DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 216 — pus totara, Dammara australis, (obje ove vrsti sliče dosta na našu jagajedovinu no tvrđe su kao orahovina.) Dacrydium cupressinum i Litex littoralis — takodjer veoma tvrđo drvo. Do izložaka ostrova H a w a i niesam dospio, no iz zvaničnog kataloga razabrao sam, da je tamošnja vlada izložila takodjer omanju zbirku raznog drveća za gradju i zanatlijske potrebe. To je sve, što mogu o šumskoj izložbi australskih zemalja, ili pravije iz Oceanije pribilježiti. Ovim sam priveo kraju i opis šumske privrede na parižkoj izložbi. Ako sam tim opisom kome štogod koristio, bit će mi milo. To sam morao učiniti jedno, da izkupim svoju rieč kod poštovanih čitalaca „Šumarskoga lista", a drugo, da dadem izvješća čestitom zastupstvu Petrovaradinske imovne pobćine, čijom sam pripomoću otišao do Pariza i kojoj na tome ostajem za uviek zahvalan. Osvrt na stanje uprave obćinskih šuma u županiji zagrebačkoj u g. 1889. Od ukupne površine sa 4-076/´´*^ četvorna kilometra zapremaju same šume u području županije zagrebačke 36-897o t. j 146.736 hektara ili 253.853 katastralnih rali; dolazi dakle na jednoga stanovnika do blizu ^k rali šume. Kazmjerje u prispodobi sa inimi županijami i zemljami dosta povoljno. Od spomenute ukupne šumske površine, odpada prema stanju koncem g. 1889. na šume, koje spadaju u nepriepornu vlaslnost pojedinih gradskih, trgovištnih, plemićkih, poveljenih, urbarskih i selskih obćina, u okruglom oko 90.000 rali. Ođ ove šumske površine pako i opet stavljena bje, u smislu ustanova, poznate normativne naredbe o gospodarenju i uživanju obćinskih šuma, od 4. ožujka 1870. br. 2144. pod neposredni nadzor političkih oblasti i upravu odnosnog kr. županijskog nađšumara, šumište od ukupno 250 t. z. šumsko imovnih (malom iznimkom same urbarske imovne) obćina, sa 72.625 rali šume — (bez šuma obćina plemenitog komposesorata turopoljskog, u površini od okruglo 14.000 katastralnih rali, koje akoprem u smislu ustanova § 19. zakona šumskog takodjer pod nadzorom napređ spomenutih oblasti i organa, danas ipak još i u pogledu upravnom neki „osebujni" položaj zauzimlju — dok u gospodarskom obziru — posebnu obćinsku šumariju sačinjavaju). Ođ ukupnog gore rečenog površja pako odpada na područje kr. kotarske oblasti. 1. zagrebačke 28. imovnih obćina sa ukupno 4.746 rali šume 2. samoborske 23. „ „ „ „ 4.838 „ „ 3. jastrebarske 27. „ » » » 10.323 , , |
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 217 4. karlovaCke 38. imovnih obćina sa ukupno 13.580* rali šume 5. pisarovačke 16. » 11 « » 7.333 „ „ 6. vel. gorićke 7. sisačke 25. 