DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 303 ~i orieBtalaoga karaktera, sa zebnjom sam pomislio, je li Hrvatska Još i 2a njom zaostala? Ovoliko i u kratko u obće. Na ovoj izložbi dolaze i povremene manje izložbe, kao što je na pr. do sad bila izložba povrća, peradi i pasa a po tom dolazi izložba konja. Pak jer nas od dosađanjeg interisiraju najviše psi, to ću n kratko da ju ocrtam. Izložba pasa trajala je svega četiri dana i to od 14. do 18. svibnja. Na 18. bila je nz podielu nagrada oficielno zatvorena. Na´ovoj izložbi kao nikad do sad na najveće zadovoljstvo ljubitelja ovoga najboJje^^ i najvjernijeg prijatelja svakoga čovjeka a osobito šumara i gospodara, koje on čuva, život im slađi i Časove krati u Bajčemernijitn časovima njihove tegotne i opasnošću skopčane službe, po resultatu podiele premija bio je prinudjeii izabrani Jury, koji je većinom od ljubitelja i odgojitelja pasa izabran bio, da preko polovice izloženih pasa nagradi. Osobito se odlikovaše i ovaj put najviše zastupani psi od „osterreiehiscben Hunde-Zncbt verein". Više od 100 pasa bilo je što sa začastnim diplomama, što sa srebrenim medaljama premirano. Ponajprije padaju u oči psi nadvoj^´ode Karla Salvatora i kneginje Ide Schwarzeaberg5 koje je svaki sa najvećom pažnjom počastio. Poimence njemački „Vorstehhunde´^ kratke dlake od ra?;nih austrijskih i njemačkih izložiteija najviše su premirani bili. U odjelu Luxus-pasa osobito mi je spomenuti psa đu^e runje Bernhardinera WazmaBna II (odgojitelj mu je Karl Pinger u Monakovu), koji representira vriednost od 25.000 for. Ovaj je jedan od prvih premiran bio. Što se raznih rasa tiče, to sa najviše nagradjeni lovski [isi i to: kosmati Bassets, Berne terkaši, te mnogi njemački „Vorstebhanđe" i irski Setteri a od Luxus-pasa: dugodlaki Bernhardiueri, W! ndspili i Erti 0 izložbi konja, koja će tek biti, javit ću drugi puta. Šranarski i gospodarski kongres. Uzvišene i liepe staze, kojima su racionalno šumarstvo i gospodarstvo i njihova divna nauka udarili, da se rentabilitet posjeda načinom, koji radu i inteligenciji gospodara i šumara odgovara, podići može, moguće je postići, kao što je poznato, samo pravom i koristnom uporabom teoretičnoga znanja i praktičnoga izkustva, kao što i s harmoničnom i zajedničkom djelatnošću svih na polju gospodarstva i šumarstva radinih sila. Pa ako i naša Šumarska i gospodarska glasila daju priliku izmjeni naših strukovnih mnienja u raznim šumarskim i gospodarskim pitanjima, to ih je ipak, kao što znademo, vrlo malo, koji ovim putem kroče; s toga m povremene skupštine strakovnjaka iz raznih pokrajina a najviše kongresi neobhođno nuždni postali. |