DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 194 — Na temelju te stavke navedeni su u skrižaljci u glavi pojedini stupnjevi drvae kakvoće obzirom na gore pomenuta svojstva drva, a za tim je proračunana ona sadržina drvne surovine, koja je potrebita, da se proizvede jedinica gotove robe dotične kategorije, ili ako je raznih vrsti, to onda poprečne. Izračunani su pak ti rezultati za sve veličine buradi od 0-2 do 80 hl., i to u razmacih od 0-2 do 0´2, dotično 1 do 1 hl. Jer su njemačke dužice veoma različitih dimenzija i po tom i razne ciene, pak jer u prvom redu odlučuje promjer debla, onda porast stabla i veća ili manja množina granja, koja će se vrst dužica proizvadjati iz dotičnoga debla, to je veoma važno i potrebito, da se s obzirom na ove uvjete ustanovi nekoliko razreda njemačkih dužica. U prometu su najobičnije one vrsti od Vz—70 hl., koje se diele s obzirom na tržnu im cienu ovako: a. Duge i podnice za burad od ^jz—B^lz hl., ^ « » » >. » 4—14 „ c. n „ , „ „ 15—40 đ. „ „ „ „ „ 41—80 , Dužice navedene pod a. imadu se proizvadjati iz gornjih krajeva debla radi toga, jer tamo ima više grančica, ili iz dolnjih krajeva do po prilici 48 cm. srednjeg promjera; one pod b. zahtievaju srednji promjer od 58 cm.; pod c. od 68, a pod đ. preko 68 cm., i to uključivo biel, ali bez kore. Na temelju se toga može za pojedine razrede debljine stanovite šumske sastojine, od koje su poznata uzorna stabla, uzpostaviti skala uporabivosti za njemačke dužice na ovaj način: Ako se n. pr. procienilo, da će se prema svojstvima stabla od vrsti: Vž—1—1´/2—2—3—372 hl., moći proizvesti u postotcih: 30—22—18—14—10—67o, to će biti rezultat proizvadjanja: 0-15 — 0-22 — 0-27 — 0-28 — 0-30 — 0-27, ili poprečna vrst: 149 kl. Ako se nadalje procienilo, da će se s obzirom na svojstva stabala moći upotrebiti samo 0´8 njihovog kubičnog sadržaja, to nalazimo u dotičnoj rubrici skrižaljke 15. kod 1´49 hl. ili skoro l´/,j hl., da ćemo trebati 0´1294-0-121 ^,ox 3 = 0´125 m´ 2 surovine za svaki hektolitar gotovog proizvoda. Vriednost jednoga m´ na panju naći ćemo sada lako, ako uz ustanovljenu cienu gotove robe u šumi uzmemo u obzir još i potrebu surovine za jedinicu gotovine. Ako ovako i nadalje postupamo sa stabli svih razreda debljine, obazirući se pri tom dakako i na ostale sortimente — b, c i đ —, bit ćemo u stanju ustanoviti vriednost svih stabala dotične sastojine. |