DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1890 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 253 — c. Ž i r 0 V i n a. Žirovina bijaše već od početka nosivosti hrastovih visokih šuma uviek najglavnijim šumskim nuzgrednim užitkom, i to ne toliko sbog — doduše prilično velikog — novčanog prihoda, koji je pružala, već poglavito sbog množine krme, koja je narodnomu gospodarstvu uviek dobro došla. Dok su još visoke hrastove sastojine obuzimale znatno veće površine nego danas, bavilo se domaće pučanstvo u velikom mjerilu uzgajanjem svinja, pak je za onda ono bilo jedini konsument žirovine, premda je uživalo u tom pogledu služnosti, radi kojih si je moglo uzgajati dovoljan ustanovljen broj svinja za vlastitu porabu. Stoprv kasnije, kad se uzg«j svinja ovdje umanjio, a i površine hrastovih sastojina znatno suzile, postade žir i za strane predjele predmetom trgovine kao krma i za usjev, pak mu je od tog doba i ciena razmjerno znatno skakala. Statistički podatci o rodnosti hrastovih sastojina izkazuju, da je bila žirovina u razdoblju od god. 1834. do uključivo 1887. 5 puta podpuna, 4 „ ne sasma podpuna, 10 , dobra, 8 „ srednja, 14 „ slaba, 13 „ manjkava. Prodaja žira obavljala se obično dražbenim putem, pak je mnogo poznatih tvrdka iz susjedne Ugarske i Srbije mnogu lisuću svinja u ovih krajevih u veliko utovilo i iste dovelo na tuzemna i inozemna tržišta. d. Šiška. Već od dulje vremena izgubio je promet sa šiškom skoro sa svim svoju nekadanju važnost, budući da su se ini bolji i jeftiniji surogati počeli upotrebljivati za strojenje koža, a i s toga, jer se i sama rodovitost pogledom na neke prijašnje godine znatno umanjila. Oko god. 1840. do 1850. bijaše češće obilne žetve; iza toga pak bijaše bogatom samo ona od god. 1860., dok je u ostalih godinah bilo razmjerno ili samo malo ili skoro ni malo šiške. Prije se ona obično u vlastitoj režiji skupljala i manipulirala, dok je to kasnije bilo prepušteno kupcu, koji se u tu svrhu dostao dražbenim putem ciele sastojine. e. P a š a r i n a. Slično kao i šiška prestajala je zadnjih godina i paša u visokih šumah sve više i više, jer se i stanje blaga u domaćeg pučanstva sve više umanjivalo, pak je ono imalo dovoljno paše na svojih pašnjacih izvan šume. f. Ini proizvodi. Ovdje napominjemo još trstike, koji se goje u nekih nizkih šumah blizu Drave. Dohodak je istih dosta neznatan; trsku rabi vlastnik ili za vlastitu porabu ili ju po mogućnosti i prodaje. |