42. n » » » »^ " « n 4.10812.246 „ „ „ „ 8. dugoselske 18. „ » " » 5.481 „ „ 9. sv. ivanske 25. n n n n 5.910 „ „ 0. stubičke 8. n )) n 1) 4.060 „ „ ukupno 250 šumsko imovnih obćina sa 72.625 rali šume. Dolazi dakle na jednu obćinu poprečno tek 290 rali šume, a u istinu se pako medjutim to površje mienja od 13 pa sve do 6000 rali. Uz to neka bude i to spomenuto, da se imovno obćinske šume, kotara zagrebačkoga steru područjem 2 političkih obćina „ samoborskoga „ „ 3 „ „ , jastrebarskoga „ „ 8 „ „ „ karlovačkoga „ „ 6 , „ , pisarovačkoga „ „ 2 „ , , vel. goričkoga „ „ 8 „ „ sisačkoga „ „ 3 „ „ „ dugoselskoga „ „ 2 „ „ „ sv. ivanskoga „ , 2 „ „ stubičkoga „ „ 4 „ „ Da i ovi odnošaji takodjer bitno na razvoj i djelovanje šumske uprave u pojedinih kotarih djeluju, nema dvojbe, jer čim je više upravnih obćina, tim je i teže uredovanje šumskih organa. Držimo nadalje, da će nam se slika odnošaja tih urbarnih šumskih imovnih obćina još bolje razjasniti i tim, ako iztaknemo koju i o poreznoj dužnosti istih. Porezna dužnost njihova iznašala je g. 1889. zajedno sa porezuimi zaostatci prijašnjih godina u kotaru: 1. zagrebačkom 2597 fr. 25V2nč.; od tuda do konca g. 1889. plaćeno 1898 fr. 84 nč.; ostaje na dugu 698 for. 41´/a nč. 2. samoborskom 2326 for. 54 nč.; od tuda do konca g. 1889. plaćeno 1006 fr. 58 nč.; ostalo je na dugu 1319 for. 96. nč. 3. jastrebarskom 6636 fr. 72 nč.; od tuda do konca g. 1889. plaćeno 5429 fr. 6 nč.; ostalo je na dugu 1207 fr. 66 nč. 4. karlovačkom 5258 fr. 84 nč.; od tuda do konca g. 1889. plaćeno 3339 fr. Sl´/z nč.; ostalo je na dugu 1919 for. SS´/a nč. 5. pisarovačkom 4745 fr. 71 nč.; od tuda do konca g. 1889. plaćeno 1559 fr. 3972 nč.; ostalo je na dugu 3169 fr. GS´/a nč. * Od tuđa ođpađa na same šume poveljene imovne obeine Draganić oko 6624 rali. — Ove su prije spadale posebnoj obc´inskoj šumariji, koja je međjn ´im g. 1889, privremeno dokinuta. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 218 — 6. vel. goričkom 9209 fr. 16´/2 n6.; od tuđa do konca g. 1889. plaćeno 4173 fr, 33 Vi nč.; ostalo je na dugu 5035 fr. 83 n6. 7. sisačkom 14783 fr. 83 nč.; od tuda do konca g. 1889. plaćeno 12069 fr. 4 nč.; ostalo je na dugu 2714 fr. 79 nč. 8. dugoselskom 14127 fr. 757« nč. od tuda do konca g. 1889. plaćeno 6860 fr. 56´/a nč.; ostalo je na dugu 7267 fr. 19 nč. 9. sv. ivanskom 8197 fr. 15´/a nč. od tuda do konca g. 1889. plaćeno 3439 fr. 71 nč.; ostalo je na dugu 4757 fr. 44´/2 nč. 10. stubičkora 6090 fr. 37 nč.; od tuda do konca g. 1889. plaćeno 2135 for. 86 Va nč.; ostalo je na dugu 3954 fr. 51^2 nč. Ukupna porezna dužnost, sa zaostatci prijašnjih godina, svih imovnih obćina područja županije zagrebačke iznašaše dakle 1889. godine 63.973 for. 3i novč., a od ove je dužnosti do konca godine bilo podmireno 41.911 for. 90´/a novč., dok je iznos od 22.061 for. 43´/.^ novč. ostao na dugu, zbog nehajstva nadležnih organa, kojim bi valjalo strogo oko toga nastojati, da se ovi porezi pravodobno podmire, jer će to seljak sam, samo u najrjedjih slučajevih svojevoljno učiniti, a osobito onda ne, kad znade, da mu u obćinskoj šumi ima još hrastova, koji se u eventualnom slučaju skrajne nužde lasno unovčiti mogu, ili ako imovna obćina posjeduje t. z. šumsku glavnicu, koja će mu se morati napokon ipak izdati za pokriće tog duga. Osobito je i