DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 22 <-- 22 --> PDF |
- 2l2 — Brazilijanski paviljon imadjaše divan izgled. Njegova unutarnjost bijaše veleliepa s veoma ukusno razporedanim izložcima drugih struka, koje bi doista bilo blagodarnije proučavati nego naprosto razgledati drva bez pobližeg opisa. Brazilija je izniela svoja drva na ugled radi trgovine; pojedini izložitelji išli su za tim, da u Europi nadju kupaca za svoja drva. S toga i ima Echo Forestiere najviše objašnjenja iz ove zemlje, odakle sam i ja što šta izvadio i ovdje iznio. Izložba brazilianska svakako je od velike važnosti, jer ona pokazuje veliki broj uzoraka u svojoj sjajnoj zbirci. Primjećujem na posljedku, da ni u zbirci ni kasnije u katalogu niesam našao rod hrastova. U ostalom niesam nigdje čitao ni to, da ih tamo nema. No kad već niesu izneseni na izložbu, prije bi se dalo tvrditi, da ih u brazilianskim šumama nema, nego da ih ima. Iz Bolivij e nemam gotovo ništa, da zabilježim, jer u njezinom paviljonu ne bijaše nikakove sjajne šumske izložbe. Ono, što je bilo šumskih proizvoda, bijaše označeno domaćim nazivima, pak ne bijaše moguće ništa saznati 0 pojedinim izložcima. I tu bijahu drva kao što su u obće sva iz Amerike većinom čvrsta, raznobojna i dosta težka. Geni-Civil veli, da je Bolivija zastrta veličanstvenim šumama quinquane, vanille, rocon, kaučuk-drva itd., no da niesu u obće u velikoj mjeri eksploatisane, pak da stoga ne bijahu ni na izložbi u većoj količini zastupane. Spoljašnost paviljona, u kojoj je Bolivija svoje mnogostručne proizvode industrije i poljske privrede svietu na vidik izniela, bijaše tako divna i impozantna, da se je čovjek nije dosta nagledati mogao. U mnogo većoj mjeri bijahu izloženi šumski proizvodi Republik e Argentinske. Argentinska vlada dala je prenieti u Pariz punu jednu ladju drva raznih rodova i vrsti, što se u šumama te republike nalaze. Šume Argentinske republike niesu tako prostrane kao one u Braziliji, ali po izgledu drva rekao bi, da vladaju iste vrsti drveća. Ni ovdje ne bijaše specialnog kataloga, iz koga bi se pobliže dalo što doznati o tamošnjem šumarstvu. No bio sam u toliko ipak sretan, te sam se sastao sa povjerenikom istoga paviljona, g. Niederleinom, koji je rodom iz Lužice, a sada živi u Argentinskoj republici kao činovnik. On mi je u kratko razložio stanje tamošnjih šuma i pokazao važnije vrsti drveća. Izmedju ostaloga pokaza mi zbirku od 50 vrsti kore, u kojoj ima mnogo tanina. Prave hrastovine reče mi, da nema u argentinskim šumama, s toga da prave dugu od nekih pet vrsti drveća, i to od vrsti: Mirsinac, Flusibunde, Espina de coronne, Tembetary i Zantaxylum. Tu bijaše i taninskog ekstrakta iz drveta; crn je i gust kao i onaj iz naše hrastovine. Kako sam kasnije doznao, kad sam zvanični katalog Argentinske republike dobio, opisao je spomenuti g. Niederlein kao naturalista i član glavnog |