DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 233 — Sadržaje dva diela. U prvom đielu opisuje se „listavo grmlje i drvede" sa 68 rodova, medju kojima je hrast najviše zastupan. U drugom dielu navedeno je ,,smrekovo grmlje i drveće" s 8 rodova. Slilie su takodjer liepo izpale i predstavljaju, doduše litografijom, pojedine vrsti zbilja dobro. Za sad se ne demo u pobliže razglabanje djela upuštati, nego demo to naknadno učiniti. Continentale Holz - Zeitung. Organ ftir die commerciellen und tarifarischen Interessen der Holzproduction, des Holzhandels und der Holzindustrie, izlazi u Bedu na 1. i 15. svakoga mjeseca u najvećem četvrt-formatu i u znatnom obsegu, a izdaje taj časopis Edmun đ Hofmann . U koliko smo iz dosađanjih brojeva (II. tečaj) razabrati mogli, predočuje nam Holz-Zeitun g cielo gibanje drvarskoga tržišta u Europi, zastupa pak obsežno interese cjelokupne produkcije i trgovine s drvi, te u obde drvarskog obrta. S naše strane preporučujemo taj organ osobitoj pažnji p. n. gg. šumarS,, šumoposjednika, šumskih obrtnika i svakoga prijatelja, koji se iole zanima s drvarskom produkcijom. Imenito bi pomenuti organ preporučili za oglašivanje dražba i prodaja drva s obzirom na okolnost, što je u drvarskoj publici veo dovoljno poznat. Ciena mu je na godinu 10 for., na pol godine 5 for. 50 nč., a na čevrtgodište 3 for. Adresa: Continentale Holz-Zeitung, Administration: Wien, V. Margaretheng u r t e 1. Osobne viesti. Pođieljenje. Njegovo ces. i kr. apošt. Veličanstvo podielilo je milostivno pokrajinskomu šumskomu nadzorniku Ferdinandu Zikmundowskom u u Zadru naslov i značaj šumskoga savjetnika. Imenovanje. Ivan Konig , kot. šumar urbar, obdine delničke, imenovan je kot. šumarom u Dugomselu, a Ladislav Č e r n y, kot. šumar urbar, obdine Našice, nadšumarom kod prečast. prvost. kaptola zagrebačkoga sa sjedištem u Kraljevcu. Umrli su:- kr. nadšumar Franjo Giriček u sv. Roku u Lici, Gjuro Jareš šumar, upravitelj, vlastel. prejasnoga kneza Thurn i Taxis, Brod — Grobnik i Franjo Dem l predstojnik dohodarstvenog ureda vlastelinstva Čabar pl. obitelji Ghyczy. Sitnice. Lugarski državni izpiti u županiji zagrebačkoj obdržavat ce se o. g. u smislu naredbe vis. kralj, zemalj. vlade od 28. kolovoza br. 25.387. dne 19. svibnja i sliedede dane kod kr. kotarske oblasti u Petrinji. Abiturientom šumarstva na znanje. Često se dogadja, da bi mnogi od naših domadih sinova, koji su svršili dobrim uspjehom šumarstvo, rado polučili koje mjesto za daljnju svoju naobrazbu u praksi, a nemaju prilike, da saznadu, kako i gdje bi mogli sličnu službu dobiti. Premda se izpražnjena šumarska mjesta, buđ u javnoj, bud u privatnoj službi, vedinom oglasuju u domadih časopisih, to se ipak dogadja, da se pojedini posjednici šuma od slučaja do slučaja obraćaju na ravnateljstvo kr. gospod.- šumarskog učilišta u Križevcu s upitom, da li ima kojega čestita i vriedna absolviranog šumara u svrhu namještenja u šumarskoj službi? Obzirom na tu okolnost preporučujemo našim mlađim šumarom, da u vlastitom interesu prijave đogodice svoje obitalište pomenutom ravnateljstvu a podjedno da priobde i želje glede postignuda kakove šum. službe. Tim načinom de se mnogom obzira vriednomu mladidu u pomod pritedi. Ovogodišnje poučno putovanje slušatelja šumarskog tečaja na kr. gospod.šumars. učilišta u Križevoih pređuzet de se dne 19. svibnja t. g. Kako nam prijatelj odanle javlja, krenut de naši mladi šumari isti dan o 11 sati u jutro iz Križevaca |