jur kroz više godina se opetujuća ne rodica svakog žira ponajglavniji uzrok, ogromnim tim zaostatkom, jer je žirovina — kod većine tih imovnih obćina do sada bila jedini redoviti (?) prihod, koji je imao služiti za pokriće raznih tih troškova. — Razporezanje poreza na pojedine ovlaštenike pako, s kojim je uz to obično skopčano i ovršno utjerivanje tih iznosa, kao da se odnosnim obćinskim organom i onako obterećenim, osobito ne svidja. Nu kako je medju tim s nadležne strane i toj okolnosti obraćena pažnja, nadati se je bar za buduće stanovitom boljku, jer bi inače doista većina posjeda tih imovnih obćina, tekom vremena došla na bubanj, odnosno u vlastnost erara, kako se to prijašnjih godina u bivšoj podžupaniji jastrebarskoj u jednom slučaju doista i sbilo. Prema normativnoj naredbi kr. županijske oblasti od 5. lipnja 1888. br. 7349 0 uredjenju šumarske službe u području ove županije*, razdieljeno je sada ukupno to obćinsko šumište, odgovarajući političkom razdieljenju županije u kotare, na deset samostalnih šumsko upravnih kotara tako, da sve obćinske šume, područja jedne spomenutih kr. kotarskih oblasti, pod upravu jedne te iste „kotarsko obćinske šumarije" spadaju.** Na čelu svake pojedine tih kotarskih šumarija stoji po jedan „samostalni šumarski upravitelj´ — sa sjedištem u uredu dotične kr. kotarske oblasti, * Vidi .Šumarski list." g. 1888. strana 364. i 457. i dalje. ** Iznimku čine samo, kako to jur napried spomenuto, šume pl. komposesorata turopoljskog u kotaru veliko-goriSkom. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 219 — koji pođjedno i kao izvjestitelj u svih šumskih poslovih, koji u smislu zakona od 5. veljače 1886. o upravi u županijab i kotarih u naravni djelokrug iste oblasti spadaju, fundira. Cjelokupna uprava tih šuma pak usredotočena je u ruku kr. žup. nadšumara, kojemu su i spomenuti šumari u strukovnom i)ogledu u prvom redu (putem kr, žup. oblasti), podčinjeni. Šumarskom upravitelju kotara sisačkoga pako dodieljen je gledom na obsežnost šuniišta, kod obc´ine Martinskaves eksponirani šumarski pristav, a slično se namjerava urediti i u kotaru karlovačkom, s obzirom na obsežnost šuma obćine Draganić i raztrešenost područja. Upravu tih kotarskih šumarija rukovode u kotaru sisačkom, karlovačkom, dugoselskom i sv. ivanskom „kotarski šumari" — u ostalih kotarih pako „kotarski šumarski pristavi", beriva istih pako iznašahu g. 1889. u kotaru: 1. zagrebačkom . 800 for. 2. samoborskom 800 for. 3. jastrebarskom 940 for. 4. karlovačkom . 1300 for. 5. pisarovačkom . 800 for. 6. vel. goričkom . 820 for. 7. sisačkom . 1340 for. 8. dugoselskom 900 for. 9. sv. ivanskom . . 900 for. LO. stubičkom . 