DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 218 — 6. vel. goričkom 9209 fr. 16´/2 n6.; od tuđa do konca g. 1889. plaćeno 4173 fr, 33 Vi nč.; ostalo je na dugu 5035 fr. 83 n6. 7. sisačkom 14783 fr. 83 nč.; od tuda do konca g. 1889. plaćeno 12069 fr. 4 nč.; ostalo je na dugu 2714 fr. 79 nč. 8. dugoselskom 14127 fr. 757« nč. od tuda do konca g. 1889. plaćeno 6860 fr. 56´/a nč.; ostalo je na dugu 7267 fr. 19 nč. 9. sv. ivanskom 8197 fr. 15´/a nč. od tuda do konca g. 1889. plaćeno 3439 fr. 71 nč.; ostalo je na dugu 4757 fr. 44´/2 nč. 10. stubičkora 6090 fr. 37 nč.; od tuda do konca g. 1889. plaćeno 2135 for. 86 Va nč.; ostalo je na dugu 3954 fr. 51^2 nč. Ukupna porezna dužnost, sa zaostatci prijašnjih godina, svih imovnih obćina područja županije zagrebačke iznašaše dakle 1889. godine 63.973 for. 3i novč., a od ove je dužnosti do konca godine bilo podmireno 41.911 for. 90´/a novč., dok je iznos od 22.061 for. 43´/.^ novč. ostao na dugu, zbog nehajstva nadležnih organa, kojim bi valjalo strogo oko toga nastojati, da se ovi porezi pravodobno podmire, jer će to seljak sam, samo u najrjedjih slučajevih svojevoljno učiniti, a osobito onda ne, kad znade, da mu u obćinskoj šumi ima još hrastova, koji se u eventualnom slučaju skrajne nužde lasno unovčiti mogu, ili ako imovna obćina posjeduje t. z. šumsku glavnicu, koja će mu se morati napokon ipak izdati za pokriće tog duga. Osobito je i jur kroz više godina se opetujuća ne rodica svakog žira ponajglavniji uzrok, ogromnim tim zaostatkom, jer je žirovina — kod većine tih imovnih obćina do sada bila jedini redoviti (?) prihod, koji je imao služiti za pokriće raznih tih troškova. — Razporezanje poreza na pojedine ovlaštenike pako, s kojim je uz to obično skopčano i ovršno utjerivanje tih iznosa, kao da se odnosnim obćinskim organom i onako obterećenim, osobito ne svidja. Nu kako je medju tim s nadležne strane i toj okolnosti obraćena pažnja, nadati se je bar za buduće stanovitom boljku, jer bi inače doista većina posjeda tih imovnih obćina, tekom vremena došla na bubanj, odnosno u vlastnost erara, kako se to prijašnjih godina u bivšoj podžupaniji jastrebarskoj u jednom slučaju doista i sbilo. Prema normativnoj naredbi kr. županijske oblasti od 5. lipnja 1888. br. 7349 0 uredjenju šumarske službe u području ove županije*, razdieljeno je sada ukupno to obćinsko šumište, odgovarajući političkom razdieljenju županije u kotare, na deset samostalnih šumsko upravnih kotara tako, da sve obćinske šume, područja jedne spomenutih kr. kotarskih oblasti, pod upravu jedne te iste „kotarsko obćinske šumarije" spadaju.** Na čelu svake pojedine tih kotarskih šumarija stoji po jedan „samostalni šumarski upravitelj´ — sa sjedištem u uredu dotične kr. kotarske oblasti, * Vidi .Šumarski list." g. 1888. strana 364. i 457. i dalje. ** Iznimku čine samo, kako to jur napried spomenuto, šume pl. komposesorata turopoljskog u kotaru veliko-goriSkom. |