjednika. Kad si gospodu
upoznao, trebalo je sazvati odborsku sjednicu. Sazvala se sjednica, ali
sjatilo se cielo selo, da čuje, „kaj bu gospon forstner povedaP.


Došli „forstnerovi" predloži, a odbor ni da čuje.


Dapače u sjednici odbora imovne obćiae Jakovlje rekoše gospođa odbornici:
„Kaj njima treba forstnera! Naša je gora, mi burno gospodarili, kak
i pređi! ! !"


Kad sam ja zaiskao od Jakovljana nacrt šume, a oni udri vikati: »Ne
burno dali, budete nam goru prodali!´^


Kad čovjek ovako šta ciije i vidi, morao bi sjesti pa plakati; — nu kad
pomisli na moć zakona, u:^dahne čovjek, pa mjesto s bogom, reče im prije,
nego iz sjednice ode „budete vre tiši i mirni kak´ ti janjci."


Zato je, hvala budi Bogu, dobro uredjeno, da šumari u provicijalu imadu
svoje sjedište kod kr- kot. oblasti, koja svim dopuštenimi sredstvima krči put
k racionalnoj upravi i gospodarenju šuma.


Da toga nije, s Bogom šumarija. Kad je kr. kot, oblast, uvidjela, da se sa
odbornici ne može uišta učinitis to je morala svoj rad sanaostaluo nastaviti, —
Prva briga bila je, lugar^skc osoblje urediti.




ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 315 -U
tu je svrhu bio razpisau natječaj za ove imovne obćine, te su po


itavijena:


Za imovnu obćinu Gornja Bistra , . . . 2 lugara


;i 5) n Dolnja Bistra ..... 2 „


,, „ , Jakovlje 2 „


!5 V V Kraljevvrh i }


Dolnja Stubiba I * . ´ ´^


,, Gornja Stubica , . , , "t


" 77 »


» 51 „ Laz . , , 1 ^


„ Globočec 1 „


Za nesegregiranu sumu Podgorje — Ivanec šu


mar kao sekvestar 3 „


Za nesegregiranu šumu Podgorje — Marija


Bistrica . . , 2


Ukupni broj lugarskoga osoblja 18


Lugari imovnih obćina Dolnja i Gornja Stubica imaju godišnjih 60 for.,
ostali 40 for., t. j . lO^o od svih po njima prijavljenih kvarova. Dakako da je
malena plaća, nu donjekle odgovara mjestnim okolnistima« Na pr. lugar ima
5 for. na mjesec. Ovdje se dobije težak za 30BOV5. na dan i njegova obskrba.


Ako lugar ide svaki drugi dan u šumu, dakle 15 puti u mjesecu, to je
15 X 30 = 4*50 for. Dakle, kako rekoh, plaća je prema mjestnim okolnistima
dostatna, ako se uvaži površina šume i njeno žalostno stanje.


Za to je područno lugarsko osoblje većinom pismeno, poslušno, a skoro
svi su izsluženi vojnici; svi su pak zadovoljni, samo ako redovito dobivaju
plaću, — Ovdje mogu radostno iztaknuti, da su lugari iz Gromje i Dolaje Stubiće
nabavili „PotiSnik´^, te ih sada poučavam u svrhu polaganja lugarskoga
izpita. -- Premda su seljaci iz početka govorili, da ne ima toga, tko će im
zabraniti u „goru ići", to je ovdje vriedno iztaknuti, da je u godini 1889. bilo
za imovno-obćinske šume samo 313 prekršaja. Većina tih prekršaja odnosi
se na pašu i krađju sitnog drvlja, dok su u cielom kotaru posječene nepovlastno
u obćinskoj „gori" samo 4 stojeće debele bukve.


Ako se uvaži novost šumske uprave, seljačko nezadovoljstvo proti istoj,
te ogroman broj stanovnika ovoga kotara (oko 30.000 duša), to se može punim
pravom reći, da je šumarsko-redarstveno osoblje u prvom svojem početku
prilično stalo na put šumskim prekršajima.


Pošto Je s druge strane slavna kr. kot. oblast sve podnesene prijave brzo
riešavala (koncem godine bilo je 10 samo neriešenih) a štetočince „oštro´^
kaznila; to je svojim brzim i oštrim postupkom u buduće osigurala šumu proti
štetočincima.


Kad su se pak i štete u njekojim obćinama brzo i oštro utjeravale, ,to
je" i mužima puklo med očima, da ne ima šale. Kad m lugari namješteni odzvonilo
je i njekoj gospodi, koja su se bavila procienjivanjem šum. šteta. Prije
su gg. panduri, prisežnici, starešine, poljari, vinciliri, španij odbornici i lugari




ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 28     <-- 28 -->        PDF

; ~ 316 — ,
(paiBetniji) štete proclenjivali; mnogi si pri tom dao naslov „šumar i šumski
procjenitelj (taxator)^. Kr. kot oblast zabrani toj gospođi sve, pa se isti za to
iBalo i srde, ali ne pomaže ništa. Kad je lugarstvo uredjeno, prešlo se na
uređjenje kot. šumar, ureda.


Valjalo je da se dobave sve potrebite knjige i zapisnici.