700 for. Sveukupna ta beriva kotarskog i obćinskog šumarskog osoblja, od 9300 fr. razporezana su po kotarih, na pojedine šumsko imovne obćine, prema njihovom šumištu i imućtvu. Tangente se ove uplaćuju dotičnoj upravnoj obćini, koja ih skupno imade u četvrt godišnjih unaprednih obrocih dostavljati kot. oblastim u t. ZV. šumarsku nakladu, iz koje šumari u mjesečnih anticipativnih obrocih redovit o svoja beriva dižu. Svaki upravitelj šumarije imade paušal, pak je u smislu napried spomenute normativne naredbe žup. oblasti dužan, na račun toga paušala držati konja za službenu porabu. Osim gore rečenih beriva (plaće, stanbine i paušala) pripada im jošte i 20% sviju po njima prijavljenih za obćinske šume — dosudjenih šumskih odšteta. U najnovije doba medju tim povišena su prema okolnostim beriva šumara sv. ivanskog za 100 for. a ona dolnjo stubičkog za 140 for. na godinu. Uredovanje šumara sliedi uviek na ime dotične kr. kotarske oblasti, dok su prijašnji „obćinski" šumski uredi dokinuti. U ostalom pripada šumarom, u koliko to u interesu šumarske službe nuždnim i shodnim drže, pravo neposrednog pođnašanja predloga ili izvještaja kr. žup. oblasti, prigodom pođnašanja svak mjesečnih poslovnih dnevnika, kao i polugodišnjih obćih poslovnih izvještaja. Što se pako kvalifikacije šumarskog osoblja u ovom području tiče, to su od spomenutih 10 šumarskih upravitelja sedmorica njih bili pitomci domaćeg šumarskog zavoda u Križevcih, trojica pako svršili su šumarske nauke na inozemnih srednjih zavodih, Četvorica njih je položila i propisani viši šumarski |
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 220 — državni izpit, dok će ostali imati toj dužnosti takodjer već u najbliže doba zadovoljiti. Glede mirovine žali Bože — kao što u obće u starom provincijalu tako se i ovdje, nije do sada kraj večnog provizorija u urbarnoj šumarskoj službi, još ništa ozbiljna učiniti moglo, nu u ostalom držimo, da bi valjalo, da u tom pogledu, baš samo to osoblje inicijativu poprime, kako je to u svoje doba i od strane šumarskog osoblja krajiških imovnih obćina uzsliedilo. Što se lugarske i šumarsko čuvarske službe tiče, to je ona kraj velikog siromaštva većine imovnih obćina, kao i gleđom na ine za sada u tom pogledu u starom provincijalu obće nepovoljne odnošaje, danas još dosta primitivna, jer jedva da GO^/o ukupnih tih t. z. obćinskih lugara znade čitati i pisati, tako, da svaki šumar u svom kotaru, donekle i sam svoj nadlugar biti mora. U ostalom imade temeljite nade, da će se krepkom pomoći tomu nadležnih faktora i konsekventnim i uztrajnim radom, po malo dati i tomu zlu na kraj stati. Dokaz tome je, što u novije doba već i izmedju ovih lugara ima takovih, koji se podvrgoše propisanom nižem šumarskom državnom izpitu. Što se pako samog broja tog lugarskog i šumarsko-čuvarskog osoblja i njegovih beriva tiče, to je god. 1889. brojio, kotar: 1. zagrebački 36 obćinskih lugara sa ukupno 1963 for. plaće 2. samoborski 30 „ sa » 904 for. 3. jastrebarski4. karlovački 37 56 , , , sa sa » n 1176 for. 1410 for. 5. pisarovački 206. vel. gorički 357. sisački 44 „ „ „ „ r. „ sa sa sa » » n 511 for. 467 for. 1994 for. 8. dugoselski9. sv. ivanski 18 38 „ „ , „ sa sa » n 820 for. 1006 for. 10. stubički 18 „ ,, sa n 820 for. Ukupno bilo je 