DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1890 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 245 —


se u ovom slučaju tim, što je promjer trupca nepotrebno velik; mogao bi na ime
biti, kako se to vidi i iz slike, za koji centimetar i manji; u potonjem slučaju
dalo bi se dakle na surovini više toga prištediti.


U obće su prištednje kod proizvadjanja kolarske gradje dosta lako izvedive,
jer su žbice i naplatci jednake duljine, pak se trupac prama okolnostim
dade upotrebiti i za jedno i za drugo.


Proizvodni i trasportni troškovi. Proizvadjanje žbica i naplataka
plaća se po komadu, a proizvodni trošak iznaša za naplatke dva puta toliko,
koliko za žbice.


Prije kojih 20 godina plaćalo se za pravljenje jedne tisuće naplataka
10 for., a za isto toliko žbica 5 for., dok te svote za sada iznašaju 14, odnosno
7 for., dakle za 407o više nego onda.


Slično tomu običajno je plaćati i izvozni trošak za naplatke u dvostrukomu
iznosu onoga za žbice, premda to nije u podpunom suglasju s faktičnom
težinom jednih i drugih. Jer uzmimo primjerice dimenzije gotovih naplataka sa
^ mm., žbica sa ^ mm, a duljinu obojih u iznosu od 63 cm., to je kubični
sadržaj 1000 komada ovakovih naplataka 3´54m´, a žbica l-17m´. Budući da
nadalje 1 m^ ovakove hrastove robe važe u sirovom stanju 975´4 kg., to iznaša
absolutna težina od 1000 naplataka 3453 kg., a od 1000 žbica 1141 kg. Iz
toga proizlazi za težinu obih omjerni broj 0´33


Transportni trošak može se za sada uzeti za 1000 komada:


naplataka žbica
na daljinu od 4 ] kim. . . 4 for. 2 for.
n « „ 8 n . . 6 „ 3
n n . 16 » . 8 „ 4
n » „ 24 » . . 10 „ 5
)) n „ 32 » . . 13 , 6 1/2


e. Koritariikopanjari.
Proizvode ove vrsti prave izključivo cigani, koji ih onda sami donose u
promet, pak se s toga cieli taj obrt u tom pogledu bitno razlikuje od ostalih
šumskih proizvodnih grana. Težko će biti ovdje ustanoviti, koji se dio od prodajne
vriednosti gotove robe ima smatrati nagradom radnje, a koji kao probitak
polučen samom prodajom, jer proizvoditelji niesu voljni niti primati ikakova
poučavanja, a niti podieljivati kakova pobliža razjašnjenja nikomu tudjemu;
uzrok tomu bit će valjda njihova osamljenost u družtvenom životu, a osim
toga ne znaju niti oni sami, koju vriednost im pri proizvodnji ima njihova
radnja, jer živeći obično u veoma oskudnih okolnostih, daju svoju robu pučanstvu
češće u zamjenu za razan živež, a riedko kad za gotove novce.


Gdjekoje od ovakovih ciganskih obitelji posjeduju malene drvene kućice,
koje su omazane ilovačom i koje se dadu ložiti, ali većina njih stanuje u veoma
siromašnih kolibica, u koje spravljaju ono malo, što imađu.