DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 204 — šliper br. 3.: 0-1114 m´, a br. 4. i 7. na svaki 0-1007 m´. Kubična sadržina trupca, kojega biel uzmimo u iznosu od 4 cm., a prirast u debljinu prama dolnjem debljem kraju sa 26 mm., iznaša 0-658 m´, pak s toga zahtieva u ovom slučaju 1 m´ gotove proizvodnje 1-5074 m* surovine drvne. Na jedan šliper gore navedenih dimenzija može se prama tomu računati 0-168 m* surovine, a to tim sigurnije, jer se danas već ne zahtievaju podpuno upravni šliperi. Tim se doduše omogućuje prilično podpuno upravni šliperi. Tim se doduše omogućuje prilično podpuno izcrpljenje surovine, ali pored toga proizvadjat će se šliperi s probitkom samo iz onakovih debala i vršakž, koji niesu prikladni za nikakvu bolju uporabu, a i nizka ciena šlipera nije baš u prilog njihovomu proizvadjanju. Proizvadjanje laktovine biva već danas u ovih krajevih pretežnjim dielom uporabom parne sile, a samo djelomice za manje potrebe uporabom čovječje snage u ručnih pila, što se prijašnjih vremena izključivo rabilo. Prvu pilanu namjesti tuj varaždinski drvotržac Matija Bauer god. 1869.; ista bijaše uredjena obzirom na malu zalihu drva i na kratko vrieme, a sastojaše iz triju ravnih pila, dvie kružoe (cirkularne) i jedne sprežne (Bandsage), koje sve gibaše sila lokomobilova. Za dovez trupaca k pilani i odvoz gotove robe na dravsku obalu služili su odgovarajući daščani putovi, a osim toga postojaše za prvog trupca k pili po više stalnih konjskih vozova. — Što se tiče ostalih sgrada, to bijahu tu 3 stana za poduzetnika i za osoblje, jedna velika šupa za drvne proizvode i jedna staja za konje. Poslie četiri godišnjeg obstanka bude ta pilana opet odstranjena. Godine 1775. osnuje veliku parnu pilanu veletržac Lovro Jager u šumi zvanoj Subotički lug, na čistini pod imenom „Pustinja", a god. 1875. opet drugu u šumi Egmeć. Obe ove pilane imadjahu stalan parni stroj od kojih 60—80 konjskih sila, više ravnih, kružnih i sprežnih pila, za tim radionice za bravare, stolare i t. d. U trgovačkom svietu bile su te pilane dobro poznate pod imeni njihovih nalazišta, na ime: „Pustinja" i „Egmeć." Prometna sredstva sastojahu iz valjanih drvenih putova i djelomice konjskih željeznica, a u šumi Egmeć sagradi poduzetnik god. 1883. dapače malu željeznicu s lokomotivom, da se uzmognu dovažati trupci iz ođaljenih strana šume k pilani. Sva ta sredstva omogućiše u svako doba godine transport drvnih proizvoda od obih pilana dielom na dravsku obalu, dielom na državnu cestu, koja vodi dalje u Osiek. Svoj zadatak dovršiše obje pilane prije dvie godine. Dne 18. veljače god. 1884. kupi tvrdka S. H. Gutmann iz Velike Kaniže u vlastelinstvih Valpovačkom i Dolnjo-Miholjačkom šumsku sastojinu na površini od 2185 hektara na izradbu u 10 godina, pak sagradi tom sgodom veliku parnu pilanu na dravskoj obali ,Belišće" kraj trgovišta Valpova, sa 160 konjskih sila, 8 ravnih, 11 kružnih i 15 sprežnih pila; na dalje ima tuj 5 parnih kotlova i dvie sušione, pokrito spremište za lokomotive, mekanićka |