332 lugara, sa ukupnom plaćom od godišnjih 10071 for.; dolazi dakle poprečno na jednoga lugara jedva 3 for. na mjesec, odnosno na god. 34 for. plaće! Nu u istinu i ova je plaća vrlo razna, pak varira kako kod koje obćine, od 6 pa do 120 for. na godinu! Najpovoljniji bijahu u tom pogledu još odnošaji u kotaru dugoselskom i stubičkom, a najgori u kotaru veliko goričkom. Osim spomenutih beriva pripada lugarskom osoblju još i lOVo odšteta od prijavljenih šumskih kvarova, a ne valja zaboraviti ni na to, da u t. zv. starom provincijalu u obće nema obćinskih lugara po zvanju, t. j . takovih, koji lih od svoje lugarske zaslužbe žive, već da su to posjednici seljaci, koji lugarstvo više sbog časti, nego li sbog plaće obnašaju. Akoprem se nadalje s nadležne strane opetovano nalagalo kot. oblastim kao i odnosnom šumarskom osoblju, da strogo oko pravodobnoga utjeranja ove i onako minimalne plaće nastoje, to je ipak do konca prošle godine bilo od gornje svote ukupno samo 7136 fr. izplaćeno, dok je na dugu ostalo i opet do 2935 for. — Ali i to je gledom na uspjeh prijašnjih godina, uspjeh dosta povoljan. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 31 <-- 31 --> PDF |
^ 221 - Od gore rečenih plaća naime bje g. 1889. doista izplaćeno u kotaru: 1. zagrebačkom . . . 820 for. 2. samoborskom . 773 „ ´6. jastrebarskom . . 886 „ 4. karlovačkom . . . 1092 „ 5. Pisarovačkom . . 449 „ 6. vel. goričkom . . 371 „ 7. sisačkom ... . 824 „ 8. dugoselskom . . . 757 , 9. sv. ivanskom . . 364 „ 10. stubičkom .. . 820 „ ili ukupno 7.136 for. — t. j . po prilici 2/3 ukupnih plaća. Sbrojimo li svote, što ih spomenute imovne obćine imahu god. 1889. za pokriće troškova oko uzdržavanje svog šumarskog i lugarskog osoblja nositi, to vidimo, da su takovi iznašali ukupno tek 19.371 fr. za 72.625 rali šume, ili za ral na godinu jedva 26 ´/a novč. — Trošak je taj u prispodobi s onim, što ga u nas n. p državni šumski erar ili krajiške imovne obćine u to ime nose, sjegurno neznatan, pa ipak koli težko se i ovaj trošak od strane mnogih odnosnih urbarnih obćina doprinaša! Već je napred bilo spomenuto, da uz postojeće odnošaje čuvarstva sami šumari donekle i lugarske poslove obavljati moraju, pak se prema tomu i polaže osobita važnost na to, da šumari na račun dopitanog im putnog paušala, što više po vani t. j . u šumi ureduju, a za uredovnu perovodnu službu, kao izvjestitelji kot. oblasti, da se samo u tohko upotrebljavati imadu, u koliko tim njihova glavna t. j . vanjska služba ne trpi; s istih je razloga i obveza njihova, da drže konja za tu vanjsku službu. Prema mjesečnim dnevnikom podnesenim za drugo polugodište god. 1889. proboravio je šumar zagrebački na vanjskom uredovanju ukupno 70 dana „ samoborski „ „ „ „ 80 „ „ jastrebarski „ , „ „ 82 „ „ karlovački „ „ „ „ 100 „ „ pisarovački „ „ „ „ 62 „ „ vel. gorički (ovo je mjesto bilo izpražnjeno) „ sisački „ „ „ „ 120 „ „ dugoselski „ „ „ „ 53 „ „ sv. ivanski „ „ , „ 70 „ I) stubički „ „ „ „ 63 „ Opaziti je medju tim, da je šumar dugoselski sbog vojnih vježba, a šumar sv. ivanski radi bolesti, u to vrieme bio preko mjesec dana na dopustu. Najveći dio gore rečenoga na vanjsko uredovanje šumarskoga osoblja odpadajućeg vremena odpada pako nedvojbeno na poslove tog osoblja oko doznake gradjevnoga i gorivoga drva ovlaštenikom, pak je doista tečajem g. 1889. bilo u to ime osim suharaka i leževine odkazano u obćinskih šumah kotara: |