Na račun područnih imovnih obćina nabavljene su sve tiskanice propisane
naredbom veleslavne kr. županijske oblasti u Zagrebu od 9. lipnja 1888, br.
7349, i ine potrebite tiskanice. Tako imade sada ured:


i. Prijavnice šumskih šteta {kao kod krajiških imovnih obćina).
2. Lugar, službovne knjige.
3. Zapisnik o prijavnicama.
4. Urufibeni zapisnik.
5. Dostavnu knjigu.
6. Zapisnik o dosudjenim šum» štetama."´ ´.´ ,
7. Blagajnički dnevnik o uplati šum, šteta. " ´ ´
8. Zapisnik o doznaki drva.
9. Propisnik i uplatnik k tangenti plaće šumara,
10. Izkaz lugarskog osoblja.
IL Izkaz šumskih odbornika,
12. Zapisnik izvoznica.


U obće može se reći, da su nabavljene sve tiskanice, i knjige^ koje su za,
prvi početak nužđne.
Nadalje nabavljena je na raSun područnih obćina mjerača vrpca (20 mtr.)
´Šk


promjerka i doznačni čekić (q . )


Kad je sve uredjeno, trebalo je osnovati temeljnu knjigu suovlaštenika
(katastr. pravo-užitnika).


Pošto su za´ imovnu obćinu Laz, Dol Bistra, Gor. Bistra i Jakovlje od
prije Bjekakove temeljne knjige sastavila obć. poglavarstva, to su iste i predane
šumariji (ali nepodpune).


Za imovne obćine DoL i Gor. Stubica sastavljene su temelj, knjige točno
u smislu naredbe Visoke kr. zemaljske vlade od 2. veljače 1886. br. 51.936.


Za nesegregirane šume: Podgorje-Ivanec, Podgorje-Mar. Bistrica i Globočec
jako je težko, jer temeljnih knjiga ne ima, te se ne zna, tko u šumi
prava suvlaštenosti ima. ^ ,


Za imovnu obćinu Kraljev^ vrh nije ~ žali bože — do danas temeljna
knjiga sastavljena. Kao temelj svakom racionalnom gospodarstvu služi nacrt
šume. Nu ovdja treba da iztaknem da šumarija ne ima ni jednog´ nacrta.


Tako je prisiljen šumar, da vjeruje u šumi ono, što nm lugar kaže.
Množina prosjeka u šumi poremeti sve, jer ne znaš u kojoj si obcin/
gumi ili pašnjaku, te ne znaŠ, čije je što.^ A strah te je, da te gmuži** prigodom
doznake ne zavedu u „gospodsku´^ šuma.




ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 317 -. .
Već bi čovjek uzeo kopije iz katastralnih obć, mapa, ali na žalost u mapama
svih podrucmh obćina niesu katastralne mape ispravljene prema segregaciji


Za to je ođredjeno, da šumar kod kr. sudbenog stola u Zagrebu sve obć.
mape izpravi i nariše prema segregaciji a tada »eka pribavi kopije. Pošto katastralni
posjedovni listovi niesu prema segregaciji izpravljeni, to se i ovi oabaviti
ne mogu.


Koliko truda i muke treba, dok čovjek potrebitu podlogu pribavi, a gdje
su osnove?
Pošto sam ovdje opisao, kako je kotar, šumar, ured za prvu godinu svoga
uredovanja uređjen, preći mi je na posao samoga šumara.
Pošto je šumar priđjeljen kr. kot. oblasti, to su istomu dođieljeni svi
poslovi, koji se tiču šumarstva i lovstva.
. Šumar vodi razprave svih prekršaja kako u obćiu. tako i privatnih šumama,
zatim .razprave lovskog prekršaja.


Da tu ima pisarije dosta, priznat će svatko, osobito ako uvaži, đa naš
jjđobri. Zagorac" ~ priznat kao pravdaš — tuži svoga susjeda i brata, te za
jedan kolac leti ^^fiškalu".


Dok
se u pisarni ne uredi, nikamo van, jer ne bi čovjek rado, da ima


t.
ZV, „Rikštand".
Pored svih pisarija, upotrebljeno je u god. 1889. na vanjsko službovanje
128 dana. — Glavni vanjski posao bio je upoznati šumu, doznačiti drva, nadzirati
izvoz drva i lugarsko osoblje, te nadzor kako privatnici sa šumama
gospodare. G-. Vae.


Je li Symb!osaj koja k pravljenju Mycorh!ze vodi, na mladim
omorikama škodljiva?


Piše Milan Obradović-Ličaiii.B.


Već pred četiri godine pokrenu jedan od prvih entomologa, šum. savj. i
prof. Henschel , u ^Vierteljahressehrift fdr Forstwesen« pitanje o Mycorhizi
, ovoj zaista neobičnoj bolesti na omorici, koju je ou godine 1886. prigodom
jedne ekskurzije u državnoj šumi Offenbach na jednoj četiri godine
staroj i posvema normalno razvijenoj omorici osobitoga habita konstatovao.


Ova četirgodišnja mlada biljka odgovarala je svim pravilima normalnog
razvitka, kao i rast četinja, samo mladorast od godine 1885. bijaše se bežičnim
no na kratku i gustim četinjama obraslu četkastu izrast izvrgla,
kao- što se iz slike 1. b) jasno vidi; svibanjski mladik od god. 1886.
bijaše izostao; ali za to imaše svaki od ovih četkastih ogranaka, vele snažno
i normalno očetinjani tako zvani ivanjski izdanak (Johannistrieb), koji je za
ono vrieme, t j. u lipnju 1886. još nezatvoreii i u podpunom razvoju stajao.