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 234 preko Soprana u Be6. Tu će se zabaviti dva dana i pregledati gospođ.- šumarsku izložbu, koja bude otvorena dne 14. svibnja. Iz Beča odilaze putnici preko Linča u Salzburg, gdje de se zadržati jedan dan. Iz Salzburga ide put dalje u Tirol i to najprije u Brixleg-Stubach, a dalje po zubatoj željeznici do Achen jezera, te s parobrodom u Achenkirehen. Iz ovoga zadnjeg mjesta poduzet de se manji izleti u ondješnjoj okolici, imenito pogledat de se pougljenivanja, razna sredstva za dopremanje drva iz velegorja buđ vodom, bud kopnom i postupak šum. gospodarenja u ondješnjih alpinskih pređjelih naroSito u okolini Ampelsbacba i Klammbacha. Iz Achenkirchena krenut de putnici kroz državne šume upravnoga kotara Steinbach i Branđenberg u Kramsach, a dalje na željezničku postaju Brixleg u doljnem kraju doline Innske. Za tim dolaze u Innsbruck, gdje de boraviti jedan dan, da pogledaju grad i sušnice za dobivanje crnogoričnog sjemena onđješnje tvrdke Jennewein. Iz Innsbrucka ide put dalje preko Klausen u dolinu Villn()s. Ondje de se pregledati razne gradnje za osiguranje eesta proti bujieam, te liepo i praktično izvedene brane proti vodođerinam i nekoliko šumskih vrtova i t. d. Osobito je liep vidik na dolomit-gorje, U Tirolskoj bavit će se putnici u svem osam dana. Medju tim ako vrieme dopusti, proći de se jednog dana vidjeti rezbarije iz drva u Zirbenhohr, gdje se ta vrst obrta baš u velike tjera. Naši mlađi putnici povratit de se kroz Korušku i ondje pogledati baš u velike izvedene gradnje u zaštitu šuma proti vodođerinam i bujieam u Moseritschgrabenu kod Oberđrauburga. Dalje ide put preko Villacha, Cielovca, Maribora, Pragerhofa i Zakanja u Križevac; ili pak, ako materialna sredstva putnikom dovoljna budu, preko Villacha, Tarvisa, Goricije ter Trsta i Rieke u Križevac. Želimo putnikom sretno pošli i obogatili se ovom prilikom mnogim znanjem, što neka bude od najboljeg uspjeha za njihovu praksu a na ubar čuvanja i gojenja naših šuma! M. V. Električno svjetlo i ribolov. Na južnoj obali Francuzke pokušali su nedavna električno svietlo kod r bolova rabiti. Spustili su u stanovitu dubinu vođe staklenu kraglju, u kojoj se nalazila sprema za žarenje, koja je bila spojena sa baterijom u čamcu žicami obavitimi gutaperčom. Kruglja je razsvietlila na daleko more. Ribe privabljene svietlom skupiše se oko nje u velikoj množini, pak ih je mrežami bezbroj pohvatan tako, da se sve niesu mogle niti upotrebiti. Taj je način ribolova obavljen samo kao pokus; u običnom životu dakako ne de se smjeti rabiti, jer bi inače za morske stanovnike velika pošast nastala. Jastrebovi. Akoprem se vanjsko obličje većine tih ptica, medju koje se i nekoje najveće grabilice broje, našeg oka neugodno đojimlje, pak je i sama njihova proždrljivost nam odurna, to su oni ipak veoma koristni za veliko gospodarstvo naravi. Najviše koriste jastrebovi u vrućih pojasih, gdje uništuju brzo sve Iješine i životinjske preostatke, koji bi inače gnjiledi razvijali miazme po ljude škodljive. S toga razloga štite ih i štede u južnih krajevih. Razmjerno malena glava i velik dio vrata obično su u njega goli i bradavicami ili mesnatimi zahlipci pokriveni. Dolnji dio vrata okružuje vedinom ogrljica produljenih i izbočitih pera. Najveda množ te vrsti obitava u tropičnora i subtroplčnom pojasu i to ne samo po pustoši ved i u velikoj množini u gradovih i u okolišu, u obde u blizini ljudskih stanova. Pogine li u pustarah i stepah vrudeg pojasa u novom ili starom svietu ma koja zvier, eto ti ved zagonetnom brzinom ne jednog, ved stotinu i stotinu tih zdravstvenih organa naravi, kako se prepirudi promuklim glasanjem u družtvu sa svrakami, gavrani i t. d. na Iješinu obaraju. Lješini razderu mekaC, pak ponajprije prožderu svu utrobu, koja im je najslaatnija, a kasnije ne miruju sve dotle, dok samo gole i najkrupnije kosti ne preostanu. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 235 — Ved ih se nalazi u Grčkoj, Sjriji i Egiptu, kako se u svom svojstvu kao žistioci ulica u građovih po krovovih i stablih gnjezde; u vedem množtvu i još požđrljiviji pojavljuju se u velikih indijskih građovih, u cieloj tropičnoj Africi i Americi sve do Mexika, Teksasa, Louisiane, Floride i t. đ.; gdje ih svagdje čuvaju i brane proti objestnom tamanjenju. Bolnice za životinje u Indiji. Poznato je, da Indijanci životinje veoma štuju te za iste dapače i bolnice uzdržavaju. Londonsko aziatsko družtvo dobilo je nedavno obširnu i autentičnu viest o tom od jednog pomorskog častnika iz Bombaya. Od te viesti čitamo sliedede ; U pokrajini Suvati nalazi se na pr. takova bolnica utemeljena po Brahminih U njoj se nalazi ve.iko množtvo životinja, osobito mnogo bolestnih krava, a imade i bolestnih ovaca, koza, kokota i kokoši. Svakovrstne životinje, ma bile ođkud mu drago i bilo ih kolikogod, primaju se u tu bolnicu. Na ulazu bolnice nalazi se 25 stopi duga drvena kuda. Ovdje hrane žitkom ogromnu množinu svake vrsti insekta; [njihov je broj tako ogroman, da se na tom gadnom mjestu od izbačenog žitka sasma ništa ne vidi. Izvjestitelj veli, da se u svih velikih građovih zapadne Indije slične bolnice nalaze. Navlastito da je vidio u gradu Aryar pokraj hrama jednu bolnicu za štakore, u kojoj se tada 5000 komada nalazilo, te su redovito brašnom hranjeni. Troškovi te bolnice bili su pak razporezani na stanovnike građa. Lov na vidru. Ova je vodena kuna u našem pojasu jedna od najomrženijih pak s toga i najvedma progonjena: prvo radi silnog kvara, kojeg ribogojstvu nanaša a drugo radi njezina krzna, koje u trgovini liepu cienu imade. Lov na vidru obavlja se u svako doba godine. Doduše krzno je njezino najljepše i najbolje u zimi, na valja ipak u svako doba. Lov na vidru pruža mnogo liepe zabave ali je za to veoma tegoban. Ljuske i ribje glave, koje vidra na obali ostavlja izdaju njezinu blizinu. Od takvog nalazišta valja ju onda uz vodu potražiti. Pri tom treba veoma tiho i oprezno postupati, jer je i ona veoma oprezna, pak čim začuje ma kakvi štropot ili šušnjavu, to odmah zaroni u vođu i sakrije se bud pod korenje ili u kakovu šupljinu u obali. Kad vidra ribari plivajudi to se njezina plosnata gubica samo onda na površini vode pomoli, kad zrak usiše; taj trenutak valja upotrebiti, kanimo li ju u vodi ubiti. Na kopnu ne može ona brzo bježati, pak ju pas lako dostigne. Zateče li se dakle na kopnu, to joj valja ponajprije put do vode prekrčiti, jer dočepa li se vođe, to ona uroniv u brzo lovcu s vida izgine. Nadje li se njen prolaz na obali, to se može s uspjehom lovno željezo upotrebiti ili ju opet tamo pričekati. Ako je obala šuplja ondje, gdje viđi-a ostavlja ostanke riba, pak se misli, da je ona u toj šupljini sakrita, to se nekoliko puta nogom na tom mjestu lupi, na što će ona sigurno izađi ali opet u vodi brzo izginuti tako, te mora da je veoma brz i siguran lovac, ako ju hoće tom zgodom da ubije. Najsigurniji i najzanimiviji način lova na vidre svakako je hajka s psi. Za to služi posebna vrst pasa, koja je veoma guste dlake, znade dobro plivati, rado se hrva i ima izvrstan vonj. Znade li se po prilici, gdje se vidra nalazi, to se s psi obala uz vodu pretraži; čim psi na svjež trag vidre nadodju, sliede ga glasuim lajanjem sve dotle, dok vidre ne dostignu i zubima ne prikvače. Vidra se dobro svojimi zubi brani pak je mnogi ved odnio dobranu uspomenu od nje; nu ipak nije u stanju pobjedi, ako je više pasa; žestokom hrvanju učini onda nadošli lovac kraj udariv vidru kakovim kolcem po glavi. Kod tog načina lova, koji se u Irskoj i Škotskoj stravstveni provađja, nije puška ni od potrebe. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 236 — Jedno od najvećih čudesa u bilinskom carstvu svakako je oplođ cvieta, koji se često veoma zamršenim putem i fiuđnimi uticaji sbiva na pr. vjetrom, insekti i t. đ. Najčudnovatiji način oplođa prouađjen je kod otrovne biljke „aristolochia", koju je često na starih zidinah naći. Cviet te biline sastoji samo iz jednog jedincatog lista pak je sličan zatvorenom tulipanovom cvietu. Taj cviet ima samo jedan maleni otvor na zavinutom vršku. Oplodni organi toga cvieta tako su čudnovato izrasli, da oplod običnim putem u obde nije mogud, pak se s toga narav služi i veoma čudnovatom stranputicom, da svoj cilj poluči. Svake godine dovabi sladak vonj cviet stanovitog insekta, koji se kroz pomenuti otvor u cviet uvuče, težeći za sladkom hranom, koja mu je ali i zadnja. Hoće li insekt poslije gostbe taj cviet ostaviti, to već nađje ulaz zatvoren oštrimi đlačicami, koje je on unilazeći doduše mogo svojim tielom razturati, nu oštri okrajci prieče mu sada izlaz poput žica na poznatoj mišolovki. Insekt počne sada u smrtnom strahu valjda u cvietu lepršati; kroz to razprši pelud, koji izišav iz cvieta dopre do plođnice, pak ju oplodi. I tako je tuj narav zbilja neku zamku postavila, jer insekt mora da pogine, samo đa biljka dalje živi. Razreze li se cviet tako, da insekt izaći može, to ostaje neoplođjen. Šibice (žigice). Statističkimi podatci o potrošbi žigica dokazalo se, đa ih Njemačka najviše troši. Tamo troši popriečno svaki žitelj na dan 10—15 kom., u Belgiji 9, u Englezkoj 8 u Francuzkoj 6. Potrošak se taj umanjuje u obće od sjevera prama jugu. — Dnevni potrošak žigica u cieloj Europi računa se na 2 miljarđe, a po tom ođpada popriečno na svakog stanovnika 6 — 7 komada. Ako se težina jedne žigice ustanovi jednaka 1 đecigramu, to iznaša taj dnevni potrošak žigica u Europi ´200.000 klg. drva, za jednu godinu 72,600.000 klg. ili više od 50.000 m´ u obliku žigica. O pomnažanju individua. Narav skrbi za pomnažanje svih vrsti bilina i životinja. Svaki individuum nastoji, da što mnogobrojnije potomstvo ostavi — bud proizvađjanjem velike množine sjemena ili jajašca tako, da ako i veći dio istih propadne, to ipak još dovoljna množina za razplod preostaje; —- bud pak osobitom njegom i skrbi za živo potomstvo, (ako, da bar manji dio istog od propasti očuva. Ta skrb naravi od potrebe je, jer je sbog različitih upliva uviek samo najmanji dio potomstva u stanju dalje se razplodjivati. — Narav dakle skrbi za što veći zametak potomstvu, nu s druge strane opet brini se ona, da se isto odviše ne umnoži; jer kad bi svekoliko sjeme bilinstva i ukupna jajašca životinjstva samo jedne generacije do pođpunog razvitka došla, to prostor zemljo ne bi bio dovoljan za sve te zastupnike bilinstva i životinjstva. Dokazano´je, da potomstvo infusorija za nekoliko dana na bilione broji. Jedna samo listna uš brojila bi u petoj generaciji već 5000 miliona potomstva. U jednoj godini razvije se od istih najmanje 50 generacija. Ako bi dakle te listne uši samo jednu godinu od propasti občuvane bile, to zemlja sveukupno to potomstvo ne bi mogla ni spremiti. Ženka mrava termita, veli se, da na dan 80.000 jaja izleže. Pomnažanje je šaške (acridium migratorium) tako ogromno, da može u kratko vrieme vegetaciju cielih pokrajina uništiti. Godine 1828. snašla je ta pošast Galiciju, gdje je jedan let tih šaška trajao 7 sati a zapremao širinu od 7 — 8 milja tako, đa je zemlja upravo potamnila onuda, kuda je roj proso. Iztraživanjem našlo se u jednoj lokardi od pol kilograma 546.000 jajašca, u švolji (solea vulgaris) od ^jt kilograma 1,300.000, u jednoj jesetri (acipenser sturio) 6 miliona, u jednom osliću 9´/3 miliona i t. đ. Polag računa podoban je jedan par kunića proizvesti za četiri godina potomstvo od 1,274.840 komada. Jedan jediti mišji par proizvede u jednoj godini potomstvo od 23.000 komada, a za dvie godine više od 200 miliona. Doduše može se reći, da je taj račun valjan |