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 32 <-- 32 --> PDF |
1. zagrebač. 79-15 m´gradjev. 74985 m´gorivog drva i 93l0 kom. kolja 2. samobors. 544-00 „ „ 1308 00 „ „ „ „ 3C00 „ „ 3. jastrebars. 122-66 „ „ 8509*00 , „ « „ — „ 4. karlovačk- 3336-00 „ „ 17929-00 „ „ „ „ 144 „ „ 5. pisarovaS. 247-65 „ „ 1800-5 „ „ „ „ — „ » 6. vel. goričkom (mjesto šumara tek koncem g. 1889. popunjeno) 7. sisačkom 1468-5 „ „ 15415-0 „ „ „ „ 250 , „ 8. dugosels. 92-54 „ „ 7827-0 „ „ „ „ 110 , „ 9. sv. ivansk. 68-0 „ „ 3054-0 „ „ » » — » « 10. stubičkom 45 „ „ 588-0 „ „ „ „ — „ „ Ovdje valja iztaknuti i to, da je doznačivanje toli gradjevnoga, koli gorivoga drva od stojećih stabalah, sbog toga, što su šume slabo obrasle, kod većine imovnih obćina, jur kroz godine ograničeno na minimum: Uz doznake zadavalo je šumarskom osoblju tečajem prošle godine mnogo posla i uredjenje t. zv. centralnih šumskih vrtova, pak su takovi do sada uredjeni u kotaru samoborskom, jaskanskom i karlovačkom, dok su predradnje oko istih obavljene i u kotarih: zagrebačkom, stubičkom, pisarovačkom i sv. ivanskom. U kotaru karlovačkom, jastrebarskom i samoborskom zasadjeno je osim toga više hiljada raznolikih crnogoričnih biljka i to većinom, poklonjenih u tu svrhu siromašnim obćinam, po kr. nadzorničtvu za pošumljenje primorskog krša. Isto je tako zasadjeno u kotaru zagrebačkom i samoborskom do 37 rali šume akacijami i vrbami. Oko uredjenja i uzdržavanja spomenutih šumskih vrtova brinu se nadležne oblasti, a to i podpunim pravom, jer je doista žalostna uz današnje odnošaje tih obćinski šuma, šumarija — bez biljevišta! Nuždne kulturne radnje po čistih šumah listačah morale su se žali bože i prošle jeseni sbog posvemašnje jur višegodišnje nerodice hrastovog kao i bukovog žira, u ovoj županiji, ograničiti manje više samo na ustanovljenje predzabrana, pak je u to ime izlučeno bilo u kotaru zagrebačkom ukupno 79 rali samoborskom » 730 jastrebarskom n 951 karlovačkom » 980 pisarovačkom 510 n vel. goričkom 212 11 sisačkom n 740 dugoselskom » 550 sv. ivanskom n 268 stubičkom n 620 ili ukupno 5640 katastralnih rali. Tko znade, kako se naš ,pauer" otimlje svakoj branjevini i s tim skopčanoj zabrani paše u obćinskoj šumi, znat će ocieniti važnost gore rečenih izkaza kao i trud, što no ga dotični šumar uložiti |
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 33 <-- 33 --> PDF |
223 — a A . K te H n 0 8qztijqo ^10 uass u lujfp Lispo a( q[f03[ n ´iA9fB9n[g 11 n 1-1 ^ 1ii :"^f-: co ti CTJ rt . . -f? nr, O i^t °ff I Ili iil t » s^´-^^sg a ee se 5; = PH « « SiC ?" « BqojS I Bja^spo B´40As "BaBMfiin g88l «on!^ -cjd ´i g op i![´ađjs X PO BJOAJBZ lUZB!] BUBp quial´pnsop U18DUI0048)S fojq iuđn![ri (r> r s Cl I lO O o i I ZD -^ trto C— Ir- 00 co T-H N ^ c r -^ CM c:^ CD «^ lO ´-0 05 05 t-H C^ (n TH O ´^ CO e^^´ ^ =4-^ CO O CO i-< CC ZD r< N 1 t^ ^ O t ^ u.: o ^t 03 ´JD co « a ei OG^ OCO «5O CM co oo c o r-i Tt^ CO O CM L^ — ^ c~ : ^ cJ-" , lO Oi , se ES ; ^ ´^ (^ . |t . 2 <=!< fcc" -3 ´ iliti 0U8flA«jđzB.I9U SOC 1 C I ^ ^ -Tf iC—( 00 ^ :L´ CD lO C^ CM [ > ^ : I lo " * CO 00 GO t ^ C O l O tc 21-H CO (M t S « e 0 >x ^ oCO IO 05l ^ I I ^ <:0 i>- lO O ^ CO CD o s ´ ^ CO o CO O Oi CO t— — O lO CO lO t - O O 00 ort< IO -M T-H (M CO lO 22 f2 UO 00 rH 2 50 ^ -: at-« O se ´ ^ ^ -^ OD T-* O lO CO fM ^ 00 CCC Ol COCO-I Q ^ CO z i CO >o ^ r H i-l o CO ( N S Oh - O I— "?a N t 0> S OO O g — CO 00 1^ 05 (M ce 0 r413 o P^ ov « ^ COCO »o oi ^ »-^ CM ^ ^ C<] —I as CM T ^ CO CO CO ^ OT(Hrt uO O r-, (M ^ c - 10 S c CO CO CO 3 CO S^ T-l T-H " ^ l a Ci ´6881 ´PoS i!f«(lj[ inaouojj rt " ^ » ´S se se M I e S o ra <= OO_ -pSI ^ cđ CC > O M M) . 3 > O a CL, -« so p Me5> . 3 P Cojq Tjn!|9X (» CO ^ »o CO c^ CO a^ |
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 224 — mora, hoće li, da mu branjevina i doista takovom ostane i u naravi, a ne samo na papiru! Koliko li su pak u obće ,obćinske šume" u području županije zagrebačke, samo tečajem drugog polugodišta god. 1889, bile izvržene oštetam od strane neukog i zlobnog žiteljstva, dokazuje nam ponajbolje netom na prednjoj strani spomenuti izkaz.* Od početka preustrojstva šumarske službe u području ove županije pako, t. j . od 1. siečnja g. 1887. pak do 1. srpnja g. 1889. dosudjeno je glasom odnosnih izkaza u korist pojedinih urbarnih šumskih imovnih obćina u kotaru: 1. zagrebačkom ukupno 1619 fr. 24 n. utjerano bilo pak samo 320 fr. 52 n. 2. samoborskom „ 737 08 112 „ 83 11 3. jastrebarskom „ 4224 )7 58 1059 „ 39 4. karlovačkom „ 3586 Yl 86 783 „ 51 5. pisarovačkom „ 807 JI 72 140 „ 89 6. vel. goričkom , 942 « 53 311 „ 54 7. sisačkom „ 8059 n 34 2970 „ 47 » 8. dugoselskom „ 2213 89 669 , 90 9. sv. ivanskom „ 3211 » 61 993 „ 62 10. stubičkom 2432 » C8 760 „ 70 Dosudjeno je dakle tečajem prošlih dvie godine i pol, u ime šumskih i postupnih troškova napried spomenutim obćinam, ukupno 29.836 for. 53 novč., dok je pored svih naloga kr. zemalj. vlade, kao i žup. oblasti od toga jedva iznos od 8.123 for. 37 novč. utjeran! Ovo je svakako znak, da šumarsko i lugarsko osoblje, te ozloglašene urb. obćinske šumske uprave, pored svih napred spomenutih nepovoljnih službenih odnošaja, svoje čuvarske dužnosti razmjerno ipak sdušno vrši, nu da mu je sav taj trud od slabog uspjeha, dok oni, kojim je dužnost bditi nad izvršenjem osuda i kazna šumskih štetočinaca, te svoje dužnosti još ne uvidjaju ili ne izvršuju. Glede tih novaca, koji su unišli kao utjerane odštete za počinjene šumske štete, odredjeno je u novije doba, da