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 237 — samo na papiru, pak da u istinu to nestoji. — Dakako đa je to istina, jer se priroda sama opet za to poskrbila, da stabla do neba ne izrastu. Pa i životinje, koje samo jedno mlado u jedan put na sviet donesu, mogu se pod dobrimi okolnostmi u kratko vrieme tako pomnažati, da to svaki čovjeSji račun prekoračuje. — Nijedna se životinja ne množi tako sporo kao slon, pa ipak bi za 500 godina iznašalo potomstvo jednog para 15 miliona komada. Godine 17 73. donesena su u Islanđiju 3 soba, pa već za 40 godina cienili su ukupni broj istih preko 500.000 komada. Ciene izrade i izvoza (iz šume) razne gradje po izkustvu A. Danhelovskog. a) Za 1000 kom. fran. norm. dužice: izrada« 18—20 for.; izvoz, po suhom putu, na 4 kim. daljine 6 for.; na 8 kim. 8 for.; na 16 kim. 10 for.; na 24 kim.; 13 for.; na 32 kim. 17 for. b) Njemačka duga: Za obaranje stabla prema debljini njegovoj 30—50 novfi., za svaki prerez 10 do 14 novS., od čega po izkustvu odpada na jedan hektolitar 8—10 novč. Nedjeljna plaća „klibara" 8—-10 for, uz hranu; prema tome odpada na hektolitar 2—3´/2 novč.; „Sprengar", brađvar i krajcar dobivaju 12 —14 novč. po hektolitru i hranu, što čini po hektolitru 18—22 novč. Cjelokupna izrada po hektolitru iznosi 28 do 35´/a novč. Od ove se svote obično odbije lO^/o na račun uobičajenog odbitka ´/i» od ukupne izradjene količine, te se time smanji zarada na 25 do 32 novč. po hektolitru, razumjevajući tu uz dugu i nuždna dana. Izvo z se mienja po vrstima duge, te se za veću dugu plaća razmjerno manje nego za manju po hektolitru. Ako se duga od ´/^ do 2 hektol. uzme == 1, onda se za duge od 2^/2 do 5 hektol. uzima 0´7, a od 5 hektol. na više 0 65, pri čem se dana računaju kao duge od jednake dužine. Prema udaljenosti plača se za izvoz: na 4 kim. 7 ´/a novč. po hektolitru; na 8 kim. 10 novč.; na 12 kim. 12 novč.; na 16 novč. 15 novč.; na 20 kim. 19 nč; na 24 kim. 24 novč.; na 28 kim. 27 novč.; na 32 kim. 30 novč. Pri tome se računa na jedno bure pet naslaga od duge ili sedam dana. c) Mostnice i druga redana grad ja. Pri prostoručnoj izradi uobičajena je naplata po širini mostnice. Danas se plaća po 1 cm. širine i 1 m. dužine ´ja novč. bez obzira na to, da li mostnica ima debljinu od 14 ili izpod 14 cm., iz čega proiztiče velika neraz mjera izmedju naplate za izradu tankih i debelih mostnica i njihove drvne sađržine. Troškovi oko izrade po tek. metru jesu : 30 cm. širine, 3 cm. debljine = 10 novč., a đrv. masa 0.009 m^ 30 „ „ 6 „ „ = 10 „ „ „ „ 0.018 „ 30 „ „ 9 „ , = 10 „ „ „ „ 0.027 „ 30 „ „ 14 „ „ = 10 „ „ „ „ 0.042 „ Kad bi se uzela osrednja debljina mostnice 7 cm., odpalo bi (računajući po gornjoj osnovi al uzev u račun i debljinu) na 1 cm. širine i debljine = 0´27 novč., o i te bi zarada iznosila prema gornjem redu po kub. metru: 30-1-3 = 33 X 0-27 = 8-9 novč., drv. masa 0-009 m´ 30-1-6 = 36 X 0-27 = 9-7 „ „ „ 0´018 , 30 -f-9 = 39 X 0-27 = 10-5 „ „ „ 0027 „ 30 -j- 14 = 44 X 0-27 = 11-9 „ , „ 0042 „ dakle po kub. metru 989, 539, 389 i 283 novč. Za četverobridnu gradju plaća se po 1 cm. širine i 1 met. dužine ´/a novč. Za izradu željezničkih podvala od visi naplata prema kakvoći stabala i količini posla, pak se plaća 30 do 40 novč. od komada. |