imadu služiti stvaranju posebnih kulturnih fondova za pojedine imovne obćine, u koje su ime dotične svote privremeno koristoosno uložene kod poštanskih ili inih štedionica, ne bi li se tako i kod siromašnijih obćina s vremenom bar godišnji kulturni troškovi osjegurali? Uz dosta obsežno spomenuto vanjsko poslovanje imalo je kotarsko šumarsko osoblje osim pisarničkog i perovodnog poslovanja, tečajem prošle god. obaviti još i više drugih važnih radnja u uredu, od kojih nam je u prvom redu iztaknuti poslove oko nabave kopija šumskih nacrta područnih imovnih obćina u katastralnom mjerilu (1 palac = 40 hvati.) Ovih je nacrta pored toga, što i u ovoj županiji još imade mnogo političkih obćina, koje još uviek ne posjeduju vlastitih obćinskih katastralnih mapa. * Vidi u ostalom „Šumarski list" godine 1888., strana 549. za tim g. 1889. strana 184. i 185. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 225 — kao i takovih obćina, koje te katastralne mape doduše posjeduju, samo što iste još uviek niesu prema stanju izvedenih segregacija izpravljene i popunjene, same segregacionalne mape pak mogu se samo kod sudbenoga stola kao urbarskoga suda na uvid dobiti, a to je sve ne samo s troškom već i s gubitkom vremena skopčano, pa ako je uza sve to ipak tečajem prošle godine dogotovljeno takovih kopija za šume ukupno od 161 šumske imovne obćine, to je i to svakako povoljan uspjeh. Nacrta tih pak dovršeno je u kotaru zagrebačkom za 16 imov. obćina „ samoborskom „1 8 „ „ „ jastrebarskom „ 21 , „ „ „ karlovačkom „ 90 „ „ „ pisarovačkom „ 8 „ „ „ vel. goričkom „1 1 „ , „ sisačkom , 20 „ „ „ dugoselskom „1 6 „ „ „ sv. ivanskom „18 „ „ „ stubičkom „ 3 „ „ Nadati se je pak, da će se tečajem o. g. ipak još i ostali manjkajući nacrti dovršiti. Uz ove poslove valjalo je šumarskom osoblju nabaviti jošte i sve diobne segregacionalne odluke za pojedine urbarske obćine, jer žali bože do sada većina tih obćina ni ovih posjedovala nije. Za tim je valjalo nabaviti još prepiše katastralnih posjedovnih listina kao i gruntovnih uložaka vrhu tih obćinskih posjeda, pak je i toj dužnosti većom stranom jur udovoljeno. Nu i tim još ne bje izcrpljen uredovni posao šumarskog osoblja, u koliko još sveudilj niesu dovršene bile jur od prije u tečaju stojeće radnje oko sastavka temeljnih knjiga ovlaštenika tih pojedinih imovnih obćina, od kojih je do konca g. 1889. sastavljeno u kotaru: 1. zagrebačkom za 19 imovnih obćina. 2. samoborskom ,1 2 „ „ 3. jastrebarskom „ 9 „ , 4. karlovačkom „2 0 „ , 5. pisarovačkom „1 2 „ „ 6. vel. goričkom „ 1 „ „ 7. sisačkom »16 „ „ 8. dugoselskom „ 3 „ „ 9. sv. ivanskom „16 „ „ 10. stubičkom „ 4 , „ ili ukupno za 112 imovnih obćina, dok se oko sastavka onih, koje još manjkaju, marljivo radi. Dovršenjem radnja oko nabave šumskih nacrta, segregacionalnih diobnih odluka, kao i temeljnih knjiga ovlaštenika, stvorit će se napokon oni temelji, na kojih se šumarsko osoblje onda bude moglo latiti toli važnog posla